0

SADRŽAJ

1. Uvod ………………………………………………………………………...……………… 1

2. Demokratija na zalasku?! (Prikaz knjige) …........................................................................... 2

3. Zaključak ……………………………………………………………………………………. 7

4. Odgovori na pitanja …………………………………………………………………………. 8

5. Literatura ……………………………………………………………………………………. 9

1

1. UVOD

Od kako je ljudskog roda, ljudi su tragali za najboljim načinom organizovanja društvenog, pa i 

političkog života. Iako se vrlo često pojam demokratije upotrebljava u negativnom kontekstu, ne 

sme se osporiti da je to jedan od najboljih – ili najmanje loših načina organizovanja zajednice, 

makar do sada. 

Još pre Antičke Grčke, mudri ljudi su pokušavali da iznađu izvesna pravila kojim bi uredili život 

u zajednici, i bilo je vrlo teško uskladiti različita verovanja, uverenja, vrednosti, želje, afinitete, 

interese   u   jedan   skladan   skup   –   bilo   je   potrebno   definisati   minimum   zajedničkih   vrednosti, 

odnosno   društveni   konsenzus.   Međutim,   kako   se   prilikom   usmeravanja   interesa   mora   voditi 

računa o moralnim parametrima, možemo reći da je to dodatno otežavalo ovaj proces, jer, s jedne 

strane, često se dešava da je politika u konfliktu sa etikom, što je paradoksalno, zato što s druge, 

svaki demokratski režim, oblik, zahteva minimum etičnosti.

-   “…   Za   to   je   potrebna   vera,   svest   o   njihovoj   ljudskosti   i   ispravnosti,   moralna 

opredeljenost i istrajnost, odgovarajuće znanje, volja (individualna i politička), a kao prepreke 

stoje   vlastoljublje,   srebroljublje,   gramzivost,   ignoracija,   zavist,   mržnja,   osvetoljubivost, 

jednostavno ljudska priroda i splet okolnosti koje neke crte podstiču, a neke druge prigušuju ili 

onemogućavaju.”

1

Izvori   koje   je   demokratija   zadužila   javljali   su   se   u   različitim   delovima   sveta   i   različitim 

vremenskim razdobljima. Oni su se po etama odvijali od grčkog polisa, preko rimske republike, 

britanskog parlamentarizma i američkog ustava iz 1787. godine.

Ukoliko pođemo od grube pretpostavke da je, uslovno rečeno, demokratija vladavina naroda, 

određeni   pojmovi   i   dalje   nisu   dorečeni   –   šta   je   narod,   šta   je   država/vlast,   šta   je   sloboda, 

participacija, legitimitet, legalitet.

1

 Stanovčić, Vojislav, Političke ideje i religija I i II, Čigoja štampa, Beograd, 1999., str. 15

background image

Želiš da pročitaš svih 10 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti