ZAŠTITA NESTABILNIH KOSINA NA PUTEVIMA

Pojava klizišta i odrona

Uzroci   klizanja   mogu   biti   prirodni   i   podstaknuti   ljudskim   aktivnostima.   Prirodni 

uzroci mogu biti  

geološki

  i  

morfološki

.  

Geološki

  uzroci odnose se na minerološki sastav 

stijena,   smjer   pružanja   i   nagib   plićih   slojeva   tla,   njihova   geotehnička   svojstva   i   odnos 
njihovog nagiba u odnosu prema nagibu površine kosine.  

Morfološki

  uzroci odnose se na 

promjenu reljefa uslijed djelovanja različitih endogenih, češće egzogenih sila (raznih vrsta i 
oblika erozije).

Djelovanje čovjeka ogleda se u sljedećem:

dodatna opterećenja vrha padine (nasipom i slično)

zasijecanje u padinu, naročito nožicu

ugradnja nestabilnog tla u nasipe

sniženje i porast vodostaja u jezeru

sječa šume, vađenje korijenja

rudarenje i odlagališta jalovine itd.

       

                   

              Slika1. Upozorenje na odron                                Slika2. Odron na putu

Da bi se pristupilo rješavanju ovih zadataka, potrebno je najprije sagledati moguću ili 

već postojeću situaciju, bilo da se radi o odronima i klizanjima u stijenskim masama, bilo da 
se radi o potencijalnim ili aktivnim klizištima. Postoji nekoliko pravaca u kojima pri tom 
treba ići. 

  Jedan od njih je zaštita usjeka i zasjeka. Tu inženjer vlada situacijom pa može i treba 

izraditi projekat zaštite kosine s rješenjima koja mogu biti varijantna za različite situacije. Ovi 
zahvati najmanje koštaju ako se izvode tokom iskopa kada je jednostavno pristupiti mjestima 
na kojima je potrebno izvesti pojedini zahvat. Primjer su razni zahvati pri izvođenju dubokih 
građevinskih jama i usjeka i zasjeka pri izgradnji saobraćajnica. 

Drugi je slučaj zaštita na prirodnim kosinama i starim, nezaštićenim zasjecima, koji se 

uslijed uticaja atmosferalija postepeno troše i prijete područjima ispod njih. 

Slika3. Zaštita nožice kosine u dnu korita bujice izgradnjom bujičnih pregrada

Treći   je   slučaj   zaštite   i   sanacija   potencijalnih   i   aktivnih   klizišta.   Njih   najčešće 

uzrokuje promjena u efektivnim naprezanjima uslijed različitih djelovanja podzemne vode. 
Stoga je, prilikom projektovanja zaštite, podzemna voda ona na koju treba obratiti najveću 
pažnju. 

Četvrti je slučaj kada nije moguće izbjeći uticaje klizanja i odrona. Tada treba pribjeći 

izradi građevine koje infrastrukturu štite od nepoželjnih, štetnih i često vrlo opasnih uticaja 
odrona i klizanja.

Da bi se mogla izvesti zaštita kosine ili sanacija klizišta potrebno je izraditi projekat 

sanacije koji zahtjeva određene podatke da bi se mogao oblikovati proračunski model. On se 
sastoji   od   nekoliko   dijelova:   geometrije,   geološko-geotehničkog   sastava   tla,   fizičko-
mehaničkih parametara tla i hidrogeoloških podataka.

Za inženjersko-geološke podatke potrebno je izraditi odgovarajuće istražne radove 

koji se sastoje od terenskih laboratorijskih ispitivanja.

Mjere zaštite i sanacije

Posebna grana geotehnike, naročito inženjerske geologije i mehanike tla i stijena, 

danas se bavi zaštitom kosina i sanacijama klizišta.

Najčešći neposredni povod za aktiviranje potencijalnih klizišta je 

voda

 u svim svojim 

pojavnim oblicima a najučinkovitija mjera sanacije takvih potencijalnih i aktivnih klizišta je 
odvodnja.

Slika

4. Načini odvodnjavanja površinskih i relativno dubljih voda

Drugi najčešći uzrok klizanja je potkopavanje nožice uslijed 

erozije

background image

Želiš da pročitaš svih 9 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti