Predmet: Preduzetništvo
Tema: NEGUJTE KREATIVNU VIZIJU
UVOD
Tendencije koje su zahvatile savremeni svijet, a iskazuju se u
globalizaciji, liberalizaciji i privatizaciji svih oblasti života, a
posebno privrede, snažno su potakle potrebu za
reinžinjeringom i novim pristupima u strateškom
menadžmentu i odlucivanju, te investiranju i reinvestiranju.
Pored toga što su menadžment i odlucivanje postali "sine qua
non" poslovnog uspjeha javljaju se i novi teorijski pristupi koji
nalaze svoju primjenu u praksi kako bi ista bila u skladu sa
pomenutim tendencijama.
Odlucivanje kao pojam u vrlo je širokoj upotrebi. S tim pojmom
se oznacava odlucivanje u osobnom ili porodicnom životu.
Odlucivanje u svim drugim situacijama može se oznaciti kao
poslovno odlucivanje, bez obzira radi li se o odlucivanju u
preduzecu, banci, školi, vladi itd.
Cjelokupan proces odlucivanja obuhvata upravljacke,
rukovoditeljske i izvršne odluke.
Upravljanje je funkcija vlasništva i bazira se na pravu vlasništva
nad kapitalom, odnosno sredstvima za proizvodnju.
U stranoj literaturi menadžment se odnosi na ono što mi
najcešce podrazumijevamo pod rukovodenjem. Osnovne
funkcije menadžmenta planiranje, organiziranje, kadrovsko
popunjavanje, vodenje i kontrolu proces odlucivanja povezuje i
predstavlja samu suštinu menadžerskog posla. Donošenje
odluka je najznacajniji posao svih razina menadžmenta s tim
što postoje razlike u pogledu vrste odluka koje se donose na
pojedinoj razini menadžmenta.
Cilj ovog rada je da se prikaže važnost grupnog odlucivanja kod
donošenja strateških odluka.
U prvom dijelu rada tematizirati ce se sama priroda
menagerskog odlucivanja. Ovdje cemo staviti akcenat na
elemente odlucivanja te nacine uz pomoc kojih se može vršiti
podizanje kvaliteta odlucivanja. U prvom redu bit ce govora o
koracima pri donošenju odluka kao prvoj mogucnosti i primjeni
grupnog donošenja odluka kao drugoj mogucnosti. O posljednjoj
mogucnosti (grupno donošenje odluka) biti ce posebnog govora
u trecem dijelu ovoga rada.
Drugi dio rada nosi naziv donošenje kreativnih odluka. Pokušaj
ovog dijela rada je bio da ukaže na veliku znacajnost
kreativnosti u donošenju odluka (kako osobne tako i kolektivne)
te na koji nacin potaknuti kako osobnu tako i kolektivnu
kreativnost tj. kreativnost same organizacije. Obradene su neke
od prepreka organizacijskoj kreativnosti.
Treci dio rada odnosi se na danas aktuelnu tematiku grupnog
odlucivanja. Eminentni svjetski autori iz oblasti menagamenta
kao što je Isak Adižes naglašavaju potrebu stvaranja
komplementarnog tima umjesto individualnog nacina
odlucivanja. Dotakli smo se vrste grupa koje postoje u
organizaciji kao važnog faktora djelovanja preduzeca uopce.
Obradili smo neke od najpoznatijih tehnika grupnog donošenja
odluka, te ustanovili odredene prednosti i nedostatke ovakvog
nacina donošenja odluka.
Cetvrti dio ovoga rada predstavlja na neki nacin sklop teorije i
prakse. Obradili smo jedan konkretan primjer grupnog
donošenja odluka za koji smo mislili da bi mogao biti dovoljno
reprezentativan citaocu ovoga rada.
1. PRIRODA MENADZERSKOG ODLUCIVANJA
Osnovna razlika izmedu managera i ostalih zaposlenih je razina
i tip odluka koje oni donose. Manager mora stalno imati na umu
kako njegove/njezine odluke utjecu na podredene i organizaciju
u cjelini. Za razliku od toga, "one koji rade" (zaposlene) zanima
samo kako neka odluka managera utjece na njih.
Odluke koje manageri svakodnevno moraju donositi dvojake su
prirode; mogu biti ocekivane i neocekivane:
PRIMJERI OCEKIVANIH I NEOCEKIVANIH ODLUKA
je i obecanje managera da ce razmisliti o necemu i onda donijeti
odluku. Mnogi manageri obecavaju svašta, a kasnije zaborave
na potrebu donošenja odluke. Osim nabrojanih tipova
managera pri odlucivanju postoje i oni koji uvijek misle da
nemaju adekvatan broj informacija za donošenje odluke, oni
koji se nepotrebno zabrinjavaju svaki puta kada moraju donijeti
odluku, oni koji kompliciraju cak i kada su najjednostavnije
odluke u pitanju, te oni manageri koji sve odluke prepuštaju
svojim nadredenima.
Svi navedeni tipovi managera su ili previše ili premalo zabrinuti
za donošenje odluka, nisu svjesni važnosti donošenja odluke i
pokazuju malu zainteresiranost za vrijeme donošenja odluke,
pogotovo kada su odluke teške. Da bi odlucivanje bilo kvalitetno
manageri moraju biti zainteresirani za donošenje odluka i za
njihove vremenske limite.
Uspješni manageri osjecaju i znaju kada situacija zahtijeva
donošenje odluka. Isto tako, uspješni manageri razvili su osjecaj
za pravovremeno donošenje odluka. Oni znaju kvalitetno
odlucivati.
1.2. Nacini podizanja kvalitete odlucivanja
Managerima stoje na raspolaganju dva nacina uz pomoc kojih
mogu poboljšati kvalitetu donesenih odluka:
1. Korištenje koraka pri odlucivanju
2. Grupno donošenje odluka.
1.2.1. Primjena koraka pri donošenju odluka
Da bi odluke bile kvalitetne uspješni manageri imaju razraden
pristup donošenja odluka koji je sistematican i logican.
Manageri imaju razradene korake koje slijede pri donošenju
odluka.
Koraci u donošenju odluka:
1. Identifikacija problema
2. Identifikacija mogucih rješenja problema
3. Prikupljanje i obradivanje cinjenica
4. Evaluacija mogucih rješenja
5. Odabir i implementacija najboljeg rješenja
6. Feedback radi poboljšanja odlucivanja1
1.2.2. Primjena grupnog donošenja odluka
Svjetski je poznata izreka da su dvije glave pametnije od jedne.
Doista, mnoge su prednosti ukljucivanja grupe u donošenje
odluka. Isto tako grupno odlucivanje ima i svojih mana:
POZITIVNI I NEGATIVNI ASPEKTI GRUPNOG DONOŠENJA ODLUKA
Pozitivni aspekti grupnog donošenja odluka
1. Ukupno znanje grupe je vece od onoga pojedinca
2. Grupa obicno generira veci broj rješenja problema
3. Participacija u odlucivanju povecava prihvacanje odluke od
strane clanova grupe
4. Grupa bolje razumije zašto postoji potreba za donošenjem
odluke
Negativni aspekti grupnog donošenja odluka
1. Dulje traje
2. Opasnost od grupnog mišljenja
3. Opasnost od dominacije od strane jednog clana grupe
4. Pritisci za slaganjem obuzdavaju clanove grupe
5. Konkurencija izmedu clanova grupe postaje važnija od samog
problema
6. Tendencija prihvacanja prvog prihvatljivog rješenja
1. O koracima donošenja odluka u ovom seminaru nece biti
rijeci iz razloga što je to fundamentalni dio gradiva kolegija
“Poslovno odlucivanje”.
2. Grupno odlucivanje osim što utjece na kvalitetu odluka utjece
i na kreativnost odluka. Naime, više ljudi sposobno je razviti
više raznolikih rješenja.
3. Naime, grupa bolje razumije prednosti i nedostatke mogucih
rješenja.
4. Clanovi grupe odaniji su odluci koju su zajednicki donijeli
nego onoj koja im je nametnuta odozgo.
5. O grupnom mišljenju govorimo u situacijama kada želja za
konsenzusom unutar grupe postaje jaca od potrebe za
donošenjem kvalitetne odluke. Kao rezultat grupnog mišljenja
4. Kreativni ljudi su originalni u svojim razmišljanjima.
5. Kreativni ljudi su zainteresirani za prirodu problema. Izazovni
problemi iz motiviraju, stimuliraju.
6. Kreativni ljudi suzdržavaju se od iznošenja mišljenja dok ne
sakupe sve informacije o problemu. Oni su prije skloni
razmišljanju nego impulzivnosti.
7. Kreativni ljudi su cesto nekonformisti. Oni cijene svoju
samostalnost i nemaju izraženu potrebu biti pohvaljeni od grupe.
8. Kreativni ljudi vode bogat, skoro bizaran i fantastican život.
Oni su zapravo "ludi", jer tako zadovoljavaju svoje kreativne
potrebe.
9. Kreativni ljudi su fleksibilni i nisu skloni autoritetu. Kada su
suoceni s problemom odbacuju crno-bijela (kategoricka) rješenja,
traže ona siva.
10. Kreativni ljudi su zainteresirani za znacenje i utjecaj a ne za
male detalje.
11. Kreativni ljudi toleriraju dvosmislenost i kompleksnost, te ne
vole predvidljivost i red.
12. Kreativni ljudi imaju znatiželju mladih cak i kada predu 70-te.
2.2. Povecanje osobne kreativnosti
Nažalost, ljudi gube vecinu svoje kreativnosti odrastajuci.
Studije pokazuje kako do 40-te godine ljudi zadržavaju samo
oko 2 posto kreativnosti koje su imali s 5 godina. Kljuc za
poboljšanje vlastite kreativnosti je dopustiti kreativnim
potencijalima da se razvijaju kroz citav život, nikada ih ne
"zakljucavati".
Jedan nacin kako postati kreativan je koncentrirati se,
razmišljati odjednom samo o jednom problemu i pokušati
osmisliti što više razlicitih nacina za rješavanje odredenog
problema. Pri tome nije uopce bitno jesu li sva rješenja do kojih
dodemo prakticna. Naime, prvi korak sastoji se u generiranju
što veceg broja ideja. Evaluacija svake ideje obavlja se kasnije. U
proces generiranja ideja, da bi one bile kreativne, treba ukljuciti
i vlastitu podsvjest. Podsvjest se ukljucuje u proces donošenja
odluka na nacin da se osoba potpuno opuštena prepusti
vlastitim razmišljanjima, odnosno da pusti "mozak na pašu". Pri
