SVEUČILIŠTE U
FAKULTET
IME I PREZIME
TEORIJA MASOVNOG DRUŠTVA I UTJECAJ
TEHNOLOGIJE
SEMINARSKI RAD
Sveučilišni izvanredni/redoviti studij
Grad
, 2011.
TEORIJA MASOVNOG DRUŠTVA I UTJECAJ
TEHNOLOGIJE
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Student:
Mentor: Prof. dr. sc. Matični broj:
Smjer:
Godina:
Grad, ožujak 2011.
0
UVOD
Seminarski se rad bavi temom teorije društvenog pokreta i utjecajem tehnologije.
Podijeljen je u dvije veće cjeline. Prva cjelina, naziva Teorija društvenih pokreta, objašnjava
sam pojam društvenih pokreta, te je razrađena u dvije manje cjeline – društveni pokret i
masovna teorija društva.
Druga cjelina naziva Teorija masovnog društva i utjecaj tehnologije razrađuje utjecaj
tehnologije na masovno društvo kao takvo. Poseban značaj u seminarskom radu pridodan je
utjecaju medija na masovno društvo, pošto je razvitak komunikacijske tehnologije utjecao na
razvoj medija, a time neposredno i na samo globalno društvo.
Pri izradi seminarskog rada korištene su metode klasifikacije, metode generalizacije i
specijalizacije, deskriptivna ili formalna analiza, metoda sinteze…
2
1. TEORIJA DRUŠTVENIH POKRETA
Sam pojam društvenog pokreta skovao je njemački pisac Lorenz von Stein sredinom 19.
stoljeća, a istraživači su međusobno usuglašeni da je društveni pokret moderni fenomen i da
se iz tog razloga razlikuje od raznih oblika kolektivnog djelovanja u srednjem vijeku i dalekoj
prošlosti
1
. Nacionalni društveni pokret kakvog danas poznajemo nastao je tijekom 18.
stoljeća, a društveni pokreti su nastali iz strukturalnih promjena povezanih s kapitalizmom,
poput razvitka komercijalnog tiska i socijalizacije.
1.1.Društveni pokret
Društveni je pokret nastao kada su se svi oblici kolektivnog djelovanja mogli širiti
preko tiska, udruga i državne izgradnje. Tako su tri ključne zapadne zemlje, sukladno
svojim tradicijama i političkim prilikama razvile različite oblike društvenih pokreta koji
su kasnije postali univerzalno primjenjivi – Amerika bojkot, Velika Britanija masovnu
peticiju, a Francuska barikade. Prema tome se društveni pokreti mogu definirati kao
kolektivni izazovi ljudi sa zajedničkim svrhama i solidarnošću u postojanoj interakciji s
elitama, oponentima i vlastima
2
. Rudolf Heberle začetnik je sociologije društvenih
pokreta, od kojih je jedna teorija društvenih pokreta.
1
Mesić, Milan:
Teorija društvenih pokreta – američke perspektive
, Društvena istraživanja Zagreb, godina 7
(1998.), broj 4-5 (36 – 37), str. 699 - 729., str. 700.
2
Ibidem.
3
