2

1.UVOD

Sa   stanovišta   bezbjednosti   saobraćaja   upravljački   mehanizmi   spadaju   u   najvažnije 

uređaje na   motornom vozilu.Upravljački mehanizam ima zadatak da obezbedi usmjeravanje 
upravljačkih točkova i održavanja pravca u vrijeme kretanja vozila. Upravljački mehanizam po 
pravilu djeluje na prednje točkove vozila.  Kod vozila sa zavisnim sistemim oslanjanja ( teretna 
vozila i autobusi) upravljački mehanizam djeluje na točkove preko jednodjelne poprečne spone , 
dok kod vozila sa nezavisnim oslanjanjem deluje na točkove preko visedelne poprečne spone. 
Pored osnovnog uređaja za upravljanje koristi se dopunski ili servo uređaj.

Ovaj sistem ima vrlo odgovornu funkciju u eksploataciji motornog vozila i kao takav 

spada u grupu sistema aktivne bezbjednosti. Svako narušavanje njegove funkcije može izazvati 
saobraćajnu   nezgodu.   Iz   navedenog   razloga   ovom   sistemu   se   posvećuje   posebna   pažnja   u 
preventivnim i aperiodičnim intervncijama. Ove intervencije su različitog karaktera i inteziteta 
jer   se   danas   u   konstrukciji   motornih   vozila   nalazi   veliki   broj   različitih   sistemskih   rešenja   i 
konstruktivnih izvedbi. Ova tehnička rešenja se mogu grupisati u sledeće kategorije: mehanički 
upravljači, hidromehanički, poznati kao servo-mehanizam i hidraulički, poznati kao hidrostatički 
upravljči i mnoga druga kombinovana tehnička rešenja. 

U teoriji i konstrukciji motornih vozila obrađena su ova tehnička rešenja po njihovoj 

kinematici i dinamici i nije ih teško analitički i konstruktivno dimenzionisati. Ostaju problem 
njihovog   preventivnog   održavanja   i   održavanja   visoke   pouzdanosti   u   toku   eksploatacije 
motornog vozila. Iz naprijed navedenog razloga, svaki proizvošač motornog vozila dužan je da 
da tehničko upustvo o funkciji, održavanju i remontu predmetnog sistema, a u prvom redu o 
reventivnim periodičnim i aperiodičnim intervencijama, servisiranju i remontu.

background image

4

b) Obezbediti malu silu na točku upravljača (Fv): kod putničkih vozila 4-7 daN, a kod teretnih 
vozila i autobusa 15-20 daN, a kod teretnih vozila većih nosivosti i do 30-40 daN.
c) Kinematika mehanizma za upravljanje mora biti takva da prilikom kretanja u krivini osigura 
kotrljanje   svih   upravljačkih   točkova   vozila   bez   klizanja   kako   bi   se   sprečilo   brzo   trošenje 
pneumatika.
d) Spontano vraćanje upravljačkih točkova po izlasku iz krivolinijskog u položaj pravolinijskog 
kretanja pod dejstvom stabilizirajućeg momenta.
e) Mehanizam mora ublažiti udare izazvane neravninama puta, tako da se na točak upravljača 
prenesu samo neznatne sile koje neće zamarati vozača i time smanjiti sigurnost kretanja vozila.

Podela sistema upravljanja može se izvršiti na sledeće načine:

a) Klasifikacija po karakteru upravljanja:
- upravljanje točkovima,
- upravljanje osovinama,
- kombinovano upravljanje,
- bočno zanošenje, gusenična vozila.

b) Prema položaju vozačkog mesta:
- upravljanje sa leve strane vozila,
- upravljanje sa desne strane vozila.

c) Klasifikacija prema karakteru funkcionisanja:
- mehanički mehanizmi,
- servo-mehanički mehanizam.

 Motor i njegovi podsistemi su zaduženi za pokretanje, kočnice za zaustavljanje, menjač 

za prenošenje snage, kompjuter za kontrolu svih procesa, ali podjednako bitan sistem, odnosno 
sklop   u   jednom   automobilu   jeste   i   sistem   upravljanja.   Kao   što   kaže   slogan   one   poznate 
kompanije – snaga je ništa bez kontrole.Stoga, bitna stavka čitavog sistema jeste upravljanje 
vozilom, naravno, putem okretanja volana. On na prvi pogled deluje jednostavno, međutim, 
dosadašnji   tekstovi   u   okviru   sekcije   TECH   su   nas   naučili   da   danas   više   nema   nijednog 
jednostavnog sistema u kolima. Istina je da je bazičan koncept upravljanja vrlo jednostavan, ali 
kako bi ujedno bio i efikasan, moralo se ipak malo zakomplikovati.

U narednim pasusima ćemo pokušati da vam bliže prikažemo sistem upravljanja vozilom. 

Koncept je, dakle, vrlo lak za razumeti – u kabini imate volan koji okrećete na jednu ili drugu 
stranu, volan je povezan sa sistemom zupčanika koji rotacione pokrete pretvaraju u linearne, koji 
dalje pokret prenose ka točkovima, koji se okreću u zadatom pravcu. 

Glavni sistem koji je zadužen za sprovođenje ove operacije je letva volana, koja u sebi i 

sadrži   pomenuti   set   zupčanika.   Ali,   krenimo   redom.   Volan   je   letvom   povezan   sa   omanjim 
zupčanikom,   koji   zapravo   čini   drugi   kraj   iste.   Taj   zupčanik   s   kraja   pomera   horizontalno 
postavljenu zupčastu šipku, odnosno letvu, koja na sebi ima zupce koji odgovaraju zupcima sa 
pomenutog zupčanika. Dakle, u sistemu praktično imamo dve letve – uspravnu (ka volanu) I 
horizontalnu (ka točkovima). Tako vi kada pomerite volan udesno, zarotirate kružni zupčanik, 
koji   radom   svojih   zubaca   pomera   horizontalnu   letvu.   Ona   je   dalje   u   sprezi   sa   prednjim 
točkovima, koji se pomoću spona pomeraju u zadatom pravcu. Dakle, ovo nema nikakvog uticaja 

5

na slobodno rotiranje točkova – oni su >zakačeni< za automobil pomoću osovina i slobodno 
rotiraju oko istih pomoću lagera. Spone, koje su bitne za proces pomeranja točkova levo-desno, 
su u vezi sa celim tim sklopom koji >nosi< točak, pa je tako njegovo rotiranje potpuno efikasno 
u odnosu na okretanje volana i pomeranje sistema letve.

Sl.2.2. 

Sistem upravljanja

2.1. Upravljački točak

U sklopu upravljača su upravljački točak (volan) sa vratilom upravljača i upravljački 

mehanizam. Ovde će se posebno istaći upravljački točak sa vratilom upravljača.
Dimenzije upravljačkog točka se biraju tako da vozač sa uobičajenom silom (Fv), bez velikog 
zamaranja, može da upravlja vozilom. Maksimalna sila koju vozač prenosi na upravljački točak 
ne bi smela biti veća od 200 N. Na osnovu toga se definiše poluprečnik točka. Naravno, ako 
postoje pojačivači kod prenosa sile od vozača do točkova vozila, onda je ovaj izbor daleko 
jednostvniji I osnovnu ulogu za dimenzije točka upravljanja ima funkcionalnost i estetski izgled.

U   novije   vreme   na   točku   upravljača   se   montiraju   i   neki   drugi   elementi   (“air   bag”, 

komande za radio, itd.), što direktno utiče na dimenzije upravljačkog točka. Upravljački točak 
nalazi se na vratilu koje se izrađuje od cevi, a vratilo je obloženo kućištem. Kod nekih vozila se 
na kućištu volana nalazi ručica menjača. Tu su i ostale uobičajene komande (svetla, brisači, itd.).

Kod nekih vozila izrađuje se, tzv.sigurnosna konstrukcija vratila (sl.2.1.1.).Na slici 2.1.1. 

a) jedan je dio vratila izrađen od perforirane cevi. Ta perforacija se, zbog naleta vozača na volan 
pri sudaru sabija i tako zaštiti vozača od većih ozleda grudnog koša. Konstrukcija vratila na slici 
2.1.1. b) ima cev koja je uzdužnimžljebovima spojena s drugom cevi i pri aksijalnom opterećenju 
u nju ulazi.

background image

7

1-1-zupčasta letva; 2-zupčanik; 3-vratilo upravljača.

Sl. 2.2.1.

 Upravljački prenosnik sa zupčastom letvom

Kod mehaničkog prenosa bez servo pojačanja sile upravljanja prenosni odnos zupčaste 

letve može da se izvede varijabilno, sa takozvanim direktnim i indirektnim prenosom. Prednost 
ovakvog izvođenja je u tome što kod vožnje na pravcu ili sa malim uglom zakretanja, kada je 
zupčasta letva u srednjem položaju, prenosni odnos je direktan, odnosno sa većom međuzubnom 
podelom zupčanika (veći modul) na zupčastoj letvi. U oblasti krajnjeg položaja zupčaste letve, 
odnosno pri velikim uglovima zakretanja, prenosni odnos je indirektan, odnosno sa manjom 
međusobnom podelom (manji modul) zupčanika na zupčastoj letvi (

sl.2.2.2.

). 

Želiš da pročitaš svih 1 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti