Ekonomska psihologija – Strategija kreiranja potreba kupaca u BiH
UNIVERZITET U ZENICI
EKONOMSKI FAKULTET
Predmet: EKONOMSKA PSIHOLOGIJA
Seminarski rad iz predmeta
EKONOMSKA PSIHOLOGIJA
Strategija kreiranja potreba kupaca u BiH
Predmetni nastavnik: Studenti:
dr.sc. Ermina Smajlović Maid Memišević 999-R-09
Predmetni asistent:
Denis Marjanović 1136-R-10
Saliha Čabro dipl.oec.
Zenica, 22.04.2014. godine
Sadržaj

2
1. Ponašanje potrošača
Dinamičnost u okuženju razvijenih tržišnih privreda podstiču i promjene u
transformaciji tradicionalnih pristupa teoriji i praksi marketing. Marketing se u prošlosti
uglavnom fokusirao na to „kako što više prodati“. Danas se marketingom fokusira na
potrošače, pomjerajući granice djelovnja od transakcijskog razmišljanja do izgradnje
dugoročnih odnosasa svim stejkholderima, posebno s potošačima. Stoga, bazični cilj
marketing aktivnosti preduzeća , pored razvijanja proizvoda/usluga, odgovarajućeg uslužnog
ambijenata interne i eksterne komunikacije, praćenje konkurencije jeste zadovoljavanje
potreba i želja potrošača na način koji obezbjeđuje povećanje proizvoda/usluga i ostvarenje
profita na dugi rok.
Marketing počinje sa ljudskim potrebama i željama, koje su danas veoma brojne i
različite. Potrebno je napraviti razliku između potreba, želja i tražnje.
1.1. Potreba
Potreba je stanje neispunjenosti nekih od osnovnih ljudskih životnih zahtjeva. Ljudima
je potrebna hrana, odjeća, sklonište, sigunost, imovina i samopoštovanje. Te potrebe nisu
stvorene društvom ili marketingom. One su prisutne u samoj suštini ljudske biologije.
Potreba je bazični biološki motiv. Potreba je nedostatak nečeg što se smatra neophodnim i
korisnim. Korjeni potrebe su u fizičkoj i emocionalnoj tenziji i nezadovoljstvu i ispoljavaju se
kroz verbalne komentare, kretanje, gestove i dr. aktivnosti. Preduzeća koja se u poslovanju
rukovode zadovoljstvom korisnika fokusiraju potrebe potrošača. Potrošači, ustvari, nastoje da
zadovolje potrebu , a ne samo da kupe poizvod i uslugu. S aspekta ekonomske teorije, sve
potrebe koje se zadovoljavaju proizvodima i uslugama predstavljaju izvor, odnosno cilj
privredna aktivnosti. Deo potrebe zadovoljavaju slobodna prirodna dobra koja nemaju
ekonomski značaj. Ekonomska teroija istražuje taj odnos polazeći od paradigme prema kojoj
su potrebe neograničene, a dobra ograničena. Iz te suprotnosti proizilazi situacije koje su
predmet proučavanja mnogih naučnih disciplina, posebno ekonomskih. Imajući to u vidu,
može se reći da su sveukupni ljudski napori usmjereni na usklađivanje potreba s jedne i
mogućnosti njihovog adekvatnog zadovoljavanja, s druge strane. U analizi odnosa potreba i
dobara za njihovo zadovoljenje, ne mogu se potrebe izjednačiti s tražnjom i potrošnjom.
Svakoj tražnji i potrošnji predhodi nezadovolje a potreba koja se zadovoljava kupovinom i
korištenjem određenog proizvoda i usluge. Nauka o potrebama je
„hreiologija“
, i ona nastoji
da interdisciplinarnim pistupom objasni fenomen ponašanja čovjeka. U klasičnoj ekonomskoj
teroiji i teoriji koju je razvila austrijska psihološka ekonomska škola , koristi se prepostavka o
hedonističkoj prirodi čovjeka. Empirijska istraživanja pokazuju da se potrošačke potrebe vrlo
često zadovoljavaju na način koji kumulira raznovrsne užitke , od fizioloških i racionalnih, do
krajnje iracionalnih i emocionalnih.
Živković R., Ponašanje potrošaća, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2011 , str. 109
Vujaklija M., Leksikon stranih riječi i izraza, Prosveta, Beograd, 2003, str. 995
3
Uloga marketing istraživanja je da ustanovi koji i kakvi proizvodi i usluge mogu na
adekvatan način zadovoljiti potrebe potrošača. Polazi se od toga da su potrebe stalne dok se
mjenjaju ili se mogu mjenjati na način njihovog zadovoljavanja. U tom smislu neosnovane su
kritike koje se upućuju marketingu i privrednoj propagandi da stvarjaju potrošačku kulturu i
da manipulišu potrošačima tako što ih stimulušu da kupuju proizvod i uslugu za koji nemaju
potrebe.
Uspjeh marketing napora je u zadovoljavanju postojećih, a ne u kreiranju novih
potreba. Marketing ne kreira potrebe. Potrebe postoje nezavisno i predhode marketing
aktivnostima preduzeća. Efektivnost marketing strategija mjeri se kroz sposobnost uticaja na
promjenu u načinu zadovoljavanja potreba potrošača. U situacijama kada nema izbora tj.
supstituta i alternativa, potrebe i želja postaju sinonimi.
1.2 Želja
Želja je manifestacija da se zadovolji potreba i definiše se kao osjećanje težnje, žudnje,
poriva, apetita i dr. Ljudske želje se stalno oblikuju i mjenjaju pod uticajem internih i
eksternih faktora ( znanjem, kulturom, ličnošću osobe i dr. ) Želja nastaje spontano kao
rezultat opažanja , razmišljanja, podsjećanja i sl. Želja predstavlja način na koji nas društvo
uči da je zadovoljimo. Čovjek želju doživljava kao nešto što mu pruža zadovoljstvo,
prijatnost , užitak. Osoba nije uvijek svjesna svojih potreba ali postoji mogućnost da bude
želja. Pojavom želje počinje svjesni dio čovjekovog života. Poznato je također da potrošaći
nekad nisu svjesni svojih želja dok ih neki stimulans kao npr. pivredna propaganda ne
aktivira.
Uostalom, u tržišnom komuniciraju poznat je efekat ogledala po kojem propagandne
pouke odslikavaju upravo proizvode i usluge koje potrošači žele i kupuju da bi zadovoljili
potrebe. Ako ljudi iz marketinga utvde koje korisnosti potrošači žele i kupuju da bi zadovoljili
potrebe. Ako ljudi iz marketinga utvrde koje korisnosti potošači očekuju da proizvoda i
usluga, onda su mogućnosti da shvate, čak i podsvesne potebe i selektivne ciljeve potošača.
1.3 Tražnja
Tražnja je nastojanje potrošača da kupi, odnosno pribavi određen proizvod/uslugu, kada
se steknu uslovi tj. mogućnosti i spremnost za kupovinu. Želje postaju tražnja kada ih
podržava kupovna moć. Efektivna tražnja predstavlja kupovnu moćpotrošačapri kupovini
određenih količina nekog dobra, uz datu sjenu. Pod potrošačkom tražnjom se podrazumjeva
iznos (broj) proizvoda i usluga koje su potrošači spremni da kupe pri datoj cjeni određenom
vremenskom periodu.
Milisavljević M., Marketing, Savremena administracija, Beograd, 2010, str. 127

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti