Zaštita nestabilnih kosina na putevima
ZAŠTITA NESTABILNIH KOSINA NA PUTEVIMA
Pojava klizišta i odrona
Uzroci klizanja mogu biti prirodni i podstaknuti ljudskim aktivnostima. Prirodni
uzroci mogu biti
geološki
i
morfološki
.
Geološki
uzroci odnose se na minerološki sastav
stijena, smjer pružanja i nagib plićih slojeva tla, njihova geotehnička svojstva i odnos
njihovog nagiba u odnosu prema nagibu površine kosine.
Morfološki
uzroci odnose se na
promjenu reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih, češće egzogenih sila (raznih vrsta i
oblika erozije).
Djelovanje čovjeka ogleda se u sljedećem:
dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično)
zasijecanje u padinu, naročito nožicu
ugradnja nestabilnog tla u nasipe
sniženje i porast vodostaja u jezeru
sječa šume, vađenje korijenja
rudarenje i odlagališta jalovine itd.
Slika1. Upozorenje na odron Slika2. Odron na putu
Da bi se pristupilo rješavanju ovih zadataka, potrebno je najprije sagledati moguću ili
već postojeću situaciju, bilo da se radi o odronima i klizanjima u stijenskim masama, bilo da
se radi o potencijalnim ili aktivnim klizištima. Postoji nekoliko pravaca u kojima pri tom
treba ići.
Jedan od njih je zaštita usjeka i zasjeka. Tu inženjer vlada situacijom pa može i treba
izraditi projekat zaštite kosine s rješenjima koja mogu biti varijantna za različite situacije. Ovi
zahvati najmanje koštaju ako se izvode tokom iskopa kada je jednostavno pristupiti mjestima
na kojima je potrebno izvesti pojedini zahvat. Primjer su razni zahvati pri izvođenju dubokih
građevinskih jama i usjeka i zasjeka pri izgradnji saobraćajnica.
Drugi je slučaj zaštita na prirodnim kosinama i starim, nezaštićenim zasjecima, koji se
uslijed uticaja atmosferalija postepeno troše i prijete područjima ispod njih.
Slika3. Zaštita nožice kosine u dnu korita bujice izgradnjom bujičnih pregrada
Treći je slučaj zaštite i sanacija potencijalnih i aktivnih klizišta. Njih najčešće
uzrokuje promjena u efektivnim naprezanjima uslijed različitih djelovanja podzemne vode.
Stoga je, prilikom projektovanja zaštite, podzemna voda ona na koju treba obratiti najveću
pažnju.
Četvrti je slučaj kada nije moguće izbjeći uticaje klizanja i odrona. Tada treba pribjeći
izradi građevine koje infrastrukturu štite od nepoželjnih, štetnih i često vrlo opasnih uticaja
odrona i klizanja.
Da bi se mogla izvesti zaštita kosine ili sanacija klizišta potrebno je izraditi projekat
sanacije koji zahtjeva određene podatke da bi se mogao oblikovati proračunski model. On se
sastoji od nekoliko dijelova: geometrije, geološko-geotehničkog sastava tla, fizičko-
mehaničkih parametara tla i hidrogeoloških podataka.
Za inženjersko-geološke podatke potrebno je izraditi odgovarajuće istražne radove
koji se sastoje od terenskih laboratorijskih ispitivanja.
Mjere zaštite i sanacije
Posebna grana geotehnike, naročito inženjerske geologije i mehanike tla i stijena,
danas se bavi zaštitom kosina i sanacijama klizišta.
Najčešći neposredni povod za aktiviranje potencijalnih klizišta je
voda
u svim svojim
pojavnim oblicima a najučinkovitija mjera sanacije takvih potencijalnih i aktivnih klizišta je
odvodnja.
Slika
4. Načini odvodnjavanja površinskih i relativno dubljih voda
Drugi najčešći uzrok klizanja je potkopavanje nožice uslijed
erozije
.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti