UNIVERZITET ALFA

Fakultet za ekonomiju i političke nauke

Palmira Toljatija 3, Beograd

      

SEMINARSKI  RAD

   PREDMET: MEĐUNARODNA EKONOMIJA

  TEMA: SVETSKI EKONOMSKI IZAZOVI

MENTOR:                                                                 STUDENT:

                                             

                                                                               

                                     BEOGRAD, januar 2011.

SADRŽAJ :

                                                                                          

Strana

1.UVOD..........................................................................................1

2.SVETSKI EKONOMSKI IZAZOVI...........................................3

2.1.Neravnomeran razvoj................................................................4

2.2.Usporen rast svetske privrede...................................................5

2.3.Siromaštvo................................................................................6

2.3.1.Mirdalova teorija o uzrocima siromaštva..............................7

2.3.2.Tobinsova taksa.....................................................................8

2.4.Zaduženost zemalja u razvoju..................................................8

2.5.Nezaposlenost...........................................................................9

2.6.Inflacija....................................................................................10

2.7.Produbljivanje nejednakosti unutar 

zemalja............................11

2.8.Finansijske krize......................................................................11

2.9.Nelegalna ekonomija i crna tržišta..........................................12

2.10.Energetska oskudica..............................................................13

2.11.Ekološka ugroženost..............................................................15

2.11.1.Problem pitke vode.............................................................15

2.11.2.Globalno zagrevanje...........................................................16

2.11.3.Ugroženost životinjskog sveta............................................16

2.11.4.Deforestacija.......................................................................17

2.11.5.Dezertifikacija.....................................................................17

2.12.Epidemijske i druge bolesti....................................................17

2.13.Terorizam..................................................................................18

background image

njihov problem je složen. Njihov san o jednakosti ostaje samo puka 

vizija jer toga nema, a svako realan je toga svestan. Amerika, sa 

društvenog aspekta ima najveći svetski problem, a za njega nema 

rešenja, jer su oni u globalizaciji pravi pioniri i na njima se vide njeni 

kolateralni efekti u već podmakloj fazi integracije društva. Problemi su 

vidni i u Evropi. Zemlje koje su do samo pre nekoliko godina bile 

pobornici sloge i jednakosti, sada bi želele da zatvore svoje 

graniceemigrantima jer se suočavaju sa kulturno-ekonomskim 

problemima koji se ne rešavaju. Evropa, kao najveći kolonizator ne 

može da se odbrani od naleta migracije, a njena kultura i tradicija se 

polako gube. Da nije bilo Drugog svetskog rata, Evropska unija bi možda 

bila osnovana i nekoliko decenija ranije...da li se treba zahvaliti fašizmu 

kao zdravoj, ali ekstremnoj filozofiji? Možda jednostavno nismo bića 

koja mogu svi zajedno i složno, kao što to najavljuje ova tužna idila o 

globalizovanom, naprednom svetu, koji što se više gradi to sve više i 

više  degradira njene stanovnike, koji sve mlađi i mlađi postaju svesni 

sebe i ovog društva u kome ćete na ulici pronaći sigurno više zla nego 

dobra...Da li je rešenje da očajavamo uz ovu dramatičnu realnost? Ima 

dosta pitanja, a uvek manje odgovora. Želje su jedno, a stvarnost sasvim 

drugo. Čovek treba da shvati da su neke poteškoće možda neizbežne i 

da verovatno i sama Amerika plaća neminovnu cenu progresa i 

globalizacije, jer možemo reći da nije lako ostati zdrav i normalan u 

ovom vremenu tako razvijenog sveta. 

                                                                                                                                

                                                                                                                             

                                                                                                                                1

Moderni sociolozi nisu do pre samo nekoliko decenija  ni sanjali da će 

se svet  i mi sami ovoliko azviti i modernizovati, pa samim tim možda 

imamo našu najveću nadu da će se ljudi spasiti ipak svojim donekle 

zdravim umom koji ne može biti kompromitovan tehnologijom. Mlade 

generacije žive sa mitom prošlih dekada, još prelepog i nezagađenog 

sveta i kao san i vizija nam ostaje verovanje da nije sve izgubljeno. 

Čovekova pamet je ipak rešenje. Sada ćemo se fokusirati na izazove koji 

su pred nama i onda ćemo suočeni sa činjenicama odrediti putanje 

kojima bi trebali da se krećemo.

                                   „Bože, daj mi snage da izdržim ono što ne mogu da 

promenim,

hrabrosti da učinim ono što mogu da 

promenim

i mudrosti da razlikujem ovo 

dvoje“

     Acteška molitva

background image

                                                                                            

                                                                                                                   

                                                                                                                   

                                                                                                                    3

                                                                                                                   

                                                                                                              

1.NERAVNOMERAN RAZVOJ

Jaz izmenu industrijski razvijenih zemalja, s jedne, i nerazvijenih zemalja, 

zemalja u razvoju i malih ostrvskih i prekookeanskih zemalja, s druge 

strane, sve više se produbljuje, suprotno opštim političkim 

proklamacijama Ujedinjenih nacija. Tu tvrdnju ilustruju mnogi zvanični 

podaci UN i njenih agencija, kao i rezultati mnogih naučnih istraživanja. U 

poslednje tri decenije povećala se razlika u prihodima izmenu zemalja 

razvijenog Severa i

nerazvijenog Juga sa 1:30 na 1:74. Oko 15% stanovnika u svetu raspolaže 

sa oko 85% svetskog bogatstva i 5% najimućnijih na planeti zaranuje 114 

puta više od 5% najsiromašnijih. U najrazvijenijem delu sveta prosečan 

životni vek dosegao je 80 godina, a u najnerazvijenijem delu ne prelazi 40 

godina. (Krstan Malešević, 

O protivrečnim obeležjima

 

procesa globalizacije i 

demokratske tranzicije - sociološki aspekt

, zbornik 

Globalizacija i

 

tranzicija

152.)Bogati postaju sve bogatiji, siromašni postaju sve siromašniji. Manje 

od 450 globalnih trilionera raspolaže većim dohotkom nego 56% 

stanovništva sveta. (Vera Vratuša - Žunjić, 

Tumačenja „globalizacije" i 

interesi društvenih aktera

, zbornik 

Globalizacija i tranzicija

, 47.) Ili, prema 

sličnim podacima, nešto više od 1.100 trilionera raspolaže imovinom 

gotovo duplo

vrednijom od dve i po milijarde najsiromašnijih stanovnika. Deset odsto 

najbogatijih stanovnika raspolaže sa 85 procenata svetskog bogastva. 

Polovina siromašnog stanovništva raspolaže sa sa samo jednim 

procentom svetskog bogastva. (M. Pantelić, 

Uzlet novih sila

Želiš da pročitaš svih 32 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti