SVEU

Č

ILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU 

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU 

 

 

 

 

 

 

 

 

Seminarski rad iz kolegija  

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠ

Ć

 

 

Analiza financijskih izvješ

ć

a na primjeru poduze

ć

Đ

uro 

Đ

akovi

ć

 – PSU d.d. Županja 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Mentor: 

 

 

 

 

 

 

 

Student: 

Prof.dr.sc. Petar Proklin   

 

 

 

 

Ivona Ivanši

ć

,32080 

 

Osijek, svibanj 2008. 

 

1.

 

UVOD 

 

U  ovome  seminarskom  radu  bavit 

ć

e  se  analizom  temeljnih  financijskih  izvješ

ć

a  na 

primjeru poduze

ć

Đ

uro 

Đ

akovi

ć

 – poljoprivredni strojevi i ure

đ

aji d.d.  Županja. Na osnovi 

tih izvješ

ć

a ispitati 

ć

e se djelotvornost poslovanja poduze

ć

a kroz period od 6 godina.  

U  ovome  radu  obavit 

ć

e  se  vertikalna  i  horizontalna  analiza  bilance,  ra

č

una  dobitka  i 

gubitka, izvješ

ć

a o nov

č

anom tijeku i izvješ

ć

a o promjenama glavnice. Tako

đ

er, analizirat 

ć

se poslovanje poduze

ć

a po pokazateljima likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomi

č

nosti, 

profitabilnosti.  

Iz dobivenih podataka izvest 

ć

e se zaklju

č

ak o tome kako je ovo poduze

ć

e poslovalo kroz 

analizirani period te zbog kojih je razloga došlo do propadanja istoimene tvrtke. 

 

 

 

 

background image

 

3. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠ

Ć

 

3.1. ANALIZA BILANCE 

 

Analiziraju

ć

i  bilancu  ovoga  poduze

ć

a  za  period  od  1999.  do  2004.  godine  može  se 

vidjeti da se njena vrijednost iz godine u godinu smanjuje (u 2004. godini za 3 puta u odnosu 

na 2003.).  

Najve

ć

a  komponenta  aktive  u  analiziranom  periodu  je  kratkotrajna  imovina  koja  je 

sudjelovala u aktivi sa  preko 50%. U 2004. godini je kratkotrajna imovina manja i sudjeluje u 

aktivi  sa  32,99%.    Najve

ć

a  komponenta  u  kratkotrajnoj  imovini  je  financijska  imovina  koja 

č

ini  oko  35%  aktive.  Iznimka  je  i  ovdje  2004.  godina  u  kojoj  poduze

ć

e  nema  financijsku 

imovinu  nego  su  najve

ć

e  zalihe  sa  30,42%.  Vrijednost  dugotrajne  imovine  poduze

ć

a  bila  je 

izme

đ

u 38% i 43% uz iznimku u 2004. godini kada je dugotrajna imovina 

č

inila 67% aktive. 

Od  dugotrajne  imovine  najve

ć

e  su  materijalna  imovina  i  potraživanja  (vrijednost  je 

podjednaka),  dok  u  posljednjoj  godini  poduze

ć

e  ima  samo  materijalnu  imovinu.  Vrijednost 

pla

ć

enih  troškova  budu

ć

eg  razdoblja    iz  godine  u  godinu  se  pove

ć

avala  te  im  se  vrijednost 

kretala  od  1,95%  u  1999.godini  pa  do  7,59%  u  2003.  godini.  U  2004.  godini  njihova 

vrijednost je zanemariva.  U svim analiziranim godinama poduze

ć

e nije imalo potraživanja za 

upisani a neupla

ć

eni kapital  i gubitka iznad visine kapitala.  

U  pasivi  se  može  vidjeti  da  se  obveze  pove

ć

avaju,  a  vrijednost  kapitala  i  rezervi 

smanjuje. Dugoro

č

ne obveze su najve

ć

a stavka i 

č

ine izme

đ

u 42,8 i 45,15% pasive. U 2004. 

godini njihova vrijednost se smanjila na svega 5,23%. Vrijednost kratkoro

č

nih obveza u 1999. 

godini bila je  9,94% pasive i pove

ć

avala se do 2002. godine na 18,98%. U 2003. su se malo 

smanjile,  dok  su  u  2004.  pale  na  13,66%.  Od  kratkoro

č

nih  obveza  najve

ć

e  su  kratkoro

č

ne 

financijske  obveze.  Vrijednost  kapitala  i  rezervi  u  analiziranom  periodu  pokazuje  da  je 

vrijednost  upisanog  kapitala  ostala  nepromijenjena,  ali  su  se  rezerve  smanjivale  i  postupno 

otišle  u  minus  dok  je  poduze

ć

e  u  svim  godinama  (osim  1999.)  poslovalo  s  gubitkom. 

Vrijednost  komponente  odgo

đ

enog  pla

ć

anja  troškova  kretala  se  izme

đ

u  6,91%  i  13,16% 

pasive.  Iznimka  je  i  ovdje  2004.  godina.  U  analiziranom  periodu  poduze

ć

e  nije  imalo 

manjinskih  interesa,  a  vrijednost  dugoro

č

nih  rezerviranja  bila  je  zanemariva.    U  posljednje 

dvije godine poduze

ć

e je imalo izvanbilan

č

nih stavki. 

Kada  se  horizontalno  usporede  ove  godine  može  se  vidjeti  da  se  indeksi  (uglavnom) 

kre

ć

u  ispod  100.  Kod  dugotrajne  imovine  indeksi  su  ispod  100  (  jedino  je  za  2003/2002. 

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti