Inflacija: pojam, karakteristike, vrste, izvori i uloga u ekonomiji
SEMINARSKI RAD
PREDMET: MAKROEKONOMIJA
Tema:
Inflacija
Mentor: Student:
SADRŽAJ
Uvod
1.Pojam i karakteristike inflacije.................................................3
2. Vrste inflacije..........................................................................5
3. Izvori inflacije..........................................................................7
4. Uloga inflacije u ekonomiji......................................................9
5. Posledice inflacije………………………………………………11
6. Mere makroekonomske politike za borbu protiv inflacije…..12
Zakljucak
1

1.
Pojam i karakteristike inflacije
Pojam inflacije je relativno novijeg datuma. Reč inflacija prvi put je
upotrebljena u SAD, izvorno označavajući nagli skok cena i novčanog opticaja
tokom gradjanskog rata 1861 – 1865. godine kada je zbog finansiranja rata bila
prinudjena da izda papirni novac.
Iako ne postoji jasna definicija, najveći broj istaknutih ekonomskih
stručnjaka ukazuje da inflacija predstavlja stanje u ekonomiji jedne zemlje u
kojem je došlo do
opšteg porasta cena.
Odavde zaključujemo da inflacija nije
trenutni porast ili skok cena u jednoj grani ili području, već se radi o opštoj pojavi
rasta cena na širem području i ekonomiji jedne zemlje. Inflacija predstavlja
tendenciju ili process koji traje i po nekoliko godina, pa čak i decenija.
U toku perioda inflacije ne rastu sve cene podjednako. Ono što karakteriše
pojavu inflacije jeste
rast svih cena u proseku.
Rast cena u inflacionom
razdoblju znači da je prosečni nivo svih cena porastao u odnosu na prethodni
period za odredjeni procenat. Obični ljudi inflaciju većinom povezuju sa
povećanjem cena specifičnih dobara i usluga. Stoga treba razlikovati inflaciju od
povećanja cena pojedinačnih dobara. Tako na primer, kada u jednoj radnji
primetimo da je cena kafe porasla u odnosu na prethodni dan, to ne znači da je
došlo do inflacije. Isto bi bilo i kada bismo utvrdili da je većina artikala u toj radnji
poskupela. Samo tada kada je rast cena opšti slučaj, tj. kada se odnosi na većinu
dobara i usluga na tržištu, možemo zaključiti da se radi o inflaciji.
Inflacija je u osnovi
štetna ekonomska i opšte društvena pojava
. Inflacija,
utiče, direktno ili indirektno, na gotovo sve segmente ekonomske aktivnosti, pre
svega na kretanje BDP-a, lične potrošnje, investicija, zaposlenosti, prihode i
rashode budžeta, javne prihode, na visinu kamatnih stopa poslovnih banaka, na
visinu prinosa na hartije od vrednosti, i drugo. Visoka inflacija umanjuje i razara
vrednost dohotka i štednje i rezultuje visokim nominalnim i realnim kamatnim
stopama. Visoke kamatne stope uzrokuju smanjenje privatnih i javnih investicija i
priliv kratkoročnog špekulativnog kapitala, što daje prostora za bujanje sive
ekonomije. Osim na ekonomiju, inflacija pogubno utiče i na društvo u celini, što
se prvenstveno ogledau socijalnom raslojavanju stanovništva, rapidnom padu
životnog standarda i stvaranju sloja novih bogataša, koji profitiraju na inflaciji
.
Bitno je razlikovati inflaciju kao štetnu pojavu od inflacije sa relativno niskom
stopom inflacije, koja može delovati stimulativno na rast proizvodnje. Rast cena,
gledano dugoročno, predstavlja opšti trend svih ekonomija u svetu. Razlozi
takvom rastu cena nalaze se pre svega u povećanju troškova proizvodnje i
Dr Dusan Jaric, Uvod u ekonomiju, str. 191
3
porastu životnog standarda stanovništva. Inflacija postoji u gotovo svim
državama, a isto tako u ekonomskoj istoriji ne postoji razdoblje niti zemlja u kojoj
inflacija nije bila prisutna. Brojna naučna istraživanja koja proilaze iz analize
privrednih kretanja razvijenih ekonomija (SAD, V. Britanija, Nemačka…)
potvrdjuju da je inflacija koja se kreće u rasponu od 0.5% do 1.5% na godišnjem
nivou podsticajna za nova ulaganja i investicije, nulte stope inflacije javlja se
demotivisanost vlasnika kapitala za investicijama i otuda izostaje privredni rast.
Imajući gore navedene karakteristike inflacije u vidu, možemo pristupiti
njenom definisanju. Prilikom definisanja inflacije mi stavljamo u odnos ukupnu
količinu novca u opticaju, s jedne strane, i ukupnu količinu proizvedenih roba i
usluga u prometu, s druge strane.
Tako, inflacija predstavlja makroekonomsku pojavu koja se ispoljava kao
opšti porast cena proizvoda i usluga i koja se izražava kao poremećaj monetarne
i opšte ekonomske ravnoteže, pri čemu ukupna količina novčane mase u opticaju
nadilazi ukupnu količinu proizvedenih roba i usluga u jednoj ekonomiji i u
odredjenom periodu. Inflacija je stanje koje se karakteriše smanjenjem kupovne
snage novca usled veće količine novca u opticaju od optimalne, što proizilazi iz
neravnoteže izmedju ukupne količine roba i usluga u prometu i ukupne količine
novca u opticaju. Može da se manifestuje kvantitivno merljivo preko rasta cena,
ali i kvantitativno nemerljivo preko nestašica roba i usluga na tržištu.
Inflacija se meri stopom inflacije. Stopa inflacije je stopa promene opšteg
nivoa cena i izražava se na sledeći način:
Inflaciona stopa = nivo cena ( godina t ) – nivo cena ( godina t-1 ) x100
nivo cena (godina t-1 )
Na ovaj način stopa inflacija izražava procentualno povećanje cena izmedju
dva perioda, sadašnjeg (t) i prethodnog (t-1).
Nivo cena merimo kao ponderisani prosek za robe i usluge u nekoj privredi.
U praksi, ukupni nivo cena merimo izradom indeksa cena, koji predstavlja prosek
individualnih potrošačkih i proizvodjačkih cena. Najčešće se koriste indeks
potrošačkih cena – CPI (consumer price index), indeks proizvodjačkih cena –
PPI (producer price index) i BDP deflator
.
Još dva pojma idu uz inflaciju, a to su
deflacija
-
predstavlja suprotnu pojavu
od inflacije. Odražava se kao opšti pad nivoa cena. Deflacije su retke pojave
povezane s krizama, kao što je to bio slučaj 1930-tih i 1989. godine. Država
deluje aktivnom stabilizacionom politikom i uklanja duboke krize u većini
industrijskih razvijenih zemalja i i
dezinflacija
-
je smanjivanje stope inflacije. U
Dr Dusan Jaric, Uvod u ekonomiju, str. 192
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti