Seminarski rad iz predmeta

UPRAVLJANJE PORODIČNIM POSLOVIMA

Motivacija i konflikti u porodičnom poslovanju 

Mentor:Đurić Kuzmanović Dr Tatjana                    

Student: Đundić Predrag

                                                                               

Indeks: S15/14M

Novi Sad, Maj, 2015.

SADRŽAJ

UVOD……………………………………….……....................................................…...........3

1. Motivacija u porodičnom poslovanju.............................................................................4

           1.1  Razlike između unutrašnje i spoljašnje motivacije...................................................5
           1.2  Podsticanje uspešnosti na radu………….……….……….......................................6
           1.3  Tehnike unapređenja motivacije zaposlenih…………….…………………............6
           1.4. Plata kao faktor motivacije ……..…………………................................................8

2. Konflikti u porodičnom poslovanju………………....................................…...............9

           2.1   Najozbiljniji uzroci konflikata.........................…....…………………..................10
           2.2   Komunikacija u vezi sa konfliktima......................................................................11
           2.3   Konflikti prema Vordu..........................................................................................11
ZAKLJUČAK…..…………….......……………..........…………...........................................12
LITERATURA.........................................................................................................................13

background image

1.Motivacija u porodičnom poslovanju

Davne 1829. godine Čarls Dafin rekao je da bi radnika trebalo postaviti u prvi plan, ispred svih 
instrumenata i mehaničkih sila jer on ima neprocenjivu prednost, a to je da sam sebe opaža i 
ispravlja, da je to mašina koja se zaustavlja ili stavlja u pogon sopstvenom inteligencijom i koja 
se mišljenjem usavršava jednako koliko i samim radom.

Poznate teorije menadžmenta uviđaju neophodnost promena s kojima se suočava organizacija 
kako bi opstala uprkos različitim čudima tržišta. Teoretičari se bave formuliranjem strategije 
promena kroz stvaranje vizije i zadatka preduzeća. Predlažu definiranje poslovnih ciljeva kroz 
analizu okruženja. Većina se ovih teorija bavi pitanjem motivacije pokušavajući objasniti kako 
razni   motivatori   deluju   na   pojedinca.   Posebno   je   značajan   pristup   za   klasifikacije   škole 
menadžmenta u zavisnosti od uloge menadžera i dele se na:

1. klasični
2. bihevioristički
3. kvantitativni pristup.

Zadržimo se malo na biheviorističkom pristupu. 
Bihevioristi su svoja istraživanja obavljali na životinjama, kako bi dobijene rezultate i zaključke 
formalizovali i  primenili  na ljudima.  Bihevioristička  teorija  posmatra  učenje  kao  promenu  u 
ponašanju   koja   je   uslovljena   stimulusima   iz   spoljašnjeg   okruženja.   Ovakvo   viđenje   procesa 
učenja pretpostavlja pasivan odnos onoga ko uči i jednostavnu reakciju na stimuluse iz okruženja. 
Bihevioristi   tvrde   da   promene   u   ponašanju   predstavljaju   indikator   onoga   što   je   čovek   (ili 
životinja)   zaista   naučio.   Bihejviorizam   je   pravac   u   psihologiji   koji   se   bavi   proučavanjem 
ponašanja.   Eksperimentalno   je   orijentisan   i   cilj   mu   je   otkrivanje   određenih   zakonitosti   u 
ponašanju ljudi i životinja. Vremenom su bihejvioristi došli na ideju da bi neka od svojih otkrića 
mogli da primene kako bi pomogli ljudima sa određenim problemima

Daglas McGregor, profesor menadžmenta u Americi, poznat je po tome što je predlagao 
dve grupe pretpostavki o ljudskoj prirodi. Reč je o Teorija "X" i Teorija "Y".
Teorija "X" pretpostavlja negativan pogled na zaposlene za koje se smatra sa su lenji, da ne vole 
raditi, da su neambiciozni i smatraju da rad nije najvažniji te da izbegavaju obveze. Pri tome ih 
menadžeri   moraju   prisiljavati   na   rad   novcem   ili   nagradama.   Iz   menadžerske   perspektive, 
menadžeri koji se ponašaju u skladu s ovom teorijom jesu autokratski menadžeri. Prema ovom 
autoru, oni koji se priklanjaju teoriji "X" koriste se tehnikama kao što su beleženje, promatranje, 
provera kvalitete i precizni opisi poslova što im omogućuje veću kontrolu nad zaposlenicima.
Teorija "Y" pretpostavlja pozitivan stav što uključuje to da zaposleni mogu pokazati samostalnost 
i   prihvatiti   odgovornost,   a   rad   smatraju   prirodnom   aktivnošću.   McGregor   je   verovao   da   su 
pretpostavke teorije "Y" prikazale pravu prirodu radnika, tj. da su ljudi kreativni i da žele raditi, 
da im rad može priuštiti veliko zadovoljstvo ako su ispunjeni određeni radni zahtevi i da su 
spremni prihvatiti odgovornost za probleme organizacije. Teorija "Y" se zasniva na stvaranju 
zahteva koji omogućuju zaposlenicima da postignu svoje ciljeve. Menadžeri ove teorije veruju da 
pri odgovarajućim zahtevima većina ljudi želi raditi dobro te da je mnogo kreativne energije 
radnika neiskorišteno.
Drugi   bihevioristi   su   razvili   koncept   „samorealizirajućeg   čoveka“.   Potrebe   niže   hijerarhijske 
razine moraju biti zadovoljene kako bi bile zadovoljene potrebe više razine. Teorija se u današnje 
vreme   svodi   na   odabir   mehanizama   motivacije.   Bihevioristi   su   pružili   korisna   saznanja 

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti