UVOD

Glavne karike u sprovođenju planova i ostvarivanju ciljeva ekološkog razvoja u opštini Kladovo 
su   lokalni   ekološki   akcioni   plan   –   LEAP   i   opštinski   plan   upravljanja   otpadom   za   opštinu 
Kladovo.   U   ovim   studijama   su   predočeni   glavni   problemi   i   ciljevi   u   razvoju   ekologije   na 
području opštine Kladovo, ali i načini rešavanja tih problema i predlog za implementaciju ciljeva 
u svakodnevni život stanovnika na teritoriji Kladova. 

Kroz ovaj rad baziraću se na glavne uzročnike ekoloških  problema,  kao i na najveće zagađivače 
životne sredine u našoj opštini, koristeći podatke iz ovih dveju studija, ali i podatke Javnih 
preduzeća sa teritorije Kladova. 

Planiranje u životnoj sredini je proces sastavljen od mnogo koraka koji ga usmeravaju, čime se 
obezbeđuje da sve važne komponente plana budu obuhvaćene. 

Lokalni ekološki akcioni plan (LEAP) je učesnički proces regionalne ili lokalne zajednice koji 
vodi ka određenim merama i investicijama u životnoj sredini.
LEAP podrazumeva identifikaciju problema u životnoj sredini, određivanje prioriteta i izbor 
najprikladnijih mera za rešavanje prioritetnih problema u životnoj sredini.

LEAP u isto vreme predstavlja i strateško – programski dokument i akcioni plan. Samo ime – 
Lokalni ekološki akcioni plan ili program – govori da glavni naglasak treba staviti na akciju i 
konkretne programe: Sa druge strane, vizija zajednice i problemi koji su identifikovani, ali nisu 
utvrđeni   kao   prioritet,   kao   i   mogućnost   revizije   plana   daju   LEAP-a   strateško-   programski 
karakter.

LEAP-ove treba da ostvaruju ljudi koji žive u datoj oblasti. Samo lokalno stanovništvo može da 
kreira LEAP na način koji zaista ispunjava lokalne potrebe. LEAP nudi mnogo načina za učešće 
javnosti i saradnju između lokalne administracije, stručnih službi i građana. Konačan cilj je 
uključivanje javnosti kako bi LEAP zaista bio shvaćen kao svojina većine stanovništva. LEAP 
nudi istinski učesnički (participatorni) način tretiranja lokalnih problema u životnoj sredini. Od 
stvaranja vizije zajednice, kroz izbor prioriteta i kreiranja akcije, do implementacije izabranih 
projekata, javnost ima priliku da utiče na svoju budućnost.

Idealna struktura LEAP-a mora biti prilagođena uslovima života:  u okviru jedne države, regiona 
ili opštine. Lokalne zajednice se suočavaju sa različitim problemima, poseduju različite resurse i 
priznaju različite vrednosti. Iako ne postoje apsolutna pravila o razvoju i implementaciji lokalnog 
ekološkog akcionog plana, većina LEAP-a sadrži sledeće osnovne korake:

1. Organizacija procesa, njegovo definisanje sa zainteresovanim stranama i dogovor oko pravila 

rada

2. Identifikacija osnovnih učesnika u procesu izrade LEAP-a
3. Formiranje radnih tela
4. Definisanje postojećih problema u životnoj sredini i njihovih uzroka
5. Izrada vizije zajednice
6. Identifikacija   prioritetnih   ciljeva   u   životnoj   sredini   zasnovana   na   transparentnim 

kriterijumima i analizama

1

7. Definisanje   aktivnosti   i   akcija   za   dostizanje   utvrđenih   prioritetnih   ciljeva,   uključujući 

sredstva potrebna za njihovu realizaciju

8. Pisanje LEAP-a uključujući Plan za implementaciju i monitoring
9. Implementacija LEAP-a
10. Nadgledanje implementacije i rezultata LEAP-a

U većini slučajeva, priprema LEAP-a kao dokumenta traje od 12 do 18 meseci. 
Pošto je prihvaćen od strane javnosti i usvojen od strane opštine, LEAP dokument predstavlja 
osnovu za implementaciju i monitoring. 

Proces implementacije LEAP-a bi trebalo da ima ograničen rok, najčešće oko 4 godine, nakon 
čega treba izvršiti reviziju i ažuriranje dokumenta. 

Cilj procesa lokalnog planiranja je razvoj sveobuhvatnog programa sa konkretnim akcijama koji 
bi unapredio životnu sredinu pomoću dostupnih resursa po prihvatljivoj ceni. Različite aktivnosti 
/ akcije uključene u LEAP treba da budu kombinacija novih i već postojećih ideja. Te aktivnosti 
treba da implementiraju različite grupe i sektori, a ne samo lokalne vlasti.

Cilj   LEAP-a   je   da   bude   realan   i   dostižan   u   određenom   vremenskom   intervalu   i   u   okviru 
dostupnog budžeta. Uopšteno, LEAP-i su fokusirani na kratkoročne prioritete (oko 4 godine). To 
ne znači da bi LEAP-i ugrozili viziju dugoročnih ciljeva zajednice. Ta vizija će postepeno postati 
realnost izvršavanjem dostižnih i realnih mera.

Što se tiče finansija, privlačenje strane finansijske pomoći za zajednicu nije primarna namera 
LEAP-a. Finansijskom analizom u periodu određivanja prioriteta izabrana je opcija unapređenja 
životne   sredine   sa   prihvatljivim   troškovima,   što   će   se   finansirati   većinom   iz   nacionalnih   i 
lokalnih izvora. 

LEAP pre svega treba da obezbedi uslove za svrsishodnije i racionalnije ulaganje i usmeravanje 
sredstava sa lokalnog nivoa u rešavanje problema životne sredine. Time se međutim otvaraju i 
mogućnosti za konkurisanje za finansijsku podršku u okviru programa međunarodne saradnje, 
kao i finansijsku podršku sa republičkog nivoa.

Posebno poglavlje predstavlja plan za upravljanje otpadom, kao i problemi odlaganja otpada na 
teritoriji opštine Kladovo, jer na teritoriji cele opštine ne postoje adekvatne deponije, i samim 
tim problem zagađenja poljoprivrednog zemljišta je veliki, kao i zagađenje rečnog sliva Dunava, 
priobalja, i dela nacionalnog parka “ Đerdap”, koji je ogromni priordni i privredni potencijal 
opštine Kladovo. 

Opštinskim planom će biti omogućeno da se: 

-

stekne potpuni uvid u sadašnju situaciju u upravljanju otpadom u opštini, 

-

definišu ciljevi u upravljanju otpadom na nivou opštine u skladu sa domaćim 
zakonodavstvom, 

-

definiše optimalni sistem za upravljanje otpadom što uključuje i mogući izbor privatnog 
partnera na osnovu sprovedenog javnog tendera, 

-

definiše metod i optimalni rokovi za implementaciju plana, 

2

background image

I. OPŠTINA   KLADOVO   -   GEOGRAFSKI,   EKONOMSKI   I 

EKOLOŠKI POLOŽAJ OPŠTINE KLADOVO   

Opština Kladovo se nalazi na krajnjem severoistoku Srbije, zauzima 629km

i prema poslednjem 

popisu , rađenom u periodu od 15.09. do 31.10.2011. godine ima u svom sastavu 23 naselja, a 
20.635 stanovnika. 
Opština   Kladovo   je  zadnja   tačka   na   istoku   prema   Bugarskoj   i   Rumuniji,   a   graniči   se   i   sa 
opštinama Negotin i Majdanpek. Ova opština pripada Borskom okrugu i deo je Timočke Krajine. 

Svoj   naziv   Kladovo   je   dobilo   po   velikom   broju   izvora   pitke   vode   –   kladenaca,   koji   su   se 
prostirali  duž  gotovo  svih  brdsko-planinskih  zaselaka,  a  bilo  ih  je  i  u  nizinskim predelima, 
naročito na području Ključkih terasa. 

Opština Kladovo je najmanja opština ne samo u Borskom okrugu već i u celoj Timočkoj krajini. 
Ključem se naziva deo područja u slivu Dunava, tj. Velikog Dunavskog meandra, a Kladovu 
pripada i deo Đerdapske Klisure, u potesu Pecka bara- Davidovac, kao i  Negotinske Krajine, u 
delu od Slatinske Reke do Milutinovca. 
Kao što smo rekli, Kladovo se sastoji od 23 naselja, od koji je jedno gradsko – Kladovo, i 22 
prigradska, podeljena u dve regije : Gornji i Donji Ključ

1

Slika br.1

 Turistička mapa Kladova

1

U   tabeli,   koja   se   nalazi   na   strani   br.4,   prikazan   je   broj   stanovnika   po   naseljima   u   opštini  
Kladovo, prema podacima dobijenim od Republičkog zavoda za statistiku, u decembru 2012. 
godine,   nakon   objavljivanja   zvaničnih   rezultata   popisa   stanovništva   na   teritoriji   opštine 
Kladovo.

2

1

 

http:/tookladovo.r/turistička mapa opštine Kladovo

4

Međutim, ovo nije definitivan broj stanovnika, jer se 6.039 stanovnika nalazi na privremenom 
radu van granica Srbija, u gotovo čitavoj Evropi, tako da je realan broj stnovnika mnogo veći. 

Međutim najvažnija geografska karakteristika opštine Kladovo, je reka Dunav, koja zauzima 91 
km, zatim terasasti delovi Ključa, pogodni za bavljnje svim granama poljoprivredne proizvodnje, 
ali, ipak najpoznatiji po proizvodnji žitarica, voća, posebno grožđa i kvalitetnih autohtonih vina, 
od kojih se izdvajaju vinarija “ Duša”, privatizovani deo nekadašnjeg PTK “Ključ” sa svojim 
belim vinom “Duša Dunava” i crnim “Duša Balkana”, koji su višestruko nagrađivani na velikim 
poljoprivrednim sajmovima i manifestacijama koje imaju proizvodno-turistički značaj. 

Red.
Br.

NASELJE 

Ukupan broj 

stanovnika 

1.

Brza Palanka 

855

2.

Vajuga

422

3.

Velesnica

215

4.

Velika Vrbica

836

5.

Velika Kamenica

552

6.

Grabovica

709

7.

Davidovac

525

8.

Kladovo

8913

9.

Kladušnica

631

10.

Korbovo

735

11.

Kostol

957

12.

Kupuzište

239

13.

Ljubičevac

367

14.

Mala Vrbica

670

15.

Manastirica

174

16.

Milutinovac

142

17.

Novi Sip

766

18.

Petrovo Selo

80

19.

Podvrška

1003

20.

Reka

189

21.

Rečica

23

22.

Rtkovo

828

23.

Tekija

804

UKUPAN BROJ STANOVNIKA: 

20635

Tabela br.1

 Broj stanovnika u Opštini Kladovo prema rezultatima popisa iz 2011. god.

 2

Brdsko terenski predeli, posebno su pogodni za bavljenje stočarstvom, i to je do skora bio jedan 
od   najprepoznatljivijih   privrednih   resursa   ovog   dela   Borskog   okruga.   Svakako,   jedan   od 
najlepših i najznačajnijih prirodnih i privrednih resursa je nacionalni park “Đerdap”, koji uprkos 
jakim zagađenjima i dalje opstaje kao glavni turistički resurs prilagođen za sportski turizam, lov, 
ribolov, ali, i prikupljanje i obradu lekovitog bilja, i kao bitan segment u pčelarskoj proizvodnji, 
baš zbog velikog broja kvalitetnog livadskog bilja i cvetnih vrsta. 

Klima je kontinentalna, u toku godine na teritoriji opštine Kladovo bude veliki broj sunčanih 
dana , leta su žarka, sa malim brojem padavina, a zime su hladne sa snegom koji počinje od 
novembra.   Vetrovi   su   uobičajena   pojava,   naročito   Košava,   koja   donosi   obilne   i   iznenadne 
padavine. 

2

 

Tabela br.1 Broj stanovnika u Opštini Kladovo, Republički zavod za statistiku, decembar 2012, sveska br.1, 

''Demografski podaci stanovništva Timočke Krajine''

5

background image

  

Slika br.2

  Najveći privredni subjekti opštine Kladovo

3

 

Međutim, ekološka situacija, kao i ekološka svest građana nisu na visokom nivou, i potrebno je 
još puno rada da bi se zagađenje najvećeg prirodnog resursa- reke Dunav smanjilo, a time bi se 
neosporno umanjilo i zagađenje vazduha, kao i zagađenje jednog od najvećih prirodnih blaga u 
ovom delu Republike Srbije – nacionalnog parka “Đerdap”.

O tome će više reči u narednom delu ovog rada, posvećenom gorućim ekološkim problemima na 
teritoriji opštine Kladovo.

3

 

http:/tookladovo.rs/slike najvećih privrednih subjekata opštine Kladovo

7

HE ''ĐERDAP 1'' KLADOVO

DOM ZDRAVLJA KLADOVO

“Rhein - Donau Yard” a.d. Kladovo

D.O.O.“Tekijanka“ Tekija

Želiš da pročitaš svih 49 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti