Sadržaj:
Uvod ………………………...…………………….…….......3
Pojam tržišta……………………………………….………...4
Funkcije tržišta…………………………………….….……..5
Dimenzije tržišta………………………………….…............6
Podjela tržišta………………………………………....…......7
Struktura tržišta……………………………………….…......9
Segmentacija tržišta……………………………….……….10
Osnovni elementi analize tržišta………………….…...…...12
Zaključak ………………………………………….…….....15
Literatura…………………………………………….……..17
Uvod
Svojina i tržište predstavljaju dvije osnovne institucije privrednog sistema. Svojina
određuje ko će biti učesnik na tržištu i kako će se ponašati u tržišnoj razmjeni, dok tržište
predstavlja uređeni i ustaljeni postupak odvijanja razmjene. Ta uređenost tržišta znači da postoje
određena definisana pravila ponašanja kojih treba da se pridržavaju učesnici u razmjeni. Na
osnovu ovoga svaki učesnik u razmjeni može da predviđa reakcije drugih učesnika na aktivnosti
koje on preduzima, kao i moguće sankcije u slučaju ako se jedan od učesnika u razmjeni ne
pridržava ustaljenih pravila ponašanja. Na osnovu ovoga može se reći da tržište predstavlja
uređeni i ustaljeni mehanizam robne razmjene.
Može se definisati kao ukupnost odnosa ponude i tražnje koji se na određenom prostoru i u
odredjeno vrijeme ispoljavaju povodom razmjene roba i usluga.
Da bi se neki proizvod mogao prodavati, za njega treba da postoji tržište. Ukoliko nema tržišta
nema ni biznisa.
“Na tržištu ne postoji poželjnija alternativa od stalnog prisustva na njemu!”
Tržište nije statičan i nepromjenljiv potencijal. Šta više, to je jedan dinamičan
organizam u kome se kontinuirano dešavaju raznovrsne ekonomske i društvene promjene. Na
njemu se svakodnevno pojavljuju novi prodavci i kupci, dok neki stari nestaju. Pojavljuju se i
novi ponudbeni artikli, a drugi se tiho gube, jer su potrošači za njih izgubili interes. Zato je
neophodno upoznavanje potreba, želja i interesovanja kupaca radi poznavanja i praćenja tržišne
potražnje, jer nema važnijeg zadatka od stalnog pronalaženja novih kupaca i zadržavanja
postojećih.
“Postoji samo jedna nagrada koju tržište nudi:novac!Ako ne znate da pravite novac,
bježite! “ (Mekej)
“Na tržištu pobjeđuju oni koji posjeduju kvalitet i sposobnosti koje tržište svojim
zakonitostima određuje kao prioritetne!”
Jer se “ kvalitet dokazuje isključivo na tržištu!”
(Ujes)
“Zna se šta je konjuktura: kupovati kad svi prodaju i prodavati kad svi kupuju. Ali za to
treba imati dovoljno hrabrosti, inače se ne može postati Rokfeler!” (Rokfeler)
“Ukoliko je tržište razvijeno, onda možete smatrati da ukoliko posoji potražnja, izvjesno je
da će se pojaviti neko s namjerom da tu tražnju zadovolji!”
“Tržište je arena na kojoj se konačno određuje da li je preduzetnik dobitnik ili gubitnik!”
“Umjesnim rasčlanjivanjem cjelokupnog tržišta na određene segmente pronicljiv
preduzetnik je u mogućnosti da zapazi širok spektar različitih segmenata kupaca unutar
njega, te da prepozna strateški važne segmente, prema kojima ce usmjeravati svoju
ponudu!” (Omae)
Funkcije tržišta
Osnovna funkcija tržišta ogleda se u povezivanju proizvodnje i potrošnje. Ova osnovna
tržišna funkcija može se rasčlaniti na četiri konkretne tržišne funkcije:
1)
informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih proizvođača
2)
selektivna funkcija ( funkcija regulatora privrednih kretanja )
3)
alokativna funkcija ( usklađivanja ponude i tražnje )
4)
distributivna funkcija ( funkcija raspodjele )
Informativna funkcija i funkcija povezivanja osamostaljenih robnih
proizvođača:
tržište prima jednu opštu informaciju o stanju ponude i tražnje za određenom
robom ili uslugom. Ta informacija je u stvari tržišna cjena. Na osnovu kretanja tržišne cjene
privredni subjekt se može informisati o stanju ponude i tražnje, na konkretnom tržištu, i na
osnovu toga uočiti i vidjeti gdje je njegovo mjesto u odnosu na tu cijenu. A proizvođači su nužno
povezani (kroz kupoprodajne transakcije na tržištu ) i na razmjenu svojih proizvoda, kako bi
nabavili neophodne inpute za proces proizvodnje, ili da bi realizovali svoju robu.
Selektivna funkcija:
tržište vrši selekciju privrednih subjekata kroz proces
konkurencije. Na tržištu se za istu vrstu proizvoda formira jedinstvena cijena po kojoj svi
prodavci prodaju svoje proizvode. Oni koji imaju niže troškove proizvodnje ostvaruju veću
zaradu, dok neefikasni proizvođači ne mogu svoje troškove da podmire na osnovu tržišne cijene,
i posluju sa gubicima tako da prije ili kasnije moraju napustiti ovu djelatnost. Zbog toga,
proizvođači, da bi ostvarili svoje ciljeve, tj. maksimizirali profit, svoju proizvodnju moraju
prilagođavati zahtjevima i kriterijumima tržišta kroz stalne promjene, usavršavanja i
preorjentaciju u proizvodnji.
Alokativna funkcija:
tržište omogućava razmještaj (alokaciju) privrednih resursa na
pojedine privredne aktivnosti u kojima se stvaraju neophodni proizvodi i usluge. Na osnovu
kretanja cijena proizvoda u pojedinim djelatnostima, vlasnici privrednih resursa povlače svoje
resurse iz djelatnosti sa lošom perspektivom poslovanja i ulažu ih u druge djelatnosti gdje su
veće mogućnosti zarade. U zavisnosti od toga da li tržišne cijene rastu ili opadaju, ponuda i
tražnja se mijenjaju sa težnjom da se uravnoteže.
Distributivna funkcija:
tržište ovu funkciju ostvaruje određivanjem cijena faktora
proizvodnje čime utiče na formiranje primarne raspodjele društvenog proizvoda, na osnovu koje
njihovi vlasnici – stiču dohodak i učestvuju u raspodjeli novoostvarene vrijednosti.
Navedene funkcije djeluju simultano i u sprezi su sa razvojnim mehanizmom. Prilikom
razmatranja pojedinih funkcija u našem privrednom sistemu treba imati u vidu i druge momente.
Naime, mada se selektivna funkcija tržišta prilično afirmisala, naručito posle privredne reforme
1965. godine (poboljšanje kvaliteta i asortimana roba i usluga putem konkurencije između
proizvođača ), ipak uloge ove funkcije ne treba procjenjivati u našem privrednom sistemu.
Naručito je potrebno pažljivo razmotriti nenormalne oblike konkurencije, monopolska
ograničenja, kada tržišna mjerila ne održavaju realne proizvodne odnose.
Dimenzije tržišta
Brojne definicije tržišta ukazuju na njegove osnovne dimenzije. Osnovne dimenzije tržišta
bez kojih se ono ne može definisati su sledeće:
-ljudi,
-platežna sposobnost,
-spremnost ljudi,
-proizvodi ili usluge,
-vrijeme i
-prostor.
Ljudi
se na tržištu mogu pojaviti kao kupci ili kao prodavci. Bez ljudi tržište ne bi
moglo funkcionisati. Međutim razvoj savremenih komunikacija i sredstava za komunikacije sve
više zauzimaju mjesto čovjeku, pa se očekuje da će tržište u budućnosti sve manje zavisiti od
ljudi, a sve više od sredstava i informacija. Prema tome za očekivati je da u budućnosti ova
dimenzija – ljudi – bude djelimično ili u potpunosti zamjenjena novom dimenzijom – sredstva i
informacije.
Platežna sposobnost
u određenom vremenskom intervalu, ne ograničava se samo na
zarade i plate koje se mjesečno primaju već se mora dopuniti štednjom (ulozi na štednji, pokretna
i nepokretna imovina koja se može prevesti u novac) i potrošačkim kreditima. Platežna
sposobnost daje ritam tržištu. U situacijama kada platežna sposobnost pada, opada i ritam
kupovina i prodaja. Ovo ipak ne mora biti u direktnoj zavisnosti jer se ritam može regulisati i
drugim instrumentima marketing mix-a.
Spremnost ljudi
da kupuju ili prodaju, takođe definiše tržište. Ljudi mogu imati novac
(kupci) i robu (prodavci) – a da nisu spremni prodavati ili kupovati. Dobro osmišljena
kombinacija instrumenata marketing mix-a svakako da će postaći spremnost ljudi za
kupoprodaju. Takođe spremnost ljudi na veću kupovinu, je u direktnoj srazmjeri sa kamatnom
stopom – ako novac može da se dobije sa niskim kamatama to će stimulisati potrošnju i obrnuto,
visoke kamatne stope stimulisaće štednju. Takodje i visoka inflacija se može spomenuti kao
faktor koji stimuliše potrošnju.
Vrijeme
je takodje bitna dimenzija tržišta. Imati kvalitetne proizvode i usluge ali i
pogrešno vrijeme je isto kao i nemati ih uopšte ili jos gore od toga. Imati proizvode i usluge u
pogrešno vrijeme je čist promašaj jer smo sredstva i resurse nenamjenski potrošili. Zbog toga
moramo raspolagati sa tržišnim informacijama kako bi pravu robu obezbjedili u pravo vrijeme.
Prostor
kao dimenzija tržišta je slična predhodnoj. Imati proizvode i usluge na
pogrešnom mjestu je čist promašaj. Bolje da ih uopošte nismo imali, jer smo bespotrebno i
pogrešno utrošili resurse.
Na osnovu predhodno navedenih dimenzija, tržište možemo definisati kao težnju
preduzeća da svoje proizvode i usluge plasira tamo gdje su kupci koji su platežno sposobni i
spremni za kupovinu na mjestu koji oni žele i u vremenu kada im odgovara
