Negativni efekti turizma
Seminarski rad
SEMINARSKI RAD
TEMA
Negativni efekti turizma
1
|
P a g e
1. UVOD
Vreme koje je pred nama nosi neizvesnost i rizik, nemilosrdno nas suočava sa
novim zahtevima tržišta i nameće nove okolnosti poslovanja. Znanje je jedina
izvesnost, a i ono zahteva da se njegova primena zasniva na smišljenoj i planskoj
aktivnosti. Dobar plan, odnosno planiranje mogu pomoći da se što fleksibilnije
odgovori savremenim tržišnim uslovima i postavljenim ciljevima, kako ekonomskim
tako i neekonomskim.
Planiranje biznis plana zahteva isto što i bilo koje drugo planiranje u životu.
Stavljanjem crnog na belo i slažući svoje zamisli korak po korak na papir, nejasne i
maglovite ideje pretvoriće se u nešto definisano, fokusirano na uspeh.
Najvažniji korak u realizaciji poslovnog projekta jeste izrada biznis plana.
Biznis plan je dokument u kome je definisana poslovna ideja i načini njene realizacije.
Uopšteno govoreći, biznis plan je opis celokupnog projekta koji prikazuje
kuda treba ići i kako tamo stići. Biznis plan je neophodan pri definisanju strategije
projekta, kao i pri proveri poslovne ideje i opravdanosti ulaska u određeni projekat.
Dobar biznis plan omogućava onima koji realizuju projekat da prate napredovanje i
realizaciju projekta, kao i da preduprede probleme i spreče propadanje ako nešto pođe
kako ne treba. Pisanje biznis plana je od presudnog značaja i prilikom podnošenja
zahteva za dobijanje finansijskih sredstava, na osnovu čega će se potencijalni
investitori i finansijeri projekta bliže upoznati sa prirodom projekta. Praksa pokazuje
da najbolje ideje često ne dobijaju finansijsku podršku, već one koje su prezentirane
kroz detaljan i dobro urađen biznis plan. To ne znači da je biznis plan sam po sebi
dovoljna garancija uspeha.
Biznis plan se može definisati kao skup ciljeva, politika, strategija i seta
pojedinačnih programa aktivnosti za implementaciju izabrane koncepcije biznisa.
Osnovna suština biznis plana jeste strateško razmišljanje u cilju opstanka i rasta firme.
Biznis plan je veoma složen instrument koji omogućava upravljanje poslovnim
aktivnostima i upravljanje poslovnim poduhvatima.
Definisanje osnovne svrhe biznis plana se ogleda u nekoliko ključnih
momenata:

2. ULOGA TURIZMA U PRIVREDNOM RAZVOJU
Savremeni turizam predstavlja svojevrstan civilizacijski fenomen, a njegov
značaj se može sagledati tek kad se imaju u vidu mnogi njegovi društveni i ekonomski
aspekti, odnosno njegov povratni uticaj na društveni i privredni život kako na nivou
jedne zemlje, tako, možda još više, na globalnom, svetskom nivou.
Domaći i inostrani turisti, između ostalog, predstavljaju potrošače turističkih
usluga, te se oni javljaju kao osnovni nosioci tražnje turističkih usluga, te time
predstavljaju i osnovu razvoja turizma kao privredne delatnosti mnogih zemalja i
turističkih područja, a time i značajan faktor privrednog rasta i razvoja. "
Ekonomski
elemenat je zajednički imenitelj psihološkog, sociološkog, geografskog i tehničkog
aspekta turizma
". Dakle, o turizmu se, već od šezdesetih godina prošlog veka govori
kao isključivoj privrednoj delatnosti
Zbog složenosti turizma kao vrlo dinamične, turbulentne, privredne grane i
aktivnosti, sa aspekta uloge turizma u privrednom razvoju, obavezno se sagledavaju i
prateći društveni uticaji kao i, povratno, uticaj turističkih aktivnosti na okolinu
(životnu sredinu), odnosno privredno okruženje
. Stoga je neophodno poći od toga da
se turizam posmatra sa dva ključna aspekta.
Makroekonomski aspekt, znači da turizam može vrlo značajno uticati na
društveno-ekonomske odnose, te stoga, zahteva sistemska rešenja u okviru
nacionalnih privreda, odgovarajuće ekonomke politike zemlje i velikog dela
međunarodne zajednice.
Mikroekonomski aspekt, podrazumeva efikasno i efektivno funkcionisanje
privrednih subjekata, preduzeća koja posluju na direktan i indirektan način u
turističkoj delatnosti. Sa ekonomskog poimanja turista i turizma neophodno je imati u
vidu da je turista, upravo sa aspekta ekonomske analize, potrošač.
U literaturi postoje različiti termini za obeležavanje turizma kao privredne delatnosti. Na primer:
"turistička trgovina"(Tourist Trade), "turistička industrija" (Tourist Industry), "putnička industrija"
(Travel Industry).
Sa ekonomskog aspekta, najvažnija razlika ponašanja čoveka turiste, je u tome što se on privremeno
isključuje iz procesa rada i postaje isključivi potrošač turističkog proizvoda i usluga. Dohodak koji troši
na taj način ostvaren je na drugom mestu i u drugo vreme.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti