Plodored: principi održivog razvoja
Megatrend Univerzitet
Fakultet za biofarming
Bačka Topola
Seminarski rad
PLODORED
Predmet: Principi održivog razvoja
0
Sadržaj
2.1.3. Različite potrebe useva za vodom
................................................................................................6
2.1.4. Đubrenje organskim đubrivima
2.1.6. Imobilizacija teško topivih hraniva
..............................................................................................7
1

2. Značaj i uloga plodoreda
Značaj plodoreda u organskoj proizvodnji, ogleda se u činjenici da nudi efikasan sistem ratarenja
koji se veoma dobro prilagođava postavljenim uslovima sa dugoročnim stabilizovanjem i
unapređenjem agroekosistema.
Plodored predstavlja planiranu smenu biljnih vrsta (useva) u prostoru i vremenu. Plodored treba
napraviti za najmanje četiri godine.
Plodored je jedan od najstarijih agronomskih zahvata. U konvencionalnoj proizvodnji je u
potpunosti zanemaren, dok u organskoj proizvodnji predstavlja obaveznu agrotehničku meru.
Primena plodoreda doprinosi sigurnosti i uvećanju prinosa, usklađenosti proizvodnih delatnosti
gazdinstva, kao i odnosa pojedinih useva, sistema obrade, đubrenja i drugih agrotehničkih i
ekonomskih mera, a istovremeno i očuvanju životne sredine. Pored navedenog, uvođenjem
leguminoza u plodored energija se čuva u odnosu na monokulturu kukuruza za 25 do 50% .
Ako se žele uvesti dva ili više plodoreda, površina gazdinstva se deli na željeni broj plodorednih
kompleksa. Broj plodorednih polja zavisi od veličine površine, cilja proizvodnje, plodnosti
zemljišta, raspoložive mehanizacije i radne snage.
Odabir useva je vezan za orijentaciju gazdinstva, vrednost useva u održavanju plodnosti
zemljišta, stvaranju i čuvanju hraniva, kao i sposobnost useva u suzbijanju bolesti, štetočina i
korova.
U sistemima organske proizvodnje vrlo važnu ulogu ima sistem više žetvi godišnje, posebno
postrna i naknadna setva, setva ozimih međuuseva, poduseva, združenih i useva za zelenišno
đubrenje.
Plodoredni plan se ne može gotov preuzeti iz knjiga ili prepisati od komšije, već se mora u
potpunosti prilagoditi uslovima svakog pojedinačnog gazdinstva, vrednosti useva za održavanje
plodnosti, sposobnosti čuvanja hraniva, mogućnosti suzbijanja korova, bolesti i štetočina,
raspoloživosti radnom snagom, kao i mehanizacijom.
Vrste i sorte koje čine plodored su one:
• koje su tražene na tržištu,
• o čijoj proizvodnji proizvođač ima dovoljno znanja i iskustva,
• za čiju proizvodnju postoji raspoloživa oprema,
• za koje se način đubrenja i obrade može prilagoditi tipu zemljišta i ostalim lokalnim
agroekološkim uslovima,
3
• za koje postoji dovoljno radne snage na gazdinstvu,
• čiji se optimalni rokovi setve i berbe uklapaju u optimalan raspored korištenja prirodnih i
ljudskih resursa na gazdinstvu,
• čija se proizvodnja uklapa u raspoloživi budžet, a proizvodnja pri tom, obećava ekonomičnost.
Biljne vrste koje treba uvrstiti u plodored kao pokrovne useve:
• Grahorice
• Repica, je pogodan zimski pokrovni usev (pre krompira) i živi malč u krompiru
• Raž kao zimski međuusev jer brzo formira žiličast korenov sistem i sprečava ispiranje azota
Efekti plodoreda se ne uočavaju u kratkom vremenskom periodu i to je jedan od glavnih razloga
zbog koga ga proizvođači teško prihvataju kao obaveznu agrotehničku meru.
Pozitivni efekat na visinu prinosa ispoljava se tek nakon 2-3 plodoredne rotacije (6-10 godina),
dok se dinamika hemijskih i fizičkih osobina zemljišta stabilizuje nakon 15-20 godina.
U dugoročnom posmatranju kumulativan efekat plodoreda je jako važan za stabilizaciju i
unapređenje agroekosistema.
Zbog nastalih klimatskih promena i izmena u sistemu ratarenja plodoredima treba posvetiti još
veću pažnju analizirajući efekte različitih plodoreda i donoseći odgovarajuće zaključke.
Idealan plodored bi trebao da ispuni sledeće:
• stavlja u funkciju svo raspoloživo znanje i resurse,
• na najbolji mogući način koristi sezonske agroekološke uslove,
• ravnomerno upošljava svu raspoloživu radnu snagu tokom godine,
• zadovoljava zahteve tržišta,
• pomaže da se izbegnu napadi bolesti i štetočina u najkritičnijim fazama vegetacije useva,
• sprečava opstanak i razvoj zemljišnih patogena,
• efikasno suzbija korove,
• osigurava dovoljno hrane za stoku na gazdinstvu,
• sadrži samo vrste i sorte koje su dobro prilagođene lokalnim proizvodnim uslovima,
• ne dozvoljava da zemljište ostaje „golo“ – nezasejano u dužem periodu,
• na najbolji način koristi dobre osobine prethodnog useva.
Proizvodnjom useva u plodoredu postiže se sledeće:
održavanje i povećanje plodnosti zemljišta (bolja struktura, više azota i humusa),
imobilizacija teško topivih hraniva,
regulacija bolesti, štetočina i korova,
smanjenje gubitka hraniva ispiranjem,
očuvanje biodiverziteta,
održavanje i povećavanje mikrobiološke aktivnosti tla,
sprečavanje i minimalizacija erozije,
smanjenje rizika od finansijskog neuspeha.
4
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti