Instrumenti monetarne politike
Univerzitet u Beogradu
BEOGRADSKA POSLOVNA ŠKOLA
SEMINARSKI RAD
INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
Mentor: Student:
Prof.dr. Jovan B. Dušanić Marina Stanković
br.ind.-3cb/0074/10
U Beogradu,
23.01.2012.god.
Instrumenti monetarne politike
Marina Stanković
2
Sadržaj:
1. Uvod
3
2. Instrumenti Monetarne Politike
4
3. Prilog: Instrumenti Monetarne Politike Nb Srbije 5
4. Obavezna Rezerva Banaka 6
5. Monetarna Politika I Eskontna Politika
9
6. Regulisanja Kredita Centralne Banke Poslovnim Bankama
10
7. Selektivna Kreditna Politika
10
8. Saradnja Centralne Banke Sa Poslovnim Bankama
11
9. Ograničavanje (Limitiranje) Visine Kredita Poslovnih Banaka
12
10. Politika Minimalne Stope Likvidnosti Poslovnih Banaka
12
11. Politika Otvorenog Tržišta
13
12. Osnovni Pravci Reforme Instrumenata Monetarne Politike
15
13. Zaključak 16
14 Literatura 17

Instrumenti monetarne politike
Marina Stanković
4
2. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE
Utvrđivanje monetarne politike je jedan od najvažnijih zadataka centralne banke. Pod
monetarnom politikom se podrazumeva ukupnost pravila, propisa, mera i instrumenata koje preduzima
država ili njen ovlašćeni organ u monetarnoj oblasti.
Da bi monetarno-kreditna politika bila maksimalno efikasna potrebno je da raspolaže
istrumentima svog delovanja. Pod instumentima monetrno-kreditne politike podrazumevaju se
sredstva i metode koje centralna banka primenjuje da bi održala masu i strukturu na optimalnom
nivou. Instrumenti monetarne politike mogu se podeliti u dve grupe:
1. Kvantitativni instrumenti
2. Kvalitativni (selektivni) instrumenti
Kvantitativni instrumenti monetarne politike treba da deluju selektivno u pogledu vrste kredita,
korisnika, namena, rokova, kamate i sl. Osnovni oblici kvantitativnih instrumenata su:
1. Politika obaveznih rezervi
2. Politika eskontne i uopšte kamatne stope
3. Politika otvorenog tržišta
Osnovni oblici kvalitativnih instrumenata su:
1. Regulisanje kredita centralne banke poslovnim bankama
2. Regulisanje uslova kredita
3. Selektivna kreditna politika
U našem kreditnom sistemu centralna banka sprovodi kvantitativnu monetarnu politiku, ali uz
sve veću samostalnost poslovnih banaka. Instrumenti monetarne politike Narodne banke Srbije (NBS):
1. Obavezna rezerva
2. Operacije na otvorenom tržištu
3. Krediti za održavanje likvidnosti
4. Deponovanje viškova likvidnih sredstava banaka kod NBS
5. Kamatne stope NBS
6. Minimalni uslovi kreditne sposobnosti banaka
7. Usklađivanje plasmana stanovništvu sa osnovnim kapitalom banke
Navedeni instrumenti ne utiču direktno na ciljeve. Nekada prođe i mnogo meseci pre nego što
njihovi efekti postanu evidentni. Zato se NBS usredsređuje na ostvarivanje targeta – nešto između
ciljeva i insrumenata. Inače u osnovne ciljeve monetarne politika mogli bismo da navedemo:
1. Ostvarivanje optimalne stope ekonomskog rasta
2. Ostvarivanje politike pune zaposlenosti
3. Stabilnost nivoa cena (Stabilnost cena u privredi Srbije podrazumeva dugoročnu stopu neto
(bazne) inflacije u rasponu od 5% do 10%. Da bi NBS ispunila taj cilj, koristi odgovarajuće
monetarne instrumente)
4. Stabilnost nivoa cena spoljne vrednosti novca, vezana za ravnotežu platnog bilansa
5. Ostvarivanje određenih strukturnih promena u privredi
6. Stimulacija ili destimulacija stvaranja akumulacije u privredi
Postoje dva tipa targeta: 1. operativni i 2. prelazni
Instrumenti monetarne politike
Marina Stanković
5
Operativni target se lako kontroliše, ali je udaljen od ciljeva, dok prelazni se teško kontoliše, ali
je bliži ciljevima. Za razliku od razvijenih tržišnih privreda, u kojima referntna kamatna stopa
(međubankarska stopa na prekonoćne kredite) predstavlja operativni target, kod nas se kao operativni
target koriste :
1. nepozajmljene rezerve (višak likvidnosti)
2. primarni novac (neto inostrana i neto domaća aktiva)
U razvijenim tržišnim privredama, dugoročna kamatna stopa predstavlja prelazni target, kod nas
tu funkciju preuzimaju monetarni agregati.
3. PRILOG: Instrumenti monetarne politike NB Srbije
NBS ima svoju dugu tradiciju. Usled čestih finansijskih kriza javila se neophodnost
formiranja centralne banke u tadašnjoj Srbiji. Tek nakon tri decenije pokušaja da se osnuje centralna
banka, 1884. godine zaživela je takva institucija pod imenom Privilegovana narodna banka. Banka je
organizovana po ugledu na Belgijsku narodnu banku, koja je u to vreme važila kao obrazac savremenog
organizovanja bankarske institucije. Bila je u privatnom vlasništvu i imala je svoje organe upravljanja,
Glavni odbor, Upravni odbor, Zbor akcionara, Nadzorni odbor i Eskontni odbor, kao i utvrđene funkcije
guvernera. Prvi guverner je bio Aleksa Spasić, tada ministar bez portfelja. Njeno prvo sedište je bila
zgrada u samom centru grada, u knez Mihailovoj ulici, a posle u reprezentativnom zdanju u Ulici kralja
Petra u kome je i danas. Nakon Prvog svetskog rata, Privilegovana narodna banka kraljevine Srbije,
prerasla je, po zakonu od 26. januara 1920. godine, u Narodnu banku Kraljevine Srba, Hrvata i
Slovenaca i pod tim imenom preuzela poslove na teritoriji kraljevine. Mada je centralna banka osnovana
kao privilegovana privatna akcionarska institucija, njeno poslovanje je bilo pod stalnom kontrolom
države. Ona je obavljala kreditnu funkciju, a osim toga, od 1931. godine počela je i da upravlja
monetarnom politikom. Za vreme Drugog svetskog rata obavljala je poslove iz svog predstavništva
u Londonu. U septembru 1946. godine Banka je nacionalizovana i sve do 2003. godine
funkcionisala je pod nazivom Narodna banka Jugoslavije. Zakonom za sprovođenje Ustavne
povelje državne zajednice Srbija i Crna Gora, koji je stupio na snagu 4. februara 2003. godine,
Narodna banka Jugoslavije nastavlja i dalje da radi kao organ države Srbije. Zakonom o Narodnoj
banci Srbije, koji je stupio na snagu 19. jula 2003. godine utrđeni su položaj, organizacija,
ovlašćenja i funkcije Narodne banke Srbije. Osnovna podela instrumenata monetarne politike može
se učiniti tako što bi se pošlo od kriterijuma namere centralne banke, da li centralna banka želi da
utiče na ponudu ili pak na tražnju kredita? Narodna banka Srbije da bi ostvarila ciljeve monetarne
politike mora da raspolaže sa instrumentima monetarne politike. Zakonom o NBS predviđeni su
sledeći instrumenti monetarne politike NBS:
Emisija kratkoročnih HOV, što znači da NBS može emitovati sopstvene HOV koje glase na
domaću ili stranu valutu
Operacije na otvorenom tržištu, koje NBS sprovodi kupovinom i prodajom HOV, a to su HOV NBS
i HOV Republike Srbije
Diskontni poslovi - NBS može kupovati HOV od banaka
Odobravanje kratkoročnih kredita - NBS može bankama odobravati kredite s rokom dospeća do
godinu dana na osnovu zaloge HOV, takođe, NBS može odobravati kredite Republici Srbiji radi
finansiranja privremene nelikvidnosti budžeta, i to najviše u iznosu od 5% prosečnih budžetskih
prihoda u poslednje tri godine.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti