10

poglavlje 1. TURIZAM KAO GLOBALNIFENOMEN

1.1.

Turizam danas:

zašto je to globalni fenomen?

Novi   milenijum   je   svedok   kontinuranog   povećanja   interesovanja   kako   Ijudi 

provode svoje vreme, naročito svoje slobodno i neradno vi Neki komentatori idu 
toliko daleko da sugerišu da je slobodno vr kako ga koristimo i njegovo značenje za 
pojedince i porodice - r definiše naše živote, kao fokus za aktivnost van posla. To 
odražava  interesovanje  za to  šta  Ijudi  konzumiraju u  tim  neradnim  periodima.  u 
vremenima posvećenim putovanju i odmorima, jer su ti periodi korr trisaniji periodi 
slobodnog   vremena.   Ovo   interesovanje   postaje   medju   dni   fenomen   poznat   kao 
„turizam”:   korišćenje   ovog   slobodnog   vreme   za   posetu   različitim   mestima, 
destinacijama i lokalitetima koji često (al isključivo) karakterišu odmore i putovanja 
Ijudi. Na primer, 2005. god WTTC - Svetski savet za turizam i putovanja, je procenio  
da su putovar = turizam kao ekonomska aktivnost generisali 6.201 milijardu US$, a 
očekuje se da će do 2015. god ova cifra porasti na 10.678,5 milijardi US$. To pred- 
stavlja rast tražnje za turizmom i putovanjima od 4,6% godišnje, što je daleko više 
od obima i tempa rasta privreda većine zemalja. Na globalnom nivou, ekonomski 
efekti putovanja ,i turizma su, procenjuje WTTC, odgo- vorni za 214.000.000 radnih 
mesta: to je ekvivalentno sa 8,3% svetske zaposlenosti; 2005. godine, turizam je 
predstavljao   10,4%   ukupne   lične   potrošnje,   preko   9%   svih   globalnih   kapitalnih 
investicija i 10% svetskog GDP-a (Društvenog bruto proizvoda).

Sve veći medjunarodni značaj turizma se može objasniti na mnogo načina. U 

uvodnom  tekstu  kao  što je  ovaj,  važno  je na početku  naglasi-  ti  sledeće tipove 
faktora i procesa, da bi se ilustrovali razlozi zašto tur- izam preuzima važnu ulogu ne 
samo u našim životima, i to posmatrano sa globalnog aspekta:

•Turizam je diskreciona aktivnost (Ijudi ne moraju da je vrše i zadovoljavaju 

kao osnovnu potrebu da bi preživeli, za razliku od konzimiranja hrane i 
vode).

•Turizam je od sve većeg ekonomskog značaja na globalnom nivou, čije su 

stope rasta veće od stope ekonomskog rasta mnogih zemalja.

•Mnoge države vide turizam kao pružanje novih prilika za zaposlenost u 

rastućem sektoru koji se fokusira na usiužne industrije i može pomoći u 
razvoju i modernizaciji privrede.

•Turizam postaje sve više povezan sa kvalitetom života, jer on nudi Ijudima 

priliku da umaknu od kompleksnosti i stresova svakodnevnog života i 
rada - on obezbedjuje kontekst za odmor, relaksaciju i priliku da se radi 
nešto drugo u nekom novom okruženju.

•Turizam   počinje   da   se   smatra   osnovnim   pravom   u   razvijenim, 

zapadnjačkim, 

1

 

2

poglavlje 1. TURIZAM KAO GLOBALNIFENOMEN

industrijalizovanim zemljama, i obuhvaćen je legislativom koja 

?3

 tiče pra- va 

na odmor- rezultat toga je da mnogi Ijudi povezuju pravo na odmor sa 

sklonošću (odnosno, potencijalom) da učestvuju u generisanju turizma.

•U   nekim   manje   razvijenim   zemljama,   turizam   se   predlaže   kao   moguće 

rešenje siromaštva (to se opisuje kao ,,pro-poor” turističke strate- gije), 
gde lokalno stanovništvo benefitira od ove forme ekonomske aktivnosti.

•Odmori su definišuća odlika neradnog vremena za mnoge radnike.

•Globalno putovanje postaje pristupačnije u razvijenom svetu za sve staleže 

društva, sa usponom low-cost avio kompanija i jevtinim puto- vanjima, 
što podstiče novi talas tražnje za turizmom u novom mileni- jumu. To je 
potencijano repliciranje tražnje iz 60-ih i 70-ih godina XX veka za novim 
popularnim oblicima masovnog turizma. Veliki deo tog ranijeg rasta je 
bio podstaknut pristupom transportu (automobil- sko i avio putovanje) i 
to je pružilo zapadnom svetu nove prilike za odmor.

•Lična potrošnja na diskrecione stavke kao što su putovanja i turizam, se 

opaža kao manje skupa stavka u budžetima domaćinstava. Ta- kodje je 
mnogo lakše finansirati turizam sa brzim porastom trošenja po kreditnim 
karticama   u   razvijenim   zemljama,   što   povećava   pristup   prilikama   za 
putovanje i učešće u turizmu.

•Tehnologija kao što je internet, je olakšala bukiranje proizvoda povezanih sa 

putovanjima, i približila ih novoj generaciji potrošača koji su voljni da se 
otarase velikog dela tradicionalnog rituala koji podrazumeva odlazak do 
turističkog   agenta   da   bi   se   rezervisao   godišnji   odmor   za   neku 
destinaciju.   Ovakva   tehnologija   sada   otvara   mnoge   mogućnosti   za 
nacionalna   i   medjunarodna   putovanja,   samo   jednim   klikom   na 
kompjuterski miš.

Iz ove kratke liste mogućih razloga zašto turizam sada preuzima važnu ulogu u 

životima Ijudi, evidentno je da turizam takodje postaje moćan proces koji utiče na 
sve regije i države sveta. Turističke aktivnosti, ne samo da pri- hvataju različiti Ijudi 
kao   novi   trend,   kao   karakterističnu   ili   definišuću   odliku   Ijudskih   života,   već   je   to 
takodje i aktivnost u kojoj sada mogu učestvovati široki slojevi društva (zavisno od 
njihovog pristupa diskrecionim formama potrošnje).

Ova diskreciona aktivnost je deo širih posleratnih promena u zapadnjačkom 

društvu,   sa   porastom   raspoloživog   dohotka   i   potrošnje   na   robu   i   usluge   široke 
potrošnje.   Prvi   veliki   talas   rasta   se   odnosio   na   stam-   beno   vlasništvo,   onda   na 
vlasništvo automobila i na kraju na pristup tur- izmu i medjunarodnim putovanjima. 
Zapravo medjunarodna putovanja (i domaća putovanja, odnosno, putovanja u okviru 
granica jedne zemlje), su definišuća odlika potrošačkog društva. Dok je automobil 
omogućio većem broju Ijudi pristup prilikama za turizam i odmor u okviru njihove 
sopstvene zemlje, smanjenje cene avionskih karata, učinilo je medjunarodna puto- 
vanja i turističke proizvode i usluge dostupnim širim slojevima stanovništva. Ali takav 
trend ima svoju ekološku cenu.

U   tom   smislu,   turizam   je   fenomen   koji   konstantno   evoluira,   razvija   se   i 

background image

1

 

2

poglavlje 1. TURIZAM KAO GLOBALNIFENOMEN

•Turizam   je   multidisciplinarna   oblast,   što   znači   da   je   širok   opseg   drugih 

oblasti, kao što su psihologija, geografija, ekonomija i slično, direk- tno 
povezan sa turizmom, a pritom se bave njegovim istraživanjem i unose 
u njega niz novih ideja i aspekata njegovog proučavanja. To znači da 
ne   postoji   obuhvatna   akademska   saglasnost   o   tome   kako   pristupiti 
proučavanju   turizma   -   to   zaista   zavisi   od   toga   kako   posma-   trate 
turizam, i od perspektive koju usvajate što deteminiše pitanja za koja 
ste zainteresovani u proučavanju.

•To je dovelo do nedostatka jasnoće i definicije u vezi toga kako proučavati 

turizam, što je nešto što su ostali istraživači definisali kao redukcion- 
izam. To znači da se turizam u literaturi najčešće definiše tako što se 
redukuje (otuda pojam „redukcionizam”) na jednostavan niz ak- tivnosti 
ili transakcija (npr. Za koje se tipove odmora Ijudi odlučuju? ili Kako 
Ijudi   kupuju   te   odmore?)   umesto   da   se   vrši   fokusiranje   na   okvir 
potreban da bi se dala šira perspektiva ili prikaz turizma kao dinamične 
i važne oblasti.

Ovi   problemi   često   komplikuju   način   na   koji   Ijudi   posmatraju   turizam   kao 

oblast, ističući aspekte putovanja (u slobodno vreme ili poslovno), koji se odnose na 
odmor   ili   uživanje,   kao   definišuće   odlike   i   referentne   odlike   turizma.   Za   opštu 
javnost,   turizam   je   nešto   o   čemu   svako   zna   -   to   je   „nešto   u   čemu   su   mnogi 
učestvovali",   pa   stoga   imaju   mišljenje   o   tome   šta   je   to,   njegovim   efektima   i 
rasprostranjenom razvoju.

Oni   koji   su   uključeni   u   proučavanje   turizma   suočavaju   se   sa   sličnim 

situacijama u okviru institucija i organizacija u kojima rade, jer mnogi teoretičari i 
istraživači turizam posmatraju slično kao opšta javnost pa stoga imaju predrasude i 
mišljenja o njemu kao privrednoj oblasti. U tome leži jedan od stalnih problema sa 
kojim se suočavaju studenti turizma: sva- ko ko se bavi proučavanjem zadovoljstva, 
uživanja   i   upotrebe   slobodnog   vremena   se   ne   može   angažovati   u   ozbiljnoj 
akademskoj studiji - zar ne? Ostali istraživači u raznim naučnim oblastima rade u 
davno utvrdjenim dis- ciplinama i poseduju generacije literature, znanja i tradiciju 
proučavanja ozbiljnih problema u društvu. Tako da se turizam ne opaža kao ozbiljna 

14

poglavlje 1. TURIZAM KAO GLOBALNIFENOMEN

oblast, jer on ne rešava društvene probleme. U stvarnosti, ove predra- sude i 

stavovi   su   fundamentalno   pogrešni   i   zastareli,   u   društvu   u   kome   šu   danas 
konzumiranje   dokolice   i   uživanja,   ključni   elementi   kvaliteta   života   stanovništva. 
Turizam   i   njegovo   proučavanje   su   bitni,   naročito   tamo   gde   je   on   integralni   deo 
naiconalne privrede. Po opštem priznanju, turizam čine zadovoljstvo i uživanje, ali 
njegov globalni rast i ekspanzija sada stvaraju ozbiljne društvene probleme i pitanja: 
potrebno   je   fundamentalno   razume-   vanje   turizma   ako   želimo   da   upravljamo   i 
kontrolišemo uticaje i probleme koje on može da prouzrokuje. Jedan od načina kako 
razumet da je tur- izam više od pukih odmora i uživanja, je razmisliti o tome zašto je 
turizam tako važan u modernom društvu (odnosno, njegov društveni, kulturalni i 
ekonomski značaj), posmatranjem jednog važnog procesa koji je doveo do tražnje 
za njim - uspon dokoličarskog društva.

1.1.2.

Dokoličarsko društvo

Turizam je sada opšte priznat kao društveni fenomen, jer se priroda društva u 

najnaprednijim razvijenim zemljama sada promenila; od društva koje je tradicionalno 
imalo   privredu   baziranu   na   proizvodnji,   ka   društvu   gde   je   dominantna   forma 
zaposlenosti   u   uslužnim   i   potrošačkim   industrijama   (onim   koje   se   zasnivaju   na 
proizvodnji dobara i usluga široke potrošnje). U isto vreme se u mnogim zemljama 
povećao obim vremena dokolice (slo- bodnog vremena) i prava na plaćeni odmor za 
radnike u posleratnom pe- riodu, tako da radnici sada imaju priliku da učestvuju u 
novim   formama   potrošnje   kao  što  je   turizam.  Kaže  se   da   su  ove  promene  deo 
onoga što se naziva dokoličarsko društvo, pojam koji su sociolozi osmislili 70-ih 
godina XX veka. Oni su ispitivali budući rad i način na koji se društvo menja, jer su 
tradicionalne   forme   zaposlenosti   nestajale   a   javljale   se   nove   forme   uslužne 
zaposlenosti, povećan obim slobodnog vremena i nove radne navike (npr. fleksibilno 
radno   vreme   i   skraćeno   radno   vreme).   Neki   komentatori   su   to   opisali   kao 
"dokoličarski šok” u 80-im godinama, jer mnogi radnici još uvek nisu bili pripremljeni 
za ovo povećanje vremena dokolice, kao ni na to kako da ga koriste.

Kako je društvo prelazilo iz faze industrijalizacije u fazu koja se sada opisuje 

kao post-industrijska, gde su se razvile nove tehnologije i načini komunikacije i rada, 
sociolozi kao što je Baudrillard, tvrdili su da smo prešli u društvo u kome su rad i 
proizvodnja   zamenjeni   domi-   nacijom   dokolice   i   potrošnje.   To   se   odražava   u 
društvenim promenama, kao što je uspon novih srednjih klasa u mnogim razvijenim 
zemljama i zemljama u razvoju, a te srednje klase imaju kao definišuću odliku zato 
što su masovno zainteresovane za dokoličarski životni stil i potrošnju. Novostečeno 
bogatstvo   medju   rastućom   srednjom   klasom   se   sve   više   troši   na   dokoličarske 
stavke, a turizam je, svakako, najvažniji element.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti