2
UVOD
Fizika definira stres kao pritisak ili silu koja djeluje na tijelo. U fiziologiji i medicini stres je
stanje uzrokovano djelovanjem snažnih štetnih nadražaja kojima je izložen čovjekov organizam.
U psihologiji definicija stresa kaže da je stres zahtjev koji od organizma traži prilagođavanje,
sučeljavanje ili podnošenja. Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s
problemima ili zahtjevima okoline kojima se ne uspijeva prilagoditi. Intenzivna i dugotrajna
izloženost stresu može imati brojne negativne posljedice, te osim psihičkih poteškoća, može
izazvati razne bolesti. Pokazalo se da se kod osoba pod stresom češće javlja srčani udar i da
češće obolijevaju od virusnih i drugih oboljenja. Primjer, virus herpesa se ponekad reaktivira
nakon što je organizam bio izložen stresu. Osim negativnog stresa postoji i zdravi stres, smatra
istraživač stresa Hans Selye (1980) kojeg je nazvao eustres. Eustres je zapravo zdrava količina
stresa koja je potrebna svakom čovjeku i omogućuje mu normalno funkcioniranje.
Za razliku od eustresa prisutniji je intenzivan i dugotrajan stres koji onemogućava normalno
funkcioniranje čovjeka ako je čovjek stalno podvrgnut velikim količinama takvog stresa. Stres
koji je dugotrajan i intenzivan može iscrpiti našu mogućnost prilagodbe, pokvariti raspoloženje,
ali i naštetiti našem tjelesnom zdravlju (Berenbaum iConnelly, 1993; Cohen i sur., 1993; Repetti,
1993.).
