Beogradska berza sa osvrtom na vodeće svetske berze
ALFA UNIVERZITET
BEOGRAD
FAKULTET ZA OBRAZOVANJE DIPLOMIRANIH PRAVNIKA I
DIPLOMIRANIH EKONOMISTA ZA RUKOVODEĆE KADROVE
NOVI SAD
DIPLOMSKI RAD
Tema:
BEOGRADSKA BERZA SA OSVRTOM NA
VODEĆE SVETSKE BERZE
Profesor-mentor:
Student:
Jun, 2013.
S A D R Ž A J:
UVOD.....................................................................................................................................4
1.POJAM BERZE...................................................................................................................... 5
1 ELEMENTI BERZE...................................................................................................................7
2 PRINCIP RADA BERZE............................................................................................................ 8

UVOD
Tržište kapitala kao sastavni deo finansijskog tržišta, predstavlja faktor globalizacije nacionalnih
ekonomija posebno preko svog instrumentalnog dela. Time se omogućava investitorima iz
gotovo celog sveta da brzo i efikasno menjaju strukturu svog investicionog portfolia, pri čemu se
misli prvenstveno na investiranje u hartije od vrednosti.
Tema rada jesu berzansko poslovanje i berze kao posebne organizacije, na kojima se efektivno
obavljaju transakcije sa instrumentima dugoročnih hartija od vrednosti i akcijskog kapitala.
Neophodno je objasniti pojam, elemete i princip rada na berzi kako bi se lakše shvatila svrha
postojanja finansijskih instrumenata (efekata) kao i značaj i funkcije berze bez kojih je
nezamislivo moderno poslovanje u uslovima izrazito brzih promena ekonomskog okruženja i
čestih nestabilnosti na međunarodnim finansijskim tržištima.
Berza je organizovano tržište na kome se trguje hartijama od vrednosti – akcijama i
obveznicama. Nekada je često upoređivana sa pijacom, mestom gde se susreću ponuda i tražnja i
određuju cene raznih dobara.
Naš zakon predviđa da se trgovanje akcijama može obavljati samo
na organizovanom tržištu. Razvoj tehnologije omogućio je da se nekadašnje pravilo trgovanja
»uvek na istom mestu i u isto vreme« danas zameni novim: »stalno i svuda«, ali berza i dalje
ostaje mesto susreta kupaca i prodavaca hartija od vrednosti. Berza ne kupuje, niti prodaje, samo
obezbeđuje uslove za ravnopravnost učesnika trgovanja.
Korist od postojanja berze za privredu jedne zemlje je već duže vreme u ekonomskoj teoriji
neosporna i očigledna. Berze omogućavaju po obimu veće i efikasnije prikupljanje kapitala,
njegovu efikasnu alokaciju, utvrđivanje cene njegovog korišćenja, dalje, berza pruža širok
spektar mogućnosti privredi i stanovništvu kada su u pitanju forme ulaganja ili prikupljanja
kapitala, povećava sigurnost u poslovanju svih subjekata... A ovo su samo najvažnije od mnogih!
Berza ove funkcije obavlja efikasnije od bilo kog drugog sistema. I pored toga što postoje
izvesne mogućnosti za manipulacije, i izvestan nivo rizika, pozitivni uticaji rada berzi daleko
premašuju ove opasnosti.
Kao i svakoj drugoj zemlji, i našoj je potreban ovakav efikasan, institucionalizovan sistem
trgovanja različitim finansijskim instrumentima. Svakako se naša zemlja ne može pohvaliti
zavidnim ekonomskim rezultatima, ali to ne treba da bude ograničavajući faktor u razvoju
finansijskog tržišta, štaviše, trebalo bi da budemo svesni neophodnosti postojanja ovakve
institucije koja bi doprinela bržem ekonomskom razvitku naše zemlje.
Mi ovakvu instituciju već imamo. Beogradska berza, posle duge pauze, ponovo posluje u svojim
novim prostorijama na Novom Beogradu. Promet i poslovanje joj nisu na nivou visoko
razvijenih zemalja, ali rastu, i, uz dosta rada i malo sreće, ponovo će se naći među vodećim
berzama u ovom delu sveta, kao i pre 60 i više godina. Mnogi i ne znaju da je Beogradska berza
bila jedna od najstarijih u Jugoistočnoj Evropi, i, mogla bih slobodno reći, i najrazvijenijih.
Dugalić Veroljub, Štimac Milko, Osnove berzanskog poslovanja, 2006. Beograd, str. 9
1.POJAM BERZE
Berza je fizički i poslovno organizovan prostor, na kome se po strogo utvrđenim pravilima
trguje hartijama od vrednosti, novcem i stranim sredstvima plaćanja.
Postoji veliki broj definicija pojma berze koju su dali mnogi autori, međutim berza,
najjednostavnije rečeno, predstavlja mesto gde se sastaju ponuda i tražnja za tačno određenom
robom, u tačno određeno vreme, na tačno određenom mestu. Moglo bi se reći da, kada je berza u
pitanju, postoji mnogo toga „tačnog“, što je istina jer to predstavlja njenu glavnu osobinu koja je
razlikuje od svih drugih neformalnih, susretanja ponude i tražnje U počecima berzanskog
poslovanja ona se nalazila na mestima gde su se skupljali trgovci i poslovni ljudi jednoga grada i
regiona. Počeci organizovane trgovine koja je ličila na berzansku, vezani su za Flandriju i grad
Briž, gde su se ljudi još u XVI veku, okupljali u kući trgovca Van der Bursa radi trgovanja
lukovicama lala i predpostavlja se da je po njegovom prezimenu svaka slična institucija i dobila
ime.
Berza danas predstavlja mesto gde se susreću ponuda i tražnja za tačno definisanim predmetima
trgovine, pri čemu taj predmet trgovine mora biti podložan tipizaciji i standardizaciji. Procesom
standardizacije postiže se da predmet trgovine po svojim osobinama bude poptuno identičan u
malim i u velikim količinama. To je lako učiniti sa robama niskog stepena obrade, dok je sa
finalnim proizvodima, zbog raznolikosti, to veoma teško. Standardizacija i tipizacija su
neophodni jer se na berzi trguje na reč, odnosno na poverenje. Razvitkom trgovine ovo
“poverenje” se institucionalizuje i biva zamenjeno mrežom pravila po kojima se trguje.
Mesto susretanja ponude i tražnje se u mnogome promenilo tokom vremena i kretalo se od
trgova gradova, preko gostionica i specijalizovanih zgrada, pa sve do globalnog tržišta,
međusobno povezanog putem savremenih tehnologija. Sve to danas omogućava da se trgovanje
obavlja 24 časa dnevno, jer kada se jedna berza zatvori, na drugom kraju sveta, druga berza tek
počinje sa radom.
S obzirom na to koji je predmet trgovanja na berzi one se dele na berze HoV i robne berze. Ako
pričamo o počecima berzanske trgovine HoV, lako se može zamisliti da je prva transkacija, koja
bi se mogla nazvati berzanskom, bila transakcija vezana za hartiju – najverovatnije neku vrstu
pismene obaveze o budućoj naplati, koja je promenila vlasnika pre roka dospeća. Za razliku od
berzi HoV, pretečom robnih berzi mogu se smatrati veliki sajmovi i vašari, na kojima se, između
ostalih stvari, prodavala i roba. Ključna razlika između sajmova i berzi leži u tome što se na
njima trgovalo na osnovu uzorka, odnosno robe na licu mesta, dok se na berzi trguje na reč.
Na kraju dolazimo do odgovora na pitanje šta je berza. Iz svega navedenog možemo zaključiti da
berza predstavlja organizovano mesto, gde u tačno određenom vremenu, dolazi do susretanja
ponude i tražnje standardizovanog berzanskog materijala, po tačno određenim pravilima od
strane tačno određenih lica. Na pitanje koji su osnovni postulati berze može se reći da su to
poverenje i sigurnost koji i proizilaze iz same njene definicije. Kad berza ne bi bila toliko
precizna ne bi bilo ni njenih osnovnih postulata, a ni nje same.
Razvoj berzi i trgovanja na njima posledica je razvoja konkretnog tržišta. Berza je nastala
spontano, iz samog tržišta, odnosno iz njegovih potreba. Iz tog se razloga nastanak, širenje i
Petrović. P, „Berze i berzansko poslovanje”, Prometej, Beograd, 2009. str.27

Berzansko poslovanje Diplomski rad- Curcija Bojana
1 ELEMENTI BERZE
Postoje tri elementa definicije berze:
Mesto
Predmet
Način
Berza se razlikuje po tome čime se trguje i kako se trguje.
Predmet trgovine nije prisutan na mestu trgovanja pa zato mora biti podložan tipizaciji i
standardizaciji.
Kod novca i hartija od vrednosti to nije problem, međutim, sa robom je nešto drugačije –
standardizaciji su podložne sirovine i proizvodi prvog stepena obrade.
Finalnim proizvodima se ne može trgovati na berzi.
Postupkom standardizacije postiže se da predmet trgovine bude po svim osobinama istovetan u
najmanjim količinama kako i u najvecim.
Na berzi se trguje na reč, ova reč je svojevremeno bila obezbedjena poverenjem i ugledom
malobrojnih trgovaca koji su učestvovali u transakcijama. Razvojem trgovine ovo poverenje se
institulizuje i biva zamenjeno mrežom pravila po kojima se trguje – uzansima. Svako ko želi da
trguje na berzi mora unapred da ih prihvati.
Berza je mesto na kome se trguje tipiziranom robom po unapred utvrdjenim pravilima.
Globalna berza sve vise marginalizuje odredjeno mesto na kome se odvija trgovina i ona postaje
sveobuhvatna putem mrežnog povezivanja.
U donošenju uzansa i standarda vezanih za trgovinu berze su dobrim delom samostalne, isto kao
u kontroli njihove primene i sankcionisanja odstupanja od njih. U tu svrhu pri berzama rade
posebni berzanski sudovi – arbitraže.
Sama suština berze ostala je ista, jos od vremena flamanskih trgovaca zadržala je svoje osnovne
kumulativne elemente:
trgovina bez uzorka – na reč,
poverenje i njegova zastita,
odredjeni uslovi trgovanja jednaki za sve učesnike.
Grupa autora, Beogradska berza, Promene i tendencije na svetskom tržištu kapitala u 2004. godini,
Beograd, 2004.
Dugalić Veroljub, Štimac Milko, Osnove berzanskog poslovanja, 2006. Beograd, str. 12
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti