Predmet : „ Bankarstvo „

Školska godina 2006 / 07 .

Seminarski rad :

„Komercijalno bankarstvo“

1

SADRŽAJ

2

1. UVOD  .........................................................................................................................

1.1. Uopšte o 

bankarstvu  .....................................................................................

2. POJAM KOMERCIJALNOG BANKARSTVA .........................................................

2.1. Vrste 

banaka  .................................................................................................

2.2. Djelatnost 

banaka  .........................................................................................

2.3. Organizacija 

banaka  .....................................................................................

2.4. Bilansi 

banaka  ..............................................................................................

       2.4.1. Bilans 

stanja  .......................................................................................

       2.4.2. Bilans 

uspjeha .....................................................................................

2.5. Bankarski 

agregati  ........................................................................................

3 . INSTITUCIJE BANKARSKOG SISTEMA U 

BiH ..................................................

4. POSLOVNE PERFORMANSE BANAKA U 

FBIH  .................................................

    4.1. Struktura bankarskog 

sektora  ...............................................................................

           4.1.1. Status, broj i poslovna 

mreža ......................................................................

           4.1.2. Struktura 

vlasništva .....................................................................................

5.  FINANSIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA BANAKA  U BiH 

30.09.2006. ....

5.1. Bilans stanja bankarskog sektora 

FBiH  .......................................................

       5.1.1. Aktiva  i kvalitet 

aktive .......................................................................

       5.1.2. 

Krediti .................................................................................................

       5.1.3. 

Pasiva ..................................................................................................

       5.1.4. Kapital i adekvatnost 

background image

privatizacija je bila gotovo jedini dio uspješne privatizacije u BiH , napravljena 

je učinkovita kontrola poslovanja banaka , komercijalne banke uspješno su 

preuzele   platni   promet   u   zemlji   ,   uvele   su   nove   savremene   bankarske 

proizvode   i   tehnologiju     na   naše   tržište   ,   a   stvorile   su   i   jaku   međusobnu 

konkurenciju . Uspješnosti banaka doprinos je dao i institucionalni okvir za 

njihov   rad   .   Napravljena   je   i   uspješna   kontrola   banaka   ,   Centralna   banka 

provodi dosljednu monetarnu politiku i održava propisani iznos obaveznih 

rezervi . Aktiva komercijalnih banaka na kraju 2006 . god . dostigla je 7 , 3 

milijarde eura što je u odnosu na 2005 . god . povećanje od 1 , 33 milijarde ili 22 

% . Dobit u prošloj godini komercijalnih banaka je 45 miliona eura što je za 7 , 

7 miliona više nego u 2005 . godini ili za 20 % . Guverner CBBH Kozarić Kemal 

ističe da se aktiva komercijalnih banaka uvećala za tri puta u odnosu na 2001 . 

god . kada je iznosila 2 , 3 milijarde . Sadašnja aktiva od 7 , 3 milijarde eura u 

odnosu na ukupni bruto nacionalni dohodak prošle godine od 8 , 02 milijarde 

eura je 90 % . U novostvorenoj vrijednosti dobit komercijalnih banaka čini 4 

% . U bankama u zemlji zaposleno je 8950 radnika što je 1 , 3 % od ukupnih 

zaposlenih radnika u zemlji . Kad se aktiva komercijalnih banaka podjeli sa 

brojem zaposlenih u toj djelatnosti onda na svakog zaposlenog pripada 0 , 82 

miliona eura , ističe guverner CBBH Kemal Kozarić . Aktiva po zaposlenom u 

odnosu na kraj 2005 . god . uvećana je za 15 % . Krediti građanstvu čine 49 % 

ukupnih odobrenih kredita , preduzećima 50 % , a 1 % je za vladine i javne 

institucije . Ukupno ima 4 , 55 milijardi eura odobrenih kredita što je za 26 % 

više nego u 2005 . god .

Banke   predstavljaju   najveću   i   najznačajniju   grupu   depozitnih   finansijskih 

institucija. Prema klasičnim shvatanjima banka je finansijska institucija koja 

do sredstava dolazi putem prikupljanja depozita kako bi kasnije odobravala 

kredite . Suština poslovanja je da kamata na odobrene kredite bude veća od 

kamate koju banka plaća na depozite svojim deponentima . Iz te zarade banke 

pokriva svoje troškove i ostvaruje zaradu . Međutim , poslovanje banaka nije 

bez rizika , mora se voditi računa o rezervama , o likvidnosti i sl . 

U posljednje vrijeme uloga banaka se mijenja a  mijenja se i shvatanje suštine 

bankarskih   poslova   .   Na   to   utiču   mnogi   faktori   :   internacionalizacija   , 

globalizacija , povećanje broja finansijskih usluga , konkurencija , tehnologija i 

sl . Sve navedene promjene su uticale na to da pojam klasične banke naprosto „ 

umre „ . Danas su banke složene finansijske institucije koje nude čitavu lepezu 

ratličitih   usluga   namjenjenih   vrlo   širokoj   kategoriji   učesnika   privrednog   i 

društvenog života . 

Struktura bankarskog sistema jedne zemlje u principu evaluira u skladu sa 

datim   ekonomskim   ,   demografskim   ,   finansijskim     i   širim   društvenim 

okolnostima . Zemlje u razvoju se nalaze u različitim fazama transformacije , tj 

.   tranzicije   od   ranog   modela   tzv   .   socijalističkog   bankarstva     ,   koji   je 

4

karakterisalo isključivo državno vlasništvo u tržišno orjentisano bankarstvo  , 

pa se često koristi termin bankarstvo u tranziciji . U tom pogledu najviše su 

odmakle zemlje Centralne Evrope , od kojih su neke već u EU . U transformaciji 

bankarskog sistema  zemalja u tranziciji veliku ulogu igraju strane banke koje 

dominiraju u procesu privatizacije ranijih državnih banaka i uvođenju novih 

bankarskih proizvoda na ova tržišta . 

2.1. Vrste banaka

Vrste banaka prema ročnosti poslova :

- Komercijalne   banke  (   kratkoročni   poslovi   )   –   najrasprostranjeniji 

oblik bankarskog organizovanja;

-    Investicione banke ( dugoročni poslovi )

Veličina finansijskog potencijala:

-     velike, srednje i male;

Veličina teritorije koju pokriva: 

-     lokalne, regionalne i  nacionalne;

Prosječna vrijednost bankarskih depozitnih ili kreditnih operacija:

-    “Retail banks” & “wholesale banks”

Prisustvo inostrane komponente u poslovanju:

 

    

-    domaće i međunarodne

 Uobičajena podjela banaka :

- emisione ili centralne 

- depozitne ili komercijalne

- poslovne, 

- investicione, 

- univerzalne, 

- ostale vrste banaka.

5

background image

Brokersko-dilerski poslovi

Izdavanje garancija, avala i druga jemstva

Kupovina, prodaja i naplata potraživanja

Zastupanje u osiguranju

Poslovi na osnovu zakona i drugi srodni poslovi

Djelatnost domaćih banka: 

1. Primanje svih vrsta novčanih depozita i drrugih novčanih sredstava,

2. Davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing, 

3. Davanje svih oblika novčanog jemstva, 

4. Učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca ili kapitala za svoj 

ili tuđi račun,

5. Usluge platnog prometa i prenosa novca,

6. Kupovina i prodaja strane valute,

7. Izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja ( ukljujući kreditne kartice, 

putne i bankarske čekove),

8. Pohranjivanje   i   upravljanje   vrijednosnim   papirima   i   drugim 

vrijednostima,

9. Usluge finansijskom menadžmenta,

10.Kupovina i prodaja vrijednosnih papira,

11.Drugi poslovi .

2.3. Organizacija banaka 

Vrste organizacija banaka

1. Organizacija pojedinačnog bankarstva

2. Organizacija banaka s podružnicama

3. Organizacija bankovnih holding kompanija

4. Korespondentno bankarstvo

5. Bankarske banke

6. Umrežavanje

7. Zajednička ulaganja

8. Međudržavno bankarstvo

Posljednji trendovi u organizaciji banaka:

• tendencija banaka da s vremenom postaju    složenije organizacije

• povećavanje novih usluga i opreme, i   modificiranje starih

7

Želiš da pročitaš svih 38 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti