1
Uvod
Zaštita i spašavanje je oblik pripremanja i učešća nosilaca poslova i zadataka zaštite i spašavanja
u odgovoru na prirodne ili druge nesreće.
Prirodna nesreća je događaj koji je uzrokovan iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, sa ili bez
čovjekovog uticaja, koji ugrožava zdravlje ili život ljudi, životinja, uzrokuje štetu na
materijalnim dobrima i okolišu.
Sva fizička i pravna lica u Bosni i Hercegovini dužna su provoditi ličnu i uzajamnu zaštitu,
pružati pomoć i spašavati ljudske živote, materijalna i druga dobra na osnovu lične svijesti,
savjesti, relevantnih propisa i u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.
Institucije i organi Bosne i Hercegovine osiguravaju usklađenost, transparentnost i otvorenost
sistema zaštite i spašavanja prema javnosti s ciljem ostvarivanja sigurnosti stanovništva i učešća
u provođenju mjera zaštite i spašavanja utvrđenih ovim zakonom.Sve mjere zaštite i spašavanja
od prirodnih ili drugih nesreća planiraju se, organiziraju i provode u skladu s principima
međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od
prirodnih ili drugih nesreća, kao i preuzetim međunarodnim obavezama.
U današnjim uvjetima korištenja tehnike u saobraćaju, antisocijalno ponašanje, nepažnja,
nedoraslost, kao i djelovanje mnogih objektivnih faktora mogu opasnost pretvarati u saobraćajnu
nezgodu. Uprkos napretku tehnologije saobraćaja, psihofizičko stanje svih učesnika u saobraćaju
odlučuje kako će se u stanovitom trenutku odgovorna osoba ponašati da bi predvidjela
mogućnost nezgode i da bi je adekvatnom mjerom spriječila. Umor je najčešći uzrok nezgoda,
jer njemu podliježe svaki čovjek.
Unapređenje stepena sigurnosti u saobraćaju podrazumijeva udovoljenje različitim faktorima
kojima se može umanjiti opasnost kakva realno postoji pri obavljanju saobraćajne djelatnosti.
Sistem sigurnosti saobraćaja je vrlo složen sistem, upravo zbog širine problema koji variraju po
vrsti, prirodi i načinu utjecaja. Zbog toga je i teško upravljati ovim sistemom, jer se ne mogu u
cjelosti obuhvatiti svi elementi i rizici. Podaci o riziku i negativnim pojavama u saobraćaju su
osnova za reagovanje društva i poduzimanje odgovarajućih mjera. Za efikasno funkcionisanje
sistema sigurnosti saobraćaja, potrebno je adekvatno i permanentno praćenje pojava koje dovode
do nastanka opasnih situacija na cesti, odnosno do nastanka saobraćajnih nezgoda.
2
1.Analiza vrsta i karakteristika povređivanja osoba u saobraćajnim nezgodama i mjere
zaštite
S obzirom na kompleksnost saobraćajnih zbivanja, ozljede u saobraćaju mogu se podijeliti na:
mehaničke, toplinske, hemijske i psihogene. Najčešće u saobraćajnim nezgodama nastaju
mehaničke ozljede. Mehaničke ozljede su ozljede koje nastaju djelovanjem oštre ili tupe sile,
odnosno predmeta, i dijele se na otvorene ozljede ili rane i zatvorene ozljede ili nagnječenja.
Vrsta i jačina tjelesnih ozljeda osoba u saobraćaju ovise i o vrsti sudara, koji se dijele na:
-
čeoni (frontalni) sudar,
pri kojemu se brzine zbrajaju pa su i ozljede vrlo teške, s obzirom na to
da čovjek u vozilu nastavlja kretanje iako se vozilo zaustavilo,
- bočni sudari,
u kojima se tijelo vozača i putnika u prvi tren usmjeruje prema bočnom udaru, a
zatim bude odbačeno u suprotnu stranu,
- udarac u stražnji dio vozila
naglo pokreće udareno vozilo prema naprijed, a glava vozača i
putnika se usmjeruje prema natrag i nakon deceleracije na ivici naslona pokreće naprijed. Tako
nastaju teška oštećenja vratne kralješnice ako nema naslona za glavu ili ako on nije dobro
namješten.
Smanjenja rizika ozljeđivanja pri nastanku saobraćajnih nezgoda može se postići:
upotrebom sigurnosnog pojasa,
ugradnjom zračnih jastuka i naslona za glavu,
smještanjem djece na stražnja sjedala i autosjedalice,
upotrebom kacige za sve vozače bicikla, motora i mopeda,
oblikovanjem cestovnih saobraćajnih znakova i branika radi ublažavanja udara i dr.
Sistem pomoći ozlijeđenim orijentisan je na samopomoć i sistemski organizovanjem službe hitne
pomoći. U novom sistemu koji je proistekao iz novog zakona o sigurnosti saobraćaja na
putevima u Bosni i Hercegovini, Crveni križ/krst je određen kao institucija koja će edukovati
vozače za pružanje prve pomoći. Zakon je predvidio ovu instituciju koja ima razgranatu mrežu
organizacija po cijeloj Bosni i Hercegovini i koja bi trebala u narednom periodu dati poboljšanja
u sistemu edukacije u pružanju prve pomoći kako sebi tako i drugim ozlijeđenim u saobraćaju.
Treba naglasiti da je ovaj sistem aktiviran krajem 2007. godine i da je neophodna njegova daljnja
nadgradnja, jer se pokazalo da pružanje prve pomoći neposrednonakon ozljeđivanja u saobraćaju
može doprinijeti u velikoj mjeri spašavanju života a time i do manjih gubitaka osoba u
saobraćaju.
U Evropskom akcionom programu za sigurnost u saobraćaju koji ima za cilj smanjenje broja
poginulih u saobraćajnim nezgodama u svim zemljama EU dato je osam područja te je u svakom
od tih područja dat niz mjera koje treba provesti u zemljama EU kako bi došlo do smanjenja
broja poginulih u saobraćajnim nezgodama. U okviru osmog poglavlja, potrebno je osugurati
najbolju medicinsku pomoć na mjestu događanja saobraćajne nezgode. Hitna pomoć mora biti
tako organizovana da maksimalno poštuje faktor vremena, jer svakih pola sata kašnjenja
medicinske pomoći povećava postotak smrtnosti za 300 %.
4
S obzirom da postoje razlike u evidentiranju saobraćajnih nezgoda od strane entiteta u Bosni i
Hercegovini, u nastavku je dat primjer detaljne analize informacija o saobraćajnim nezgodama
koja vrijedi za sve zemlje EU. Bosna i Hercegovina bi trebala da primjenjuje obrazac EU te na
taj način vrši prezentovanje podataka o saobraćajnim nezgodama na teritoriji Bosne i
Hercegovine na zvaničnim stranicama EU. Imajući u vidu pokazatelje o saobraćajnim
nezgodama, vidljivo je da Bosna i Hercegovina po broju poginulih i ozlijeđenih spada u zemlje
sa srednjim brojem poginulih i ozlijeđenih gledano u odnosu na broj registrovanih vozila (na broj
stanovnika), međutim, kada se upoređuju pokazatelji sigurnosti u odnosu na broj pređenih
kilometara, Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa najvećim brojem ozlijeđenih i poginulih u
odnosu na broj pređenih vozilokilometara. U tabeli 2 prikazano je stanje sigurnosti u pojedinim
zemljama svijeta s ukupnim brojem stanovnika i ukupnom mrežom saobraćajnica.
Država
Stanovni
ka
(milona)
Cesta
(km)
Autocest
a (km)
Površina
(km
2
)
Gustoća cestovne mreže
(km/km
2
)
SN s
ozlijeđen
im na
1000 km
SN sa smrtnim
posljedicama na 1000
km
SN s
ozlijeđen
im
Poginuli na bilion
(10
9
)vozkm
N
a
s
v
i
m
c
e
s
t
a
m
a
N
a
a
u
t
o
c
e
s
t
a
m
a
N
a
s
v
i
m
c
e
s
t
a
m
a
N
a
a
u
t
o
c
e
s
t
a
m
a
N
a
s
v
i
m
c
e
s
t
a
m
a
Na
autocest
ama
Na
100000
stanovni
ka
Na 10
6
vozkm
Na svim
cestama
Na
cestama
van
nasel.
Na
autocest
ama
Australia
19.881
810.236
-
7,692.0
24
105,3
-
-
-
-
-
-
-
8,00
-
-
Austria
8.067
106.585
1.634
83.850
1.271,1
1 9,5
4 01,3
1.603,4
8,6
66,1
538
0,54
11,70
11,40
5,90
Belgium
10.263
149.018
1.729
32.528
4.581,2
5 3,2
4 88,4
8 57,1
25,9
92,7
462
0,52
16,30
10,30
6,20
Canada
31.630
1,408.8
00
16.900
9,.984.6
70
141,1
1,7
9 2,3
358,7
5,9
32,2
508
0,51
9,30
13,00
9,90
Czech R.
10.203
55.422
518
78.860
702,8
6,6
8 6,7
2 65,3
4,8
11,6
268
0,60
31,70
10,80
3,00
Denmark
5.384
72.074
1.026
43.098
1.672,3
2 3,8
5 54,8
6 11,9
6,0
47,3
125
0,15
9,70
6,50
1,40
Finland
5.206
79.064
603
338.14
5
233,8
1,8
6 2,4
1.881,4
10,3
67,4
133
0,14
7,60
18,50
4,00
France
59.625
994.354
10.068
551.20
8
1.804,0
1 8,3
2 38,3
448,0
3,5
72,0
151
0,19
13,80
15,20
3,80
Germany
82.537
626.981
12.037
357.03
9
1.756,1
3 3,7
2 64,3
989,2
7,5
38,1
430
0,52
9,70
8,90
15,60
Greece
10.554
40.164
448
131.94
4
3 4,4
4,8
8 6,1
1.130,6
17,5
40,8
218
0,30
26,70
0,00
7,40
Hungary
10.142
135.555
125
93.033
1.457,1
-
1 35,2
2.869,8
8,6
51,0
193
0,41
16,00
7,50
4,00
Iceland
290
95.752
6.478
102.82
9
1.352,0
1,8
2.419,9
540,7
5,0
65,1
271,00
0,18
10,90
11,30
2,10
Ireland
3.979
1,182.5
93
7.196
70.823
3.129,5
2 1,5
5 77,2
2.351,1
3,0
91,4
150,00
1,19
11,20
11,40
15,10
Italy
57.844
2.875
147
301.32
8
1.111,8
1 9,0
8 6,0
2.391,3
14,9
143,8
411,00
0,24
7,70
10,30
8,10
Japan
127.619
117.430
2.274
377.88
7
2.827,7
5 6,8
5 28,2
1.136,3
1750,8
171,8
743,00
0,21
12,40
13,00
2,50
Luxemburg
448
92.493
169
2.586
3 43,7
5 4,8
3 03,4
851,1
72,5
46,1
161,00
0,25
8,30
10,80
2,80
Netherlands
16.192
91.825
178
41.528
2 83,5
0,6
4 01,3
2.510,3
11,7
22,0
195,00
0,87
26,00
6,50
50,00
New Zealand
4.009
377.289
405
269.12
2
1.169,6
0,5
4 88,4
2.030,8
2,5
44,5
265,00
0,59
46,90
18,50
2,00
Norway
4.577
96.037
883
323.87
3
964,4
1,3
9 2,3
1.603,4
8,8
62,3
173,00
0,82
16,70
15,20
5,20
Poland
38.191
17.755
3.486
322.57
7
362,1
9,5
8 6,7
857,1
6,6
75,0
134,00
0,23
8,30
8,90
5,90
Portugal
10.475
20.156
296
92.631
9 94,2
3 5,0
5 54,8
358,7
8,6
66,1
396,00
0,39
8,80
0,00
6,20
R. of Korea
47.925
665.636
477
99.585
1.318,7
6,0
6 2,4
265,3
25,9
92,7
503,00
1,05
73,00
7,50
9,90
Slovak R.
5.379
212.000
1.545
49.035
471,1
2 3,5
2 38,3
611,9
5,9
32,2
146
0,52
7,60
11,30
3,00
Slovenia
1.996
62.863
1.304
20.273
81,7
3,4
2 64,3
1.881,4
4,8
11,6
597,00
0,46
8,00
11,40
1,40
Spain
42.196
413.120
1.773
504.75
0
1.692,7
3 1,6
8 6,1
448,0
6,0
47,3
237,00
0,54
11,70
10,30
4,00
5
Stanje sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini u odnosu na broj pređenih vozilokilometara
(na 100 miliona-108 pređenih vozilokilometara) cjelokupnog broja registrovanih vozila
prikazano je u tabeli 3.
Godina
broj SN/10
8
vozkm
ozlijeđenih/
10
8
vozkm
poginulih/
10
8
vozkm
2001.
189
69
6,9
2002.
156
64
6,4
2003.
178
67
6,8
2004.
167
67
6,6
2005.
175
69
6,7
Tabela 3:
Kretanje broja saobraćajnih nezgoda u Bosni i Hercegovini s obzirom na
pređene vozilokm (2001.-2005.)
Imajući u vidu pokazatelje o saobraćajnim nezgodama, vidljivo je da Bosna i Hercegovina, kada
se uspoređuju pokazatelji sigurnosti u odnosu na broj pređenih kilometara, spada u zemlje sa
najvećim brojem ozlijeđenih i poginulih u odnosu na broj pređenih vozilokilometara.
2.1 Akcioni program drumske sigurnosti
Sadrži statističke podatke saobraćajnih nezgoda (dio 1), nivoe članica zemalja (dio 2), pregled
legislativa EU o sigurnosti na cestama (dio 3), izbor projekata od strane komisije (dio 4) i neke
obaveze izvršene od strane građana u okviru Evropske povelje o sigurnosti na cestama. U okviru
Akcionog programa nalazi se šezdeset mjera koje zajedno čine aktivnosti neophodne za
povećanje sigurnosti u saobraćaju. U okviru Akcionog programa sigurnosti u saobraćaju EU,
izdvojene su tri karakteristične grupe za sigurnost saobraćaja i to:
korisnici drumske infrastrukture,
tehnologija vozila i
drumska infrastruktura.
Ekonomske posljedice koje plaća EU godišnje zbog saobraćajnih nezgoda iznosi oko 160
milijardi eura. Od tog iznosa, na direktne troškove odnosi se preko 45 milijardi eura, dok se
preostali dio odnosi na indirektne troškove saobraćajnih nezgoda. Stoga, ako se uzme u obzir
navedeni pokazatelj, odnosno broj poginulih, ozlijeđenih, te materijalna šteta koja nastaje u
saobraćajnim nezgodama, doprinosi razmišljanju i aktivnostima efikasnijeg djelovanja na polju
saobraćaja a pogotovo na polju sigurnosti. Većina država članica EU uspostavila je svoje ciljeve
drumske sigurnosti i mjera za njihovo ostvarivanje. Instrumenti EU kojima se teži ostvarenju
cilja do 2010. godine su:
legislative,
istraživanje i razvoj,
upute za bolju primjenu,
finansijska podrška i
