Krivično djelo primanje mita – nacionalni uporedni aspekt
KRIVIČNO DJELO PRIMANJA MITA – NACIONALNI
UPOREDNI ASPEKTI
KRIVIČNO PRAVO
S A D R Ž A J
UVOD
…………………………………………………………………………………….3
1.
KRIVIČNO DJELO PRIMANJA MITA – NACIONALNI USPOREDNI
ASPEKT
……………………………………………………………………………...4
1.1. Problem korupcije
......................................................................................................4
1.2. Nacionalni uporedni aspekti
......................................................................................5
1.2.1. Bosna i Hercegovina
................................................................................................5
1.2.2. Hrvatska
...................................................................................................................8
1.2.3. Crna Gora
................................................................................................................9
1.2.4. Albanija
...................................................................................................................11
1.2.5. Grčka
.......................................................................................................................12
1.2.6. Njemačka
................................................................................................................12
1.2.7. Švedska
...................................................................................................................14
ZAKLJUČAK
..................................................................................................................16
LITERATURA
.................................................................................................................17
2

KRIVIČNO PRAVO
1. KRIVIČNO DJELO PRIMANJA MITA – NACIONALNI UPOREDNI
ASPEKT
1.1. Problem korupcije
Međunarodna zajednica se rano suočila sa opasnošću od korupcije . Naime, korupcija
predstavlja jedan od osnovnih oblika fenomenološkog ispoljavanja organizovanog
kriminaliteta i to kriminaliteta izuzetno visokog stepena težine i opasnosti sa teškim
posljedicama po pojedinca i društvo.
Ovdje se, naime, radi o organizovanim, često
prikrivenim, dugotrajnim aktivnostima pojedinaca, grupa i organizacija u zemlji ili
inostranstvu sa ciljem da putem novca ili druge imovinske koristi podriju temelje vlasti,
zakonitost u postupanje javnih službi, odnosno vladavinu prava i na taj način povrijede ili
ugroze ljudska prava drugih lica.
Dakle, osnovu za organizovanu društvenu reakciju protiv učinilaca krivičnih djela
korupcije čine akti međunarodne zajednice.
Pošto je ipak oštrica borbe protiv krivičnih
djela korupcije
i pored niza međunarodno pravnih akata donetih u okviru i pod okriljem
univerzalnih međunarodnih organizacija (Ujedinjenih nacija i njenih organa) odnosno
regionalnih organizacija (u prvom redu Savjeta Evrope kao najznačajnije političke i
bezbjednosne regionalne organizacije u Evropi), ipak u nacionalnim okvirima, to je
izlaganje o krivičnopravnim aspektima, obilježjima i karakteristikama krivičnih djela
korupcije nepotpuno ako se bar u kratkim crtama ne ukaže na uporednopravna rješenja
ovih inkriminacija u pozitivnopravnim sistemima nekih evropskih država.
Praktično od kada se pojavilo činovništvo kao deo upravnog ili javnopravnog ili
administrativnog aparata javljaju se i krivična djela korupcije. Ovo su krivična djela i
danas u različitim oblicima i vidovima ispoljavanja prisutna u skoro svim savremenim
krivičnopravnim sistemima.
Na to ukazuje i činjenica da se države u cilju održanja
autoriteta državne i uopšte javne vlasti i obezbjeđenja poštovanja pravnog poretka i
aksioma pravne države svim raspoloživim sredstvima suprotstavljaju načinima i oblicima
povrijeđivanja i ugrožavanja službene dužnosti, javnih ovlašćenja javnih službenih lica
(državnih ili javnih činovnika). U tom pravcu svakako da i krivičnopravna zaštita
S. Vasiljević, Republika Hrvatska i međunarodna zajednica pred izazovom korupcije, Pravnik, Zagreb,
broj 1-2/1999. godine, str. 136-160
Pantelić, Uloga i značaj sektora unutrašnje kontrole policije u borbi protiv korupcije, Revija za
bezbednost, Beograd, broj 1/2007. godine, str. 17-20
M. Tomanović, Krivična dela korupcije u krivičnom zakonodavstvu Srbije i bivšem jugoslovenskom
zakonodavstvu, Sudska praksa, Beograd, broj 6/2007. godine, str.52-59
Holtz, Korupcija u policiji, Izbor, Zagreb, broj 4/1998. godine, str. 267-275; T. Tarle, Korupcija u javnoj
upravi, Pravnik, Zagreb, broj 2/2004. godine, str. 129-141, N.
4
KRIVIČNO PRAVO
službene dužnosti (pored drugih vidova kaznenopravne zaštite: odgovornosti za privredne
prestupe, prekršaje ili disciplinske prestupe) igra posebno značajnu i osobenu ulogu.
U cilju potpunijeg i svestranijeg sagledavanja krivičnopravne problematike korupcije kao
antipoda pravne države i vladavine prava, stoga nije dovoljno samo da se posvetimo
teorijskoj i praktičnoj analizi oblika ispoljavanja, obilježja i karakteristika ovih krivičnih
djela shodno rješenjima iz domaćeg krivičnog zakonodavstva, pravne teorije i sudske
prakse, već je potrebno (i poželjno) da određenu pažnju posvetimo i uporednopravnoj
(komparativno pravnoj) analizi ovih krivičnih djela u savremenim krivičnopravnim
sistemima. Stoga ćemo u ovom seminarskom radu dati prikaz nekoliko nama dostupnih
zakonskih rješenja inkriminacija krivičnih djela korupcije s tim da je potrebno naglasiti
da se ova krivična djela mogu javiti pod različitim nazivom i sa različitom sadržinom,
obilježjima i karakteristikama te propisanom kaznom.
1.2. Nacionalni uporedni aspekti
1.2.1. Bosna i Hercegovina
Krivična djela korupcije
su u krivičnom pravu Bosne i Hercegovine
posebnoj glavi pod nazivom: „Krivična djela korupcije i krivična djela protiv službene i
druge odgovorne funkcije’’. Ova krivična djela predstavljaju, zapravo, različite oblike i
vidove zloupotrebe službenog položaja i javnih ovlašćenja u vršenju službene dužnosti od
strane službenih ili odgovornih lica kao nosilaca tih ovlašćenja. Ove inkriminacije imaju
za cilj da obezbjede ispravnost, cjelishodnost, efikasnost i zakonitost u radu državnih
organa koji vrše javna ovlašćenja i da se tako očuva povjerenje građana u pravni poredak
i pravnu državu.
Izvršilac ovih krivičnih djela može biti službeno lice, osim djela davanja mita koje može
da izvrši bilo koje lice. Službeno lice u smislu člana 1. stav 3. KZ BIH može biti: 1)
izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Bosne
i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama koje vrše
određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je
osnovala; 2) lica koja stalno ili povremeno vrše službenu dužnost u ovim upravnim
organima ili ustanovama; 3) ovlašćeno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom
licu kome je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno
vršenje javnih ovlašćenja, a koje u okviru tih ovlašćenja vrši određenu dužnost i 4) drugo
lice koje vrši određenu službenu dužnost na osnovu ovlašćenja iz zakona ili drugog
Prof. Dr Dragan Jovašević: Krivična dela korupcije u uporednom zakonodavstvu
181
M. Budimlić, Potreba usaglašavanja mjera za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala,
Kriminalističke teme, Sarajevo, broj 3-4/2003. godine, str. 319-335
B. Petrović, D. Jovašević, Krivično (kazneno) pravo, Posebni dio, Sarajevo, 2005. godine, str.96-100
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti