BERZE I SEKUNDARNA
TRŽIŠTE KAPITALA
Alma Balić
20
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE
Banja Luka
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
«
Berze i berzansko poslovanje
»
NAZIV SEMINARSKOG RADA:
«
Berze i sekundarna tržišta kapitala
»
Student:
Mentor:
ALMA BALIĆ
PROF.Dr. JOVAN SEJMENOVIC
Broj indexa 23-06/08 Ocjena: 5 6 7 8 9 10
BANJALUKA, novembar 2008. godine
20
UVOD
„Berza je barometar privrede“
Tema poput berzi i uopšteno tržišta
kapitala budi veliko interesovanje.
U današnje verijeme, velike
svjetske finansijske krize, jasno se
može vidjeti značaj. Kriza koja je
krenula iz Sjedinjenih američkih
država, zahvatila je cijeli svijet i
sve sfere ekonomskog djelovanja.
Lik bika ispred Njujorške berze
ima svj simbol snage i moći. U
berzanskom
žargonu
bik
simbolizira ljude koji špekuliraju
na porast cijena vrijednosnih papira i ima optimistička očekivanja. Oponent takvim ljudima je tip
“Medvjeda koji špekuklira na pad cijena vrijednosnih papira i ima pesimistička očekivanja.
Rad će se sastojati iz tri poglavlja i zaključka.
Priča će započeti sa finansijskim tržištima bez kojih berze u današnjem poimanju ne bi ni
postojale. Finansijska tržišta predstavljaju najznačajniji dio integralnog tržišta jedne zemlje ili,
šire posmatrano, jednog regiona. Finansisjko tržište, u osnovi, čine kreditno tržište i tržište
vrijednosnih papira, pri čemu mogućnost razvoja i brzina rasta privrede jedne zemlje zavisi, prije
svega, od razvijenosti tržišta vrijednosnih papira. U savremenim uslovima najbrži razvoj bilježe
tržište dužničkih i hibridnih vrijednosnih papira, kao i tržište izvedenih papira, bez koga je
nezamislivo poslovanje jer omogućava sniženje rizika i maksimiziranje profita različitih
učesnika.
Nakon što se tržišta podjele na primarna i sekundarna, te na tržište novca i kapitala, drugo
poglavlje će biti rezervirano ta tržište kapitala i to njegovu sekundarnu komponentu. Tržište
kapitala (engl. financial market, njem. Finanzmarkt, Kapitalmarkt) je tržište dugoročnih i
srednjoročnih financijskih sredstava. Ono je, po pravilu, organizirano i nalazi se na burzama ili
određenim financijskim centrima gdje se obavlja ponuda i potražnja slobodnih sredstava
akumulacije. Može postojati kao neorganizirano tržište koje funkcionira mimo postojećih
financijskih ustanova.
Treće poglavlje će objasniti značaj i sistem funkcionisanja berze. Postojanje berze, odnosno
berzanske trgovine na nekom tržištu, ukazuje da je to tržište sigurno i da nije pod uticajem
netržišnih rizika u poslovanju. Jačanje berzanskog poslovanje ukazuje na porast sigurnosti u
određenoj privredi.
Ključne riječi:
finansijska tržišta, tržište kapitala, berza, sekundarno i primarno tržište.
1
SADRŽAJ
1. FINANSIJSKA TRŽIŠTA
5
1.1. Vrste finansijskih tržišta
5
1.2. Tržište kapitala
6
2. SEKUNDARNO TRŽIŠTE KAPITALA
8
2.1. Tržište vrijednosnih papira
10
3. BERZE
10
3.1. Metode berzanskog trgovanja
13
3.2. Tržišta kapitala u BiH
14
ZAKLJUČAK
15
LITERATURA
16
PRILOG
17
1
Tržište kapitala
predstavlja skup institucija, financijskih instrumenata i mehanizama pomoću
kojih se dugoročno slobodna sredstva štednje prenose od suficitarnih deficitarnim jedinicama
koje ulažu u fiksne fondove i opremu. Ovo tržište se može podjeliti na: tržište obveznica
(financiranje poslovnih kompanija i države, određivanje kamatne stope) i tržište dionica
(financiranje poslovnih kompanija, određivanje cijene dionica). Osnovni zadatak tržišta kapitala
su:
a) privlačenje štednje (tržište nam mora osigurati likvidnost, mobilnost kapitala)
b) otvaranje kapitala ( financiranje,
c) olakšavanje, ustupanje i stjecanje poduzeća
d) barometar povjerenja u gospodarstvu
Devizno tržište
je dio ukupnog finansijskog tržišta, a na njemu se prema utvrđenim uvjetima i
pravilima trguje stranim valutama, odnosno razmjenjuju devize. Temeljni mu je zadatak
opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaćanja za plaćanje uvoza. Devizni tečaj formira se pod
utjecajem ponude i potražnje i predstavlja cijenu jedne jedinice strane valute izraženu brojem
jedinica domaće valute. Devizno tržište nije centralizirano već ga čini svjetska mreža sudionika
međusobno povezanih savremenim komunikacijskim sredstvima. Ovo tržište se dijeli na:
devizne berze u svjetskim centrima i interbankovno devizno tržište. Kao sudionici na tržištu,
mogu se pojaviti: komercijalne banke, brokeri i dealeri, komercijalni kupci deviza (kompanije) i
centralne banke. Instrumenti derivativnih tržišta su:
a) Terminski ugovori (forward i futures ugovori)
b) Opcije (call i put opcija)
c) SWAP poslovi
1.2. Tržište kapitala
Za razliku od tržišta novca, tržište kapitala u svim zemljama tržišne privrede je institucionalnog
karaktera. Transakcije koje se obavljaju na tržištu kapitala i u okviru njegovih institucija nazivaju
se kapitalne transakcije ili transakcije kapitalom. HOV kojima se trguje na tržištu kapitala
nazivaju se efekti ili dugoročne hartije od vrijednosti.
Tržište kapitala je tržište na kojemu se
kupuje i prodaje kapital, odnosno mjesto na kojemu se susreću potražnja i ponuda kapitala. Jedna
od najpoznatijih (i najjednostavnijih) definicija kapitala je da to predstavlja novac koji se
upotrebljava u investicijske svrhe. Ako se npr. na tržištu automobila sastaju ponuda i potražnja
automobila, to znači da se za određeni broj automobila razmjenjuje određeni novčani iznos.
Analogno tome, možese reci da se na tržištu kapitala razmjenjuje novac za investicijske svrhe za
odredeni novcani iznos.
Roba kojom se trguje na tržištu kapitala nije preciznije razgraničena od novčanih iznosa kojima
se trguje: za novac se na tržištu kapitala ne trguje kapitalnim (tj. novčanim) iznosima, već
kapitalnim dobrima odnosno financijskim instrumentima, tj. vrijednosnim papirima. Oni ističu
aspekte ekonomske vrijednosti, finansiranja poduzeća ili pravnu stranu dionica, obveznica
odnosno drugih vrijednosnih papira.
