1

SEMINARSKI RAD

Uticaj izduvnih gasova motornih 

vozila na zagadjenje zivotne sredine

Predmet: Međunarodni transport i špedicija

Mentor:

            Studenti:

dipl. inž. saob. Dušan Radosavljević   Nenad Blažić RDS 12/12

                                                               Marko Kitanović RDS 38/12

                                                                  Dušan Anđelković RDS 03/12

   

U Nišu, maja 2015.

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA 

STRUKOVNIH STUDIJA NIŠ

SADRŽAJ

1. UVOD.............................................................................................................................- 1 -

2. ŠTETNE MATERIJE KOJE EMITUJU VOZILA.........................................................

2

 -

2.1  UTICAJ EMISIJE ŠTETNIH GASOVA NA ZDRAVLJE LJUDI………..……...- 3 -

3.    MERE ZA UBLAŽAVANJE……………………………………………………...….- 4 -

4.   EVROPSKI STANDARDI EMISIJE ŠTETNIH GASOVA…………………………..- 5 -

            4.1 EURO 1 (EC93)……………………………………………………………………- 5 -

            4.2 EURO 2 (EC96)........................................................................................................- 7 -

            

4.3 EURO 3 (EC2000)...................................................................................................- 8 – 

            4.4 EURO 4 (EC2005)..................................................................................................- 11 -

            4.5 EURO 5...................................................................................................................- 13 -

            4.6 EURO 6...................................................................................................................- 14 - 

            4.7 KLASIFIKACIJA EVROPSKIH STANDARDA EMISIJE ZA DIZEL I 

            BENZINSKE.MOTORE..............................................................................................- 17 –

5. OBAVEZNE NALEPNICE O EURO KATEGORIJI U AUSTRIJI OD 1. JANUARA 

2015 GOD.....................................................................................................................-19 –

6. IDENTIFIKACIJA VOZILA KOJA ZADOVOLJAVAJU EURO NORME..............- 20 –

7. UREĐAJI NA VOZILIMA KOJI U VELIKOM BROJU SPREČAVAJU                         

IZLAZAK ŠTETNIH MATERIJA IZ MOTORA U 

ATMOSFERU...............................................................................................................- 21 - 

7.1

EGR VENTIL........................................................................................................- 21 –

7.2 KATALIZATOR....................................................................................................- 24 –

  7.3DPF – FAP filter.....................................................................................................- 28 –

8.  ZAKLJUČAK................................................................................................................- 30 -

                                   

background image

2

2. ŠTETNE MATERIJE KOJE EMITUJU VOZILA

Velika većina ljudi nije u dovoljnoj meri svesna opasnosti po zdravlje koje dolazi iz izduvnih 

sistema motornih vozila. Sagorevanjem benzina i dizela dobija se ugljen-dioksid (CO2) i vodena 

para   (H2O).   U   direktnom   kontaktu   CO2   nije   škodljiv,   ali   ima   negativnu   ulogu   u   očuvanju 

životne   sredine,   spada   u   gasove   koji   čine   efekat   staklene   bašte   i   tako   utiče   na   globalno 

zagrevanje, istiskuje kiseonik(O2) iz vazduha zbog čega može da dovede do gušenja. Njegov 

sadržaj   u   izduvnim   gasovima   savremenih   vozila,   meri   se   radi   dijagnostikovanja   kvaliteta 

katalitičkog  sagorevanja  u  katalizatoru.  Usled  nepotpunog  sagorevanja  u  motorima,  zaostaju 

kapljice goriva i ulja, i javljaju se štetni gasovi kao što su ugljen monoksid (CO), hidrokarbonati 

(HC), i oksidi azota (NOx). Oksidacijom ugljen-monoksida i hidrokarbonata sa azotom, koji se 

takođe nalazi u izduvnim gasovima motora, nastaju oksidi azota.

Motorna   vozila   su   najveći   emiteri   gasova   u   urbanim   sredinama.   Najveća   koncentracija 

zagadjujućih materija iz motornih vozila je na raskrsnicama i drugim saobraćajnicama u centru 

gradova, zbog velikog broja vozila, pri čemu motori rade i pri stajanju vozila (semafori i sl.). 

Upotrebom   motornih   vozila   čovek   godišnje   troši   više   od   jedne   milijarde   tona   nafte.   Za 

sagorevanje 1 kg goriva, naftnog porekla, treba oko 15 kg vazduha ili 3,5 kg kiseonika. Znači 

godišnje samo motori SUS troše skoro 4 milijarde tona kiseonika iz atmosfere (više od jedne 

generacije ljudi!). Sam proces sagorevanja fosilnog goriva narušava ekološki bilans u atmosferi. 

Smatra se da se na 1.000 litara benzina koji sagori u motornom vozilu emituje u atmosferu 98 kg  

ugljen-monoksida, od 6 do 8 kg oksida azota, od 4 do 5 kg nesagorelih ugljovodonika i oko 4,5 

kg sumpor-dioksida.

Odnos količine vazduha i goriva igra važnu ulogu u efikasnosti procesa sagorevanja a time i 

na emisiju gasova, potrošnju goriva kao i na performanse motora. Ukoliko je smeša bogatija 

(ima više goriva nego vazduha za potpuno sagorevanje), doći će do povećane potrošnje goriva i 

emisije gasova (naročito CO i HC). U slučaju siromašne smeše (ima više vazduha nego goriva za 

potpuno sagorevanje), to će se odraziti na manju snagu motora i pogoršanu vozivost vozila.

Sl. 2.1 Zavisnost emisije štetnih gasova od odnosa vazduh/gorivo

3

2.1 UTICAJ EMISIJE ŠTETNIH GASOVA NA ZDRAVLJE LJUDI

Građani Evrope poseduju 214 miliona automobila (podatak iz 2004. godine) ili 38% više nego 

1990. godine. Svaki automobil godišnje emituje tri puta više štetnih sastojaka nego što iznosi 

njegova težina. To godišnje prouzrokuje smrt stotina hiljada stanovnika. Samo u Americi za 

godinu dana umre preko 60 000 stanovnika od posledica visokog stepena zagađenosti vazduha. 

U Velikoj Britaniji, taj broj je veći od 10 000. U Meksiko Sitiju, 70% dece zaostaje u razvoju 

usled štetnih gasova u vazduhu. Azotni oksidi (NOx) imaju najširi uticaj, kako pojedinačno, tako 

i u kombinaciji, formirajući štetna jedinjenja.

Drumski   saobraćaj   doprinosi   mnogim   problemima   u   životnoj   sredini,   jer   je   zavisan   od 

neobnovljivih fosilnih goriva, naročito nafte. Prouzrokuje buku i zagađenje vazduha, zemljišta i 

vode, biološke i društvene uticaje, kao i uticaje zbog upotrebe zemljišta, koji mogu delovati 

lokalno   na   elemente   životne   sredine   (na   primer   na   zdravlje   stanovništva   zbog   smoga). 

Regionalno (emisije izduvnih gasova utiču na kiselost), pa čak i globalno (gasovi koji utiču na 

zagrevanje atmosfere i promenu klime).

Emisija   iz   vozila   se   sastoji   od   nekoliko   stotina   jedinjenja.   Značajne   materije-zagađivači 

uključuju materije u obliku tečnih ili čvrstih čestica, ugljen monoksid, ugljen dioksid, azotni i 

sumporni oksidi i ugljovodonici, koji se zajedno nazivaju isparljiva organska jedinjenja. Emisije 

iz vozila takođe uključuju trajna jedinjenja, koja mogu ostati u životnoj sredini mnogo godina, 

kao što su teški metali (olovo, kadmijum poliaromatični ugljovodinici i organohlor).

Materije u obliku malih čvrstih ili tečnih čestica, naročito onih malog prečnika, povezane su 

sa bolestima pluća (dizel motori su najvažniji izvor ugljen monoksida), ugljen dioksid je gas koji 

zagreva atmosferu, azotni oksidi su povezani sa respiratornim problemima i doprinose indirektno 

globalnom zagrevanju. Sumporna i azotna jedinjenja doprinose stvaranju kiselih kiša i isušivanju 

zemljišta. Neka isparljiva organska jedinjenja su motogena, kancerogena i neurotoksična (npr. 

smrtnost od raka se povezuje sa izloženošću benzolu i poliaromatičnim ugljovodonicima).

Sl. 2.1.1 Uticaj emisije štetnih gasova na zdravlje ljudi

background image

5

4. EVROPSKI STANDARDI EMISIJE ŠTETNIH GASOVA

Prvi evropski standard o emisiji izduvnih gasova za putnička vozila uveden je 1970. Godine. 

22 godina je prošlo pre sledeće velike promene kada je 1992. godine "Euro 1" standard najavio 

ugradnju  katalizatora za benzinske  motore za smanjenje ugljen monoksida  (CO) emisije.

Najnoviji standard, "Euro 6", odnosi se na nova odobrenja  iz septembra 2014. godine i svih 

novih automobila u septembru 2015, a smanjuje neke zagađivače za 96% u odnosu na granice 

1992. godine.

Datumi   ispod, prvi datum primene novih odobrenja tipa vozila. Datumi u zagradama su 

datumi  primene za sve nova  registrovana vozila,  obično  godinu  dana kasnije,  pa  automobil 

registrovan   između   dva   datuma   može   zadovoljiti   standard   odgovarajuće   emisije   i   auto 

registrovan posle datuma u zagradi će ga ispuniti.

4.1 EURO 1 (EC93)

Jul 1992 (januar 1993)

Uvođenje  standarda "Euro  1"  ,  1992.  Godine,    zahtevala prelazak  na bezolovni  benzin  i 

univerzalnu ugradnju katalizatora za benzinske motore za smanjenje ugljen monoksida   (CO) 

emisije.

Granice Euro 1 emisije:

CO - 2,72 g / km (benzin i dizel)

HC + NOx - 0,97 g / km (benzin i dizel)

PM (čestice materije) - 0,14 g / km (samo dizel)

Sl. 4.1.1 

Dodge – Euro 1

Želiš da pročitaš svih 33 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti