Stanje osnovnih energetskih resursa u svijetu – nafta, ugalj i prirodni gas
UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE
Fakultet za Ekologiju
SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
„EKONOMIJA PRIRODNIH RESURSA“
NAZIV SEMINARSKOG RADA:
„STANJE OSNOVNIH ENERGETSKIH RESURSA U SVIJETU
– NAFTA, UGALJ I PRIRODNI GAS“
Studenti: Profesor:
Dušan Spasojević Prof. Dr Milorad Balaban
IV-218/10
Dajana Đurić IV-92/09
Banja Luka, Jun 2012 godine.
1. SADRŽAJ
1. Sadržaj........................................................................................................2
2. Uvod............................................................................................................3
3. Nafta...........................................................................................................4
3.1
Sastav nafte.........................................................................................6
3.2
Dobijanje nafte....................................................................................6
3.3
Proizvodnja, potrošnja i rezerve nafte....................................................8
4. Ugalj...........................................................................................................10
4.1
Nastanak uglja...................................................................................11
4.2
Rezerve uglja.....................................................................................11
5. Prirodni gas...............................................................................................14
5.1
Sastav prirodnog gasa........................................................................15
5.2
Primjena, nalazišta i distribucija..........................................................15
6. Zaključak....................................................................................................16
7. Literatura...................................................................................................17
Stanje osnovnih energetskih resursa u svijetu – nafta, ugalj i prirodni gas
Page
2

biohemijskim i hemijskim preobražajima biljaka u geološkom vremenu u zemljinim
slojevima nastala su ležišta uglja.
Porjeklo termina zemni gas je slično terminu nafta. Zemni gas (plin) nastao je
pod istim uslovima i paralelno sa nastankom nafte. On ima široku upotrebu u
sistemima zagrijevanja prostorija, i kao toplotna energija u ugostiteljstvu i
domaćinstvima.
3.NAFTA
Nafta je fosilno gorivo nastalo evolucijom života na zemlji. U toku više stotina
miliona godina, u pogodnim morskim dubinama i određenim uslovima, osim
uobičajenih morskih životinja, rasle su i razvijale se ogromne količine planktonskih
mikroorganizama, primitivne alge, bakterije i gljive. Ovi organizmi su postepeno
odumirali i tonuli na morsko dno, gde su se bez prisustva kiseonika konzervisale.
Prije 50 - 100 miliona godina ti ostaci su već bili prekriveni velikim slojem pijeska i
mulja koji je stvarao ogromne pritiske i visoke temperature. U tim prilikama nastali
su sirova nafta i prirodni plin. Danas bušimo kroz debele slojeve pijeska, mulja i
stijena da bi došli do nalazišta nafte.
Stanje osnovnih energetskih resursa u svijetu – nafta, ugalj i prirodni gas
Page
4
Slika 1. Na slici je prikazan nastanak nalazišta nafte i prirodnog plina. Prije 300 - 400 miliona godina
na tlu okeana počeli su se taložiti ostaci biljaka i životinja. S vremenom ih je prekrivao sve veći sloj
pijeska i mulja koji je stvarao ogroman pritisak i velike temperature. U tim prilikama nastali su nafta
i prirodni plin.
Prije nego počne bušenje kroz sve te slojeve, naučnici i inženjeri proučavanju
sastav stijena. Ako sastav stijena ukazuje na moguće nalazište nafte počinje
bušenje. Veliki problem prilikom bušenja i transporta je mogućnost isticanja nafte
u okolinu. Nove tehnologije omogućavaju povećanje preciznosti kod pronalaženja
nafte, a to rezultira manjim brojem potrebnih bušotina. Od 1990. godine vrijedi
zakon da svaki novi izgrađeni tanker mora imati dvostruku ljusku da bi se spriječio
izljev nafte u more prilikom havarije. Usprkos svim poboljšanjima tehnologije
bušenja i transporta još uvijek se događaju izljevi nafte u more, a to rezultira
gotovo potpunim uništenjem biljnog i životinjskog svijeta u tom dijelu mora. Iako
je zagađenje mora isticanjem sirove nafte veliko, u usporedbi sa zagađenjem
vazduha korištenjem naftnih derivata je zanemarivo. Prilikom sagorijevanja naftnih
derivata oslobađaju se velike količine ugljen-dioksida u atmosferu. Ugljen-dioksid
je staklenični plin i njegovim ispuštanjem u atmosferu utičemo na povećanje
globalne temperature na zemlji. Zbog tog problema donesen je Kyoto protokol, ali
ga najveći zagađivači još uvijek nisu potpisali.
Većina ljudi misli da se nafta nalazi u nekakvim podzemnim bazenima, ali to nije
tako. Nafta se nalazi zbijena u sitnim porama između stijena pod vrlo velikim
pritiskom. Kad napravimo bušotinu do dubine u kojoj se nalaze pore s naftom, te
sitne kapljice zbog velikog pritiska navale u bušotinu. To se može uporediti sa
ispuštanjem zraka iz balona. Kad pustimo grlo balona zrak koji je u balonu pod
pritiskom navali van. Isto tako i nafta pod pritiskom navali kroz bušotinu prema
površini. Zbog toga se prije događalo da se velike količine nafte razliju oko
bušotine zbog nepripremljenosti. U početku prirodni pritisak tjera naftu van kroz
Stanje osnovnih energetskih resursa u svijetu – nafta, ugalj i prirodni gas
Page
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti