1
.Proces reprodukcije
sastoji se od: proizvodnje, raspodjele,razmjene i potrošnje
2.
N
ovac
je osnovno sredstvo razmjene; osnovna mjera prometne vrijednosti robe.
3.
Cijena
je novčani izraz vrijednosti robe.
4.
Tržište
je mjesto susreta ponude i tražnje.
5.
Roba
je sve što se iznosi na tržište u funkciji prodaje.
6.
Osnovna svojstva robe
su njena upotrebna i prometna vrijednost
7.
Osnova potrošnje
je upotrebna vrijednost robe;ostvaruje se trošenjem
8.
Osnova razmjene
je prometna vrijednost robe.
9.
Trgovina
je aktivnost kupovine i prodaje dobara s ciljem ostvarivanja dobiti
10.
Osnovni zadatak trgovine
usklađivanje protivrječnosti između proizvodnje i potrošnje.
UVOD
I glavi- Trgovina i trgovinska politika
, analiziran je proces razmjene i ekonomska nužnost obavljanja trgovine, zatim odnos
trgovine i tržišta i na kraju je obrađena trgovinska politika.
II glavi- Sistem i struktura trgovine
, definisan je pojam i razvoj trgovine, zatim obrađen razvoj i diversifikacija potrošnje,
kao i trgovina na veliko i malo.
III glavi -Forme i način nastupa na tržištu
, obrađen je nastup na tržištu i struktura maloprodajnih objekata.
IV glavi -Trgovinski marketing
,
definisan je marketing koncept , sistem i struktura kanala prodaje, posebno su analizirani
odnosi u kanalu prodaje i porast uticaja maloprodaje.
V glavi -Marketing logistika
, obrađena su pitanja skladištenja, špedicija i transport, kao i unapređenje i racinalizacija fizičke
distribucije.
VI glavi -Trgovinski menadžment
, obrađena su pitanja planiranja i upravljanja poslovnih procesa i sredstava, posebno
proces nabavke i prodaje.
VII glavi- Zaštita potrošača
, obrađeni su razvoj politike zaštite potrošača , aktuelna pitanja postojećeg stanja zaštite
potrošača
1. Razmjena robe i usluga
Trgovina
je istorijsko-ekonomska kategorija-aktivnost kupovine i prodaje roba, usluga, HoV, intelektualne svojine itd.
Da bi došlo do razmjene dobara potrebna su tri međusobno povezana preduslova:
• višak proizvoda
• društvena podjela rada ,
• pravo vlasništva ( posjedovanja)
Pojavom novca, kao opšteg ekvivalenta i mjere vrednosti,razvija se trgovina i
klasa trgovaca
kakvu danas znamo.
Osnovni zadatak trgovine
je uskladjivanje
protivrječnosti
izmedju proizvodnje i potrošnje
Proces razmjene vrši se mjenjanjem oblika:
ROBA — NOVAC — ROBA
R-N-R
Vrijeme kupovine i prodaje angažuje kapital / sredstva i stvaraju troškovi.
Takođe, u procesu prometa se stvaraju troškovi knjiženja i drugih evidencija robe.
Osnovna svojstva robe su njihova
upotrebna vrijednost
- osnova potrošnje. Upotrebna vrednost se ostvaruje samo upotrebom ili trošenjem.
prometna vrijednost
- osnova razmjene. Ispoljava se srazmjera u kojoj se upotrebne vrednosti jedne vrste robe razmenjuju za
upotrebne vrednosti druge vrste
Pojavom novca omogućena je ekvivalentska samjerljivost svih roba na istu jedinicu mjere.
Odvijanje kružnog kretanja robnih sredstava podrazumeva čuvanje robe od momenta proizvodnje do momenta potrošnje u obliku
robnih rezervi
(na početku i kraju).
Robne rezerve su neophodne da bi se proces proizvodnje
kontinuirano
odvijao.
Svaka zemlja je u svom razvoju tržišne privrede i trgovine prošla tri faze:
I faza,
definisanje tržišne privrede
( nizak nivo konk.),
II faza,
faza konsolidacije tr
žišta, (uslovi poslovanja se ujednačavaju) i
III faza, je
faza odrastanja
, ( jaka konkurencija i borba za svakog kupca)
2.Tržište i trgovina
Tržište je ? Tržišni sistem čine?
Definicija
- Tržište je institucionalno i organizaciono - tehnički oblikovan kontakt između kupca i prodavca, tj. onih koji u
određeno vreme i na posebno opremljenom prostoru nude i traže određenu robu, u cilju razmene za novac (robnonovčana
razmena) i po cenama koje, u uslovima zakona vrednosti, pokazuju tendenciju izjednačavanja.
Tržište ima 3 osnovne funkcije i to:
distributivnu,
selektivnu i
alokativnu funkciju
u razmjeni robe
Navedene funkcije tržište obavlja
istovremeno.
Distrubutivna funkcija-
tržište utiče na položaj grana i grupacija u raspodeli ,
na formiranje obima ponude po vrstama proizvoda
indirektno utiče na formiranje konkurencije
Selektivna funkcija-
podstiče proizvođače da proizvode, a posrednike da nabavljaju robu za koju postoji mogućnost plasmana.
privlači nova preduzeća na tržište i povećava ponudu i tražnju robe
ima značajan uticaj na konkurenciju
Alokativna funkcija-
usmerava nosioce ponude i tražnje na ulaganje u projekte koji imaju za cilj povećanje proizvodnje i dohotka,
Ograničena konkurencija
Monopolska konkurencija
Potpuna konkurencija
– karakteristike
Ponuda =tražnja( u ravnoteži)
Nema ekstra profita i diskriminacije cijena
Postoji jedinstvena cijena
Nesmetan protok kapitala,robe,ljudi i inf.
Potpuna sloboda investiranja
Ovakvo trž.-samo u teoriju
Ograničena konkurencija
-nastaje kada jedno preduzeće kupuje ili prodaje robu u dovoljno velikim količinama da to može da utiče na
cenu karakteristike
Ponuda i tražnja su u asimetriji
Nema jedinstvene cijene
Teži se monopolskoj konkurenciji
Tržište koje poznajemo
Oligopoli i duopoli
Oligopol -“price searcher“(kako postupa konk.;složeno tržište karakteristično po velikoj međuzavisnosti konkurencije)
Ograničena konkurencija
Zašto dolazi do ograničene konkurencije?
Profit i težnja ka monopolu.
Koncentracija proizvodnje –nastanak velikih preduzeća unutar grane
ograničenja seljenja kapitala iz jedne u drugu granu;
jačanje uticaja države na privredna kretanja
Ograničena konkurencija
Ograničenja slobodne konkurencije mogu se pojaviti na osnovu sledećih
vrsta delovanja
preduzeća:
monopolističko djelovanje,
nelojalna konkurencija
drugih oblika ograničavanja
konkurencije
(špekulacije i dr.).
Ograničena konkurencija
Forme ograničavanja konkurencije:
konkurencija sa specijalizovanim ili diverzifikovanim procesom proizvodnje
sporazumi između preduzeća
prećutni dogovori (podela tržišta, dogovor o cenama i dr.).
Monopolska konkurencija
Konkurencija prema monopolističkom proizvodu može da vrši
samo preko supstituta
Podjednako je prisutna i na strani ponudi i na strani tražnje i izmedju kupaca i dobavljača Npr.ponudu diktira jedno
1preduzeće-prodavac ostalim preduzećima –kupcima ili Više ponuđača, a jedno preduzeće kupac diktira tražnju,pravila igre.
Dominantnu poziciju preduzeće ima, ukoliko:
svojom politikom može eliminisati slabije preduzeće
može diktirati slabijem preduzeću obim proizvodnje i prodajne cijene robe
može odrediti monopolsku cijenu neke robe nedopuštajući slabijem preduzeću da prodaje svoju robu po istoj ceni
Ova pozicija se može ostvariti i raznim oblicima sporazuma ( podjela tržišta, o cijenama, o ogranič.obima proizvodnje i sl.)
Dominantnu poziciju preduzeće ostvaruje kroz politike
Uticaj na cijene
-na prodajne, na kupovne,svi se pridržavaju utvrđene cijene (Gubitak se namiruje iz egalizacionih fondova
formiranih i extra profita rentabilnih preduzeća)
Ograničavanje obima proizvodnje
(ili korištenja kapaciteta kako bi se vještački izazvala nestašica i povećala tražnja)
Podjelu tržišta
po teritoriji ili po proizvodima ( velika ekonom.prednost u odnosu na ostatak konkurencije)
Monopolistička pozicija se utvrđuje kroz analizu strukture tržišta i analizu stepena tržišne moći preduzeća na nekom tržištu
( br.učesnika na trž.)
3. Trgovinska politika
Trgovinska politika
predstavlja skup ekonomsko-političkih mjera i aktivnosti u oblasti trgovine i tržišta i
sastavni je dio ekonomske politike jednog društva.
Trgovinska politika obuhvata
:
Trgovinsku politiku na domaćem tržištu
Politiku robnih rezervi
Politiku kvaliteta
Politiku zaštite konkurencije
Politiku zaštite potrošača
1.Trgovinska politika na domaćem tržištu
treba da obezbjedi:
Jednake uslove poslovanja za sve učesnike
I reguliše pravila ponašanja
Zabranu monopolske konkurencije
Zabranu nelojalne konkurencije
I zaštiti interese potrošača
Neposredni uticaj države na poslovanje-(preko poreske politike i subvencija, mjera socijalne politike, finansijska podrška-
garancije, krediti, podrške razvoja MSP-a,i sl.)
Standard
je dokumenat u kome se za opštu upotrebu utvrđuju pravila, smjernice ili karakteristike za određene aktivnosti ili
njihove rezultate radi ostvarivanja optimalnog reda u određenoj oblasti.
Vrste standarda
međunarodni standard
-međunarodna organizacija za standardizaciju;
evropski standard
-evropska organizacija za standardizaciju;
nacionalni standard
U cilju postizanja potrebnog nivoa kvaliteta proizvoda propisuju se :
norme kvaliteta,
tehnički uslovi za postizanje, provjeravanje i očuvanje kvaliteta proizvoda
Kao mere zaštite kvaliteta (norme kvaliteta) zakonom je propisano:
atestiranje i ispitivanje proizvoda-
(Atesti
su isprave kojima se potvrđuje da je proizvod na propisan način ispitan i da ispunjava uslove određene odgovarajućim
standardima)
tehničko uputstvo-kod tehničko složenih proizvoda
uputstvo za upotrebu- kod svih proizvoda opasnih po zdravlje,
garantni list- neki prozvodi se bez njega ne mogu staviti u promet
deklarisanje i označavanje, obilježavanje i pakovanje proizvoda.-navođenje podataka o robi
Veže se za pojam nelojalne konkurencije koja se javlja kroz
Prodaju po cijenama ispod cijene koštanja(npr.turska konk)
prividne rasprodaje robe
netačnu i obmanjivačku propaganda i reklama,
ocrnjavanje konkurenata, kroz lažno informisanje potrošača o robi
prikrivanje mane ili nedostaka robe
upotreba sredstava podmićivanja i sl.,
Ima za cilj stvaranje neravnopravnog položaja –povoljnijeg tržišnog položaja u odnosu na konkurente.
Opšti cilj zaštite potrošača je:
unapređenje kvaliteta života svih građana,
ostvarivanje i zaštita osnovnih prava i interesa potrošača,
uspostavljanje sistema i institucija zaštite potrošača
zaštita zdravlja i sigurnost potrošača,
zaštita njihovih ekonomskih interesa,
informisanje, obrazovanje, organizovanje potrošača
5.Politika zaštite potrošača
Tri ključna cilja politike zaštite potrošača u EU
