1

Smer: Ekonomija

Predmet: Javne finansije

SEMINARSKI RAD

Tema: Porez na dohodak građana

Profesor:                                                                                     Studenti:

2

SADRŽAJ

UVOD                                                                                                             3

1. Pojam i značaj poreza na dohodak                                                                                  4
2.1.  Ciljevi i učinci poreza na dohodak                                                                              5
2.1.1 Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike                                                   5
2.1.2 Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike 

      

    5

2.1.3 Porez na dohodak kao instrument konjukturne politike                                             5
2.2 Oblici poreza na dohodak                                                                                              6
2.3 Elementi poreza na dohodak                                                                                         6
2.3.1 Poreski obveznik                                                                                                        6
2.3.2 Poreska osnovica

                            7

2.3.3 Poreska stopa

   7

2.3.4 Poreske olakšice

   8

2.4 Obeležja poreza na dohodak

   8

2.5 Poreska skala

   8

2.6 Sistemi poreza na dohodak

   9

2.7 Ekonomski aspekti poreskih pravičnosti

                  9

3.1.1 Porez na zarade

                12

3.1.2 Porez na prihode od samostalne delatnosti                                                              12
3.1.3 Porez na kapitalne dobitke               

 12  

3.1.4 Godišnji porez na dohodak građana                                                                         12
4. ZAKLJUČAK

  14

LITERATURA                                    

  15

background image

4

1.  Pojam i značaj poreza na dohodak

Da bismo definisali porez na dohodak, moramo prvo objasniti šta zapravo jeste dohodak.
Polazeći od teorijske definicije, fiskalnog stanovišta, dohodak se definiše kao "zbir svih neto 
prihoda koje je poreski obveznik ostvario u datom periodu (prihodi iz radnog odnosa - lična 
primanja, prihodi od samostalne delatnosti, prihodi od kamata i dividendi i dr.)"

 

Prihod predstavlja vrednost realizovanih učinaka

 

(proizvoda i usluga) na tržištu. Reč je o 

svakom povećanju obaveznikovih sredstava bez obaveze naknadnog vraćanja.
Porez na dohodak predstavlja "vrstu poreza kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih 
osoba i jedan je od najznačajnijih poreskih oblika svake savremene države

 

". Karakterišu ga 

finansijska izdašnost, elastičnost i predvidivost, pa je pogodan za ostvarivanje mnogih ciljeva 
ekonomske i socijalne politike.
Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. veku kada je William Pitt mlađi uveo cedularni 
oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije sa 
Francuskom.
Nakon prestanka ratne opasnosti on je ukinut, ali je kasnije u više navrata bio ponovo 
uvođen. 1842. godine je poslednji put uveden u Engleskoj i nakon toga je ostao sve do 
današnjih dana.
Porez na dohodak može biti progresivan, degresivan i proprocionalan, u zavisnosti od propisa 
u državnom zakonodavstvu i predstavlja važan poreski oblik.

Porezu na dohodak građana podležu sledeće vrste prihoda: 

1) zarade; 

2) prihodi od samostalne delatnosti; 

3) prihodi od autorskih prava, prava srodnih autorskom pravu i prava industrijske svojine; 

4) prihodi od kapitala; 

5) prihodi od nepokretnosti; 

6) kapitalni dobici; 

7) ostali prihodi.

Godišnji porez na dohodak građana plaća se po rešenju nadležnog poreskog organa na 
dohodak ostvaren u kalendarskoj godini.

Na pojedine vrste prihoda, porez na dohodak građana plaća se:

1) po odbitku od svakog pojedinačnog prihoda;

2) na osnovu rešenja nadležnog poreskog organa;

5

2.1 Ciljevi i učinci poreza na dohodak

U savremenim poreskim sistemima porezu na dohodak ima zadatak da:

1. posluži kao izdašan instrument prikupljanja prihoda u budžet,
2. ispuni očekivanja na području politike redistribucije dohotka,
3. posluži kao instrument konjukturne politike

 

.

2.1.1 Porez na dohodak kao instrument fiskalne politike

Primena poreza na dohodak omogućuje prilagođavanje ekonomskim prilikama osoba od 
kojih se ubira i to putem progresivne tarife. Potrebno je odrediti poresku sposobnost 
obveznika da iz ostvarenog dohotka izdvaja novčana sredstva za potrebe države.
Jedno od mogućih ograničenja izdašnosti poreza na dohodak je u tome što se njime ne smiju 
narušiti pretpostavke ostvarivanja poreza. Likvidnost ovog poreza je mnogo veća, nego kod 
npr. poreza na imovinu ili nasljedstvo. Visok stepen prilagodljivosti poreza na dohodak može 
također biti i uzrok povećanog obima i vrste poslova, pa i troškova i na strani države i na 
strani poreskog obveznika.
Finansijska izdašnost poreza na dohodak je ograničena na način da može dovesti do 
smanjenja želje za ostvarivanjem dohotka iznad određene visine, i mogu se praviti poređenja 
mogućeg ili realnog poreskog opterećenja sa drugim obveznicima, koji po njegovom 
mišljenju ulažu znatno manje napora za sticanje dohotka.

2.1.2 Porez na dohodak kao instrument redistribucijske politike

Porez na dohodak je jedan od uspešnijih poreza pomoću kojeg se delotvorno može uticati na 
redistribucije neto dohotka.
Redistributivni efekat poreza na dohodak može se vidjeti u kompenzacijskoj ulozi u odnosu 
na potrošne poreze. Poreski obveznici sa nižim dohocima nose znatno veći teret, pa 
progresivnom porezu na dohodak je dodijeljena zadaća postizanja proporcionalnosti poreskog 
opterećenja. U prilog redistribucijskoj funkciji ide i argument da porezni obveznici koji 
raspolažu višom ekonomskom snagom mogu više sredstava izdvojiti za štednju i na taj način 
nabaviti više imovine. Takođe, imaju realnu šansu za sticanje uvećanog dohotka.
Raspodela dohotka zasnovana na načelu potreba, koriguje raspodjelu nastalu na osnovu 
djelovanja tržišta i manifestuje se na području socijalne politike. I taj princip zahtjeva da se 
BDP raspodijeli privatnim domaćinstvima prema potrebama koje ima. Međutim, zbog 
subjektivne komponente, kao što je broj članova porodice, samo država ili neka druga 
merodavna institucija može utvrditi koje će i kolike individualne potrebe društvo priznati.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti