VISOKA ŠKOLA “CEPS-CENTAR ZA POSLOVNE STUDIJE”KISELJAK
Studijski program: Poslovna ekonomija
Studijski smjer: Menadžment
SEMINARSKI RAD
CILJEVI I INSTRUMENTI MONETARNO KREDITNE POLITIKE
Mentor:
Student:
Kiseljak, juni, 2015. godine
2
SADRŽAJ
1.
UVOD.........................................................................................................................3
2.
CILJEVI I INSTRUMENTI MONETARNO KREDITNE POLITIKE.....................4
2.1.
Instrumenti monetarno kreditne politike........................................................5
2.2.
Instrumenti monetarne politike u praksi ECB................................................7
2.3.
Operacije na otvorenom tržištu.....................................................................12
3.
ZAKLJUČAK...........................................................................................................15
4.
LITERATURA.........................................................................................................16
4
2.
CILJEVI I INSTRUMENTI MONETARNO KREDITNE POLITIKE
Pod monetarnom politikom podrazumijeva se ovladavanje i svjesno usmjeravanje (odnosno
kontrola) svih oblika i tokova novca u reprodukciji (likvidna, nelikvidna, devizna i druga
sredstva), što u monetarnoj politici i teoriji predstavlja širi pojam. Kreditna politika
predstavlja aktivno djelovanje bankarskog sustava u reguliranju kreditne mase i njene
strukture u privredi.Aktivnim djelovanjem na jedan od osnovnih kanala stvaranja i
poništavanja novčane mase i kreditnog volumena, kroz kreditnu politiku, sa najvećim
djelom svjesno i planski regulira značajan dio mase ukupnog novca u privredi. Zbog toga
se obično oba pojma integriraju pod zajedničkim nazivom monetarno-kreditna politika, jer
se ne radi ni o samo čisto monetarnim niti o čisto kreditnim tokovima.Monetarna politika
suvremenih država najuže je vezana za njenu kreditnu politiku, jer reguliranje novčanog
opticaja ne može ograničiti samo na kontrolu gotovog novca, već prije svega na kontrolu i
reguliranje depozitnog novca, quasi novca, oročenih i drugih ograničenih depozita. Dakle,
ne radi se o kontroli i reguliranju samo novčane mase, već monetarnog volumena u cjelini.
Monetarna - kreditna politika; niz mjera monetarnih vlasti koje preko kreditnog sustava i
kroz monetarno političke čimbenike trebaju ostvariti konkretne ciljeve gospodarske politke
zemlje
Monetarno - kreditna politika; skup mjera koje provodi monetarna vlast (središnja banka)
kroz regulaciju novčanih sredstava (gotovi novac, krediti, novčani derivati) povezano s
financijskom politikom sa nakanom ostvarenja konkretnih ciljeva gospodarske politike
zemlje uz uvažavanje principa i praksu transparentnosti. Temeljni cilj monetarne-kreditne
politike je osigurati stalan ili što manje potresan gospodarski razvitak.
Ciljevi:
1.
postizanje unutrašnje i vanjske monetarne stabilnosti
2.
osiguranje stabilnosti unutrašnjih cijena
3.
osiguranje stabilnosti deviznog tečaja
4.
održavanje optimalne razine ukupne potrošnje
5
2.1.
Instrumenti monetarno kreditne politike
Sve veće značenje i uloga novca i kredita u privredi čini neophodnim zauzimanje
najispravnije orijentacije monetarno-kreditne politike, kao nerazdvojnog dijela sistemskih i
svjesnih napora, koji se ulažu da bi se što uspješnije riješili tekući problemi privrednog
razvoja. Monetarna politika je dio opće ekonomske politike, dok je kreditna samo
mehanizam za ostvarivanje ciljeva monetarne politike.Na toj liniji pojavljuju se razna
mišljenja i koncepcije koje se mogu sistematizirati u tri osnovna stava:
1
-
Prva koncepcija naglašava monetarnu politiku i monetarne faktore uopće, kao
primarne i odlučujuće u ekonomskom razvoju – MONETARIZAM. Orijentacija na
ekspanzivnu ili restriktivnu kreditnu politiku nepogrešivo izaziva konjunkturu ili
depresiju. Prema tome, privredni razvoj je primarno posljedica pravilne monetarne
politike. Zanimljivo je da najugledniji monetarist Milton Friedman negira efikasnost
monetarne politike kao instrumenta anticikličke politike s obzirom na dugotrajni
«time lag» (oklijevanje). Stoga smatra, da je konstantan i ravnomjeran rast
novčanog opticaja sigurniji način vođenja stabilizacijske politike, umjesto naglih i
povremenih intervencija u područje novčanog reguliranja. Friedmanovi kritičari
ističu znatno kraći period vremenske određenosti (time lag) djelovanja monetarnih
injekcija i prema tome dovoljnu efikasnost monetarne politike u suzbijanju
ekonomske nestabilnosti.
-
Druga koncepcija i orijentacija naglašava pasivni karakter monetarno-kreditne
politike, koja se samo prilagođava potrebama društvene reprodukcije prometnog
procesa – CENTRALISTIČKO UPRAVLJANJE PRIVREDOM. Življa ekonomska
aktivnost pruža osnovu i življe bankarsko-kreditne aktivnosti i obratno, dok je novac
obično oruđe privrednog plana.
-
Treća koncepcija zauzima kompromisan stav, u stvari ističe primarnost ekonomskih,
ali ne podcjenjuje ni ulogu monetarnih faktora – TRŽIŠNA PRIVREDA. Monetarna
politika može biti i podrška i smetnja pravilnom ekonomskom razvoju. Određeni
nivo proizvodnje, cijena i prometa, zahtjeva određenu novčanu masu, koja bi se
1
Lovrinović, I.; Perišin, I.; Šokman, A: Monetarna politika, Pula, Fakultet ekonomije i turizma “Dr. Mijo
Mirković”, 2001
