Seminarski rad
Kamata kao cijena novca
Predgovor
Jedna od primarnih karakteristika bankarskog poslovanja je kvalitet upravljanja
poslovanjem banaka. Pošto je poslovanje banaka uvijek sadržavalo u manjoj ili većoj
mijeri rizik, a sa porastom deregulacije tržišta i konkurencije u finansijskim uslugama,
poslovanje banaka postaje sve više rizično, sigurnost postaje jedan od osnovnih principa
poslovanja banke. Deregulacija finansijskih tržišta, globalizacija bankarskog poslovanja i
sve oštrija konkurencija, doveli su do smanjenja profitne marže, odnosno do manjeg
prostora za ostvarenje profita. Otuda su dva principa važna i vezana za savremeno
bankarstvo: sigurnost i profit. Prvo, poslovanje banaka mora biti profitabilno, da podmiri
operativne troškove i normalne gubitke, obezbijedi prihvatljiv iznos za rezerve i
obezbijedi objektivan prinos za dioničare.
Drugo, poslovanje svake banke mora se obavljati sa sigurnošću, ako banka želi da ima
povjerenje javnosti i ako želi da kontinuirano obavlja svoje poslovanje, da bi zaštitila
depozitare.
2
Seminarski rad
Kamata kao cijena novca
Uvod
Kamatna stopa izražava cijenu korišćenja kreditnih i novčanih resursa na finansijskom
tržištu. Visina kamatne stope kao cijene korišćenja kreditinih i finansijskih resursa je
povezana sa stopom korisnosti sredstava u odnosu na vrijeme njihovog korišćenja. Stopa
korisnosti sredstava uvijek je veća u sadašnjem u odnosu na neko buduće vrijeme, pa je
otuda i kamatna stopa kao izraz cijene korišćenja odgovarajućih novčanih i finansijskih
resursa različita i saglasna određenoj stopi njihove korisnosti. To je i osnova razlike
sadašnje i buduće potrošnje, odnosno odlaganja potrošnje u obliku štednje, i sticanja
imovine u nekom budućem vremenskom periodu.
Glavna opcija u politici kamatnih stopa banaka sastoji se u izboru izmedju fiksnih i
varijabilnih kamatnih stopa. Fiksne kamatne stope predstavljaju tradicionalnu politiku
kamatnih stopa banaka koja je bila široko primenjivana u uslovima stabilnosti
nacionalnih valuta. Sada se fiksne kamatne stope uglavnom koriste kod kratkoročnih
kredita, dok se kod dugoročnih kredita pretežno koriste varijabilne kamatne stope.
Postoji povećana osetljivost kako banaka tako i dužnika na kamatni rizik koji je povezan
sa promjenama kamatnih stopa. Svi ti razlozi djeluju u pravcu sve većeg prihvatanja
varijabilnih kamatnih stopa.
4
Seminarski rad
Kamata kao cijena novca
1. Pojam i funkcije kamate
Kamata je cijena upotrebe zajmovnog kapitala i uglavnom se plaća iz viška vrijednosti
koje odbacuje pozajmljeni kapital. Ona je uvijek dio bruto profita i zato je uvijek manja
od njega. Razlikujemo realnu i nominalnu kamatnu stopu. Realna kamata je u stvari
nominalna korigovana za indeks cijena i određuje odnos na tržistu, dok je nominalna pod
direktnom kontrolom centralne banke. U pogledu shvatanja prirode kamate ima više
shvatanja:
1. kamata je cijena za odricanje od likvidnsti;
2. Marks: kamata je cijena zajmovnog kapitala i to njegove produktivne upotrebe;
3. Kejnzijanci: kamatna stopa treba biti što niža da bi se podstakle investicione želje i
namjere preduzetnika;
4. Monetaristi: kamatna stopa je samo cijena novca koja se tretira u sklopu drugih cijena.
Najznačajnije funkcije kamate su: faktor formiranja štednje, faktor racionalne upotrebe
sredstava, faktor upotrebe sredstava, faktor uspješnog funkcionisanja finansijskog tržista,
faktor efikasne alokacije sredstava, faktor monetarno - kreditne regulacije i efikasne
monetarne politike, faktor za funkcionisanje bankarskog sistema, faktor formiranja
troškova poslovanja i raspodjele dohotka, faktor za međunarodno kretanje kapitala, faktor
zaštite realne vrijednosti novca i korisćenje kapitala u uslovima inflacije, faktor efikasne
stabilizacione politike.
1
Glavna opcija u politici kamatnih stopa banaka sastoji se u izboru između fiksnih i
fleksibilnih (varijabilnih) kamatnih stopa.
Fiksne kamatne stope
predstavljaju tradicionalnu politiku kamatnih stopa banaka koja je
bila široko primjenjivana u uslovima stabilnosti nacionalnih valuta. Sada se fiksne
kamatne stope uglavnom koriste kod kratkoročnih kredita, dok se kod dugoročnih kredita
pretežno koriste
fleksibilne kamatne stope
.
Postoji povećana osjetljivost kako banaka tako i dužnika na kamatni rizik koji je povezan
sa promjenama kamatnih stopa. Svi ti razlozi djeluju u pravcu sve većeg prihvatanja
fleksibilnih (plivajućih) kamatnih stopa.
Za banke se ovdje postavljaju dva pitanja:
prvo pitanje se odnosi na
izbor referentne kamatne stope
drugo pitanje u vezi sa kamatnom politikom banaka jeste
frekvencija određivanja
kamatnih stopa
1
Osnovi monetarne ekonomije, Dr Siniša Ostojić, Data Status, Beograd 2008.
5
