Luka Baloković
Marko Bijelić
POREZNI SUSTAV NJEMAČKE
Seminarski rad
Sveučilište u Zagrebu
Ekonomski fakultet – Zagreb
Kolegij: Porezni sustav RH
Prosfeor: dr. sc. Nika Šimurina
Asistent: dr. sc. Marko Primorac
Broj indeksa: Luka Baloković
Marko Bijelić 0067481987
Zagreb, prosinac 2013.
1. NJEMAČKA POLITIKA I POREZNA POLITIKA
Njemačka ima jedno od najrazvijenijih gospodarstava u svijetu i jedna od osnivačkih
članica
Europske Unije
. Članica je i
Ujedinjenih naroda
,
NATO
-a, skupine
G8
i
G4
, a po
broju stanovnika najveća je europska država. To dovoljno govori o njenoj snazi i značajnosti,
a s pravom se može reći kako je postala država na koju bi se svi trebali ogledati. Nakon što su
u Europi pali komunistički režimi
1990.
godine (nakon pada Berlinskog zida), i Njemačka se
ujedinila te je tako danas jedna suverena,
demokratska
,
parlamentarna
i savezna država koja
se sastoji od 16 saveznih država te tri samostalna grada-pokrajine. Glavni grad Njemačke
je
Berlin
i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung).
Njemačka je ustavna savezna
demokracija
i njen je politički sustav naveden u Ustavu
iz
1949.
, njemačkog naziva
Grundgesetz
(što bi u prijevodu značilo Temeljni zakon).
Njemačka ima
parlamentarni sustav
: na čelu Savezne vlade je
Bundeskanzler
(savezni
kancelar) kojeg bira dvodomni parlament. Donji dom se zove
Bundestag
(Savezna
skupština), a zastupnici za njega se biraju svake četiri godine na izborima. Sustav izbora je
proporcionalan s pragom, a zastupanje je pola izravno i pola s lista. Pri izračunu koliko će
stranaka dobiti s lista uzima se u obzir koliko su već dobile izravno. Gornji dom parlamenta
zove se
Bundesrat
(Savezno vijeće), u kojega 16
saveznih država Njemačke
(Bundesländer)
šalju, ovisno o broju stanovnika, svoje zastupnike. Bundesrat ovisno o predmetu može utjecati
na
zakonodavni
postupak. U posljednje počelo se raspravljati o tome
kako
Bundestag
i
Bundesrat
smetaju jedan drugome te otežavaju efikasno upravljanje
zemljom.
1
Ustavni sud
(Bundesverfassungsgericht), kojeg je važno spomenuti u pogledu sudstva, ima
sjedište u Karlsruheu i može poništiti bilo koji zakon ili pak administrativni dokument
ukoliko ga ocijeni neustavnim.
Njemačka ima podosta složenu strukturu vlade i visok sutupanj centralizacije - postoji jaka
centralna vlada sa velikim nadležnostima, jedinstvena legislativa u skoro svim segmentima,
jedinstven porezni sustav te koordiniranost politika između različitih razina uprave. Njemački
federalizam razlikuje se od anglosaksonskog po osnovnoj podjeli nadležnosti.
1
Seminarski rad: Porezni sustav Njemačke, D. Bošnjak
2
Postoji vodoravni federalizam umjesto okomite podjele. Centralna razina je nadležna za
zakonodavnu vlast, alokaciju financijskih resursa i definiranje smjernica za različite politike,
dok su niže nadležne za implementaciju usvojenih politika i administraciju (najčešće u ime
viših razina).
Financiranje dereguliranih nadležnosti koje obavljaju niže razine vlasti u ime viših vrši se
putem donacija ili refundiranjem troškova. Federalnim zakonom mogu se dati ovlasti nižim
razinama za ubiranje vlastitih poreza kojima će financirati prenesene nadležnosti. Porezna
zakonodavna vlast je decentralizirana i jedinstvena je za čitavu zemlju. Niže razine nemaju
ovlasti mijenjati elemente porezne politike. Većina se poreza administrira na razini pokrajina,
dok Federalna vlada administrira: carine, fiskalne monopole, trošarine i PDV na uvoz te
naknade koje pripadaju EU.
Federacija refundira dio troškova pokrajinama, i to onih koji se odnose na federalne prihode
koje ubiru pokrajinske porezne administracije. Njemački Ustav određuje okomitu raspodjelu
poreza između razina uprave za čiju izmjenu je potrebno dvotrećinska većina. Federalnoj
vladi pripadaju prirez od poreza na dohodak i trošarine (osim na pivo). Najznačajniji
pokrajinski porez jest porez na motorna vozila. Lokalne zajednice ubiru porez na imovinu,
tvrtke te ubiru i komunalne naknade. Najvažniji porezi (porez na dohodak, porez na dobit i
PDV) dijele se između centralne razine i pokrajine. Federalna vlada dio PDV-a izdvaja za
financiranje doprinosa. Pokrajinama osim vlastitih prihoda pripada: 50 % poreza na dobit,
49,5% PDV-a i 42,5% poreza na dohodak.
2
Okomita raspodjela prihoda od PDV-a određena je njemačkim ustavom. Federalnim zakonom
moguće je vršiti samo manje izmjene i to samo ako se prethodno postigne konsenzus između
pokrajina. Vodoravna raspodjela prihoda od PDV-a, pri čemu 75% pripada pokrajinama, vrši
se na temelju broja stanovnika, a ostatak od 25% koristi se za fiskalno izjednačavanje.
Raspodjela poreza na dobit vrši se prema sjedištu poduzeća, a raspodjela poreza na dohodak
vrši se na temelju udjela prihoda pokrajina prema principu mjesta prebivališta. Redistribucija
poreznih prihoda ostvaruje se i okomito i vodoravno. U Njemačkoj postoji okomito fiskalno
izjednačavanje: na relaciji federacija- pokrajine te pokrajine- lokalne zajednice.
2
Seminarski rad Porezni sustav Njemačke, D. Bošnjak
3
2. OSNOVNI POREZNI OBLICI
U Saveznoj Republici Njemačkoj postoji preko 25 vrsta poreza i poreznih oblika. Kao što je
već spomenuto, za poduzeća i poduzetnike najvažniji su: porez na prihod (Einkommensteuer),
porez na dobit pravnih osoba (Körperschaftsteuer), porez na komercijalnu djelatnost-tvrtku
(Gewerbesteuer) te porez na promet (Umsatzsteuer).
Stopa poreza na prihod pravnih osoba, tj. poreza na dobit iznosi 25% i plaćaju ga društva
kapitala (AG, GmbH), osiguravajuća društva, kao i društva javnog prava (OHG) sukladno
zakonu KstG (Körperschaftsteuergesetz). Porez na dobit Njemačka je uvela 1920.godine.
3
Na
iznos isplaćenog kapitala (dividende) i zadržanog kapitala primjenjuje se stopa od 20% tzv.
porez na prinos kapitala (Kapitalertragsteuer).
4
Porez na gospodarsku djelatnost-tvrtku (Gewerbesteuer) poduzeća plaćaju sukladno Zakonu
o oporezivanju prihoda društva kapitala (Einkommenseuerrecht), poduzeća s ograničenom
odgovornošću (Personnengesellschaften) te poduzetnia-pojedinaca. Fizičke osobe i poduzeća
imaju poreznu olakšicu od 24 500 eura, te daljnje porezne olakšice do ostvarenog prihoda od
72 500 eura. Budući da je riječ o lokalnom porezu, svaka općina određuje svoje porezne
stope. Visinu stope i način izračuna ovog poreza za pojedina mjesta treba potražiti na web
stranicama pojedinih IHK.
Njemačka zahtijeva da gospodarska djelatnost kojom se bave poduzeća bude nužna, ali i
usmjerena na postizanje općekorisne svrhe organizacije.
5
U protivnom nema poreznog
oslobođenja.
U 2006. njemački porezni prihod bio je najveći i iznosio je 528.4 milijardi eura. Porezni
prihod se distribuira na tri razine vlasti: federacije, država, te općina. Sve su to zajednički
porezni prihodi od najvažnijih vrsta poreza (tj. poreza na dodanu vrijednost i poreza na
dohodak). Porezni prihod se distribuira proporcionalno pomoću formule propisane u
njemačkom ustavu.
6
3
Usklađenost računovodstvenih i poreznih propisa Hrvatske sa zemljama Europske unije, Ivana Dražić
4
www.bundesfinanzministerium.de
5
Gospodarske djelatnosti neprofitnih organizacija, BaBe, Zagreb, 2000., str. 17
6
Seminarski rad Porezni sustav Njemačke, D. Bošnjak
5
