FAKULTET ZA TRGOVINU I BANKARSTVO

“ALFA UNIVERZITET”

SEMINARSKI RAD

TEMA : PORESKI BILANS

SADRŽAJ 

1. Uvod ........................................................................................

3

2. Porez na dobit ................................................................ .........

4

3. Poreski bilans ...........................................................................

5

4. Utrđivanje poreske osnovice i sastavljanje  poreskog bilansa ..

6

5. Zaključak ....................................................................................       16

Literatura ........................................................................................

17

1. UVOD

2

background image

Porez na dobit  

preduzeća spada u najznačajnije oblike javnih prihoda koji ima izraženu 

razvojnu   i   stabilizacionu   funkciju.   To   je   složen   poreski   oblik,   pogodan   i   rado   korišćen   za 
ostvarivanje brojnih ekstra fiskalnih ciljeva oporezivanja, kroz razne poreske olakšice u vidu 
podsticanja   privrednog   rasta,   smanjivanja   regionalnih   razlika   i   sektorskih   dispariteta,   kao   i 
povećanja zaposlenosti. Ovaj poreski oblik se u nekim svojih prethodnim pojavnim oblicima 
sreće još krajem 19-og veka, a  u većem broju država u toku i posle prvog svetskog rata. 
U poreski sistem Republike Srbije, uveden je 01.01.1992.godine pod nazivom 

porez na dobit 

korporacija.

1. Poreski obveznik

Poreski obveznik poreza na dobit pravnih lica je:

1.1.

Privredno društvo, odnosno preduzeće, odnosno drugo pravno lice osnovano radi 
obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti, koja mogu biti organizovana u nekim od 
sledećih oblika:

a) Akcionarsko društvo;
b) Društvo sa ograničenom odgovornošću;
c) Ortačko društvo;
d) Komanditno društvo;
e) Društveno preduzeće; 
f) Javno preduzeće

1.2.

Zadruga koja ostvaruje prihode prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz 
naknadu;

1.3.

Drugo pravno lice osnovano radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti, kao i 
druga pravna lica koje nije osnovano u cilju sticanja dobiti, ukoliko ostvaruje prihode 
prodajom proizvoda na tržištu ili vršenjem usluga uz naknadu.

Obveznik poreza na dobit je i nerezident Republike, za dobit koju ostvari poslovanjem preko stalne 
poslovne jedinice koja se nalazi na teritoriji Republike

2. Poreski period

Poreski period za koji se obračunava porez na dobit je poslovna godina, koja može da bude:

2.1.

Kalendarska godina,

2.2.

Deo kalendarske godine u slučaju  otpočinjanja ili prestanka obavljanja delatnosti u 
toku godine, uključujući i statusne promene

2.3.

Period trajanja likvidacije i stečaja.

4

3. PORESKI BILANS

Poreski   bilans   ,   kao   produkt   poresko   bilansnog   prava,   imaju   zadatak   obezbedjenja   sigurne   i 
pouzdane   osnove   oporezivanja   uz   respektovanja   načela     ravnomernosti.   To   je   glavni   zadatak 
poreskog bilansa i proizilazi iz finasijsko- političkih zahteva obezbedjenja, prihoda za pokriće državnih 
i društvenih potreba.

Za modernu državnu vlast, je karakteristično da se porezi nalaze u službi nacionalne ekonomske 
politike.  Pomoću njih se usmeravaju privredna kretanja i oblikuje struktura privrede u celini. Otuda 
poreski bilansi  imaju pored fiskalnog i nefiskalni zadatak obezbedjenja ciljeve ekonomske politike.

Bilansi prema poreskom pravu međusobno se razlikuju, kao i bilansi u trgovačkom pravu prema 
kriterijumu   redovnosti   sastavljanja.   Saglasno   njemu,   oni   mogu   biti   redovni     (tekući)   i   povremeni 
(specijalni). 

U okviru redovnih poreskih bilansa, razlikuju se  poreski bilansi dobitka i poreski bilansi imovine. Prvi 
služe za utvrđivanje osnove oporezivanja dohotka poreske imovine, kao osnove za oporezivanje 
obrtničke imovine ili kapitala.

U grupu povremenih bilansa spadaju, bilans osnivanja, promene pravne forme, fuzije i likvidacije.

Poreski   bilans   se   ne   sastavlja   posebno,   nego   se   izvlači   iz   trgovačkog   bilansa.   On   predstavlja 
korigovani trgovački bilans sa ciljem da se utvrdi osnovica za   oporezivanje i da se realizuju ciljevi  
nacionalne   ekonomske   politike   .   Težište   prema   tome     leži   na   godišnjem   rezultatu,   koji   treba   da 
odgovara poreskim propisima. Visina periodičnog rezultata, utvrđuje se na više načina, ali najčešće 
korišćeni postupci su 

1. upoređivanje imovine preduzeća, u smislu sopstvenog kapitala i
2. računa viška primanja

I. Prema postupku upoređivanja neto imovine

, dobitak za oporezivanje predstavja razliku između 

neto imovine preduzeća na kraju tekuće poslovne godine i neto imovine na kraju prethodne godine, 
uvećane   za   sve   isplate   na   teret   sopstvenog   kapitala   i   umanjene   za   sva   dopunska   ulaganja 
(povećanja)   sopstvenog   kapitala.   Upoređivanje   neto   imovine   preduzeća   pretpostavlja   obavezu 
utvrđivanja poreskog bilansa. Ovaj bilans se izvlači   iz trgovačkog   korekturom pojedinih bilansnih 
pozicija   u   skladu   sa   poreskim   propisima   o   bilansiranju.   Korektura   bilansa   uspeha   iz   redovnog 
godišnjeg zaključka , ne može se izvršiti bez korekture pozicija aktive i pasive trgovačkog bilansa, jer 
razlog   odstupanja     oporezivog   od     rezultata   poslovanja,   isključivo   je   posledica   nepridržavanja 
poreskih pravila   za procenjivanje pozicije imovine i obaveza, usled čega je rezultat kao prirast ili 
smanjenje  neto imovine manji ili veći u odnosu na  poreske propise. 

Prema tome sastavljanje poreskog bilansa, sračunato na utrđivanje oporezivog dobitka predstavlja 
korekciju pozicija imovine i obaveza i iz njih prateću promenu neto imovine. Odstupanja   između 
pozicija u trgovačkom i poreskom bilasnu nazivaju se pozicije poreskog poravmanja. Njihov ukupan 
iznos jednak je  razlici  procenjivanja između trgovačkog i poreskog bilansa

5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti