Inflacija u savremenim privredama
UNIVERZITET ZA POSLOVNI INZINJERING I MENADZMENT
MONETARNA EKONOMIJA
TEMA : INFLACIJA U SAVREMENIM
PRIVREDAMA
MENTOR : prof dr. Zoran Tegeltija Dragana Ivanković 176/07
ASISTENT : Dragana Kovačević
Banja Luka , Decembar 2013. god.
2
SADRŽAJ :
1. INFLACIJA ------------------------------------------------------------------------------------ 3
1.1 MJERENJE INFLACIJE-------------------------------------------------------------------4
1.2 VRSTE INFLACIJE------------------------------------------------------------------------4
2. INFLACIJA U ZEMLJAMA EU--------------------------------------------------------------6
3. INFLACIJA U SRBIJI--------------------------------------------------------------------------9
4. INFLACIJA U SAD-U------------------------------------------------------------------------11
5. INFLACIJA U RUSIJI------------------------------------------------------------------------13

4
hronicnom inflacijom u kojima ovakva vrsta spoljnih skokova pogoršava i inace loše stanje
na tržistu koje je nastalo iz sasvim drugih razloga. U zemljama sa hronicnom inflacijom
spada i naša.
Drugi put je zemlja ušla u hiperinflaciju u februaru 1992 i u njoj se nalazila čitava 24 mjeseca
sve do 24. januara 1994. godine. Tada je postinuta druga najveća na svijetu hiperinflacija gde
je u poslednjem mjesecu rast cjena iznosio 313 miliona odsto. Rekli smo da je inflacija u
SCG tip hronicne inflacije u poslednih 15 god stalno smo imali visoke godišnje stope rasta
cjena. Sigurno je da su na inflaciju uticali spoljni skokovi: naftni udari dužnička kriza i
raspad zemlje. No, i bez tih spoljnih uticaja na agregatnu ponudu mora da je postojao neki
unutrašnji proces koji je generisao hronicnu inflaciju.U suprotnom ne bi postojao neprekidan
rast cjena.
Da li je je godišnji rast cena od 10% zabrinjavajući- Nije ako se naša godišnja promjena
(stipendije, studentsi krediti, plate i penzije ) takodje povecaju za 10%.
Samo u tom slucaju naš životni standard ostaće nepromenjen.
Kada bi smo mogli tačno da predvidimo tačnu stopu inflacije i sasvim uskladili cjenu i
dohotke uzimajući stopu inflacije u račun prilikom tog uskladjivanja, teret inflacije ili
troškovi ne bi postojali ili bi bili vrlo mali.
U stvarnosti međutim, ljudi najčešće griješe u predviđanju stope inflacije i nisu u mogućnosti
da joj se prilagode. Što je stopa inflacije veća i uz to više fluktuira to su problemi:
redistribucije dohotka, neizvjesnost o smanjenju investicija teškoce u platnom bilansu veći,
ozbiljniji i teži. Takodje, inflacija uzrokuje opštu neizvjesnost, posebno u poslovnom svijetu.
Neizvjesnost je u toliko veća ukoliko stopa inflacije više fluktuira, a fluktuicije su veće sto je
stopa inflacije viša. U takvim okolnostima nijedna ekonomska kalkulacija se ne može tačno
napraviti. Preduzeća su neodlucna i obeshrabljena za dalja ulaganja. To ce smanjiti stopu
privrednog rasta. S druge strane, nastajanje ekonomske politike da reducira stopu inflaciju,
mogu istovremeno voditi daljoj redukciji stope privrednog rasta posebno u kratkom roku.
Kada privredu jedne zemlje opterećuje relativno visoka inflacija, proizvode koje izvozi biće
skuplji i zbog toga manje konkurente na svjetskom tržištu. A proizvodi koji se uvode biće
znatno jeftiniji nego isti domaći proizvodi. Posljedica je očigledna, izvoz će da opada, a uvoz
da raste, obaveze plaćanja u inostranstvu uvezenih roba u većoj su potražnji za naplatu od
inostranstva izvezenih roba. Zbog toga ce se bilansu plaćanja, ili platni bilans zemlje
pogoršavati.
Ipak, ukoliko je stopa inflacije jednocifrena, troškovi inflacije mogu biti relativno mali.
Medjutim, ako inflacije izmakne kontroli i razvije se u hiperinflaciju, ili čak mega inflaciju
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti