1
SADRŽAJ:
1. Uvod........................................................................................................................2
2.
Nezaposlenost..........................................................................................................3 2.1
Utjecaji nezaposlenosti...........................................................................................3
2.2 Osnovni oblici nezaposlenosti................................................................................3
3.
Uzroci nezaposlenosti..............................................................................................6
4.
Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini..................................................9
5. Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja u Bosni i Hercegovini..........................10
6. Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti................................................11
7. Socijalne posljedice nezaposlenosti........................................................................12
7.1.Promjene u radnoj etici i vrijednostima rada.........................................................12
7.2.Pojava ‘’Podklase’’................................................................................................13
8. Zaključak.................................................................................................................15
9. Literatura.................................................................................................................16
3
2. NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost se pojavljuje ako imate kvalificirane radnike voljne da radi, ali nemate zaposlenja za
iste. Možemo da razlikujemo dvije vrste nezaposlenosti, a to su dobrovoljna nezaposlenost i prisilna
nezaposlenost. Dobrovoljna nezaposlenost
nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktualnim
tržišnim nadnicama. Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve
prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.
1
2.1 Utjecaji nezaposlenosti
I danas nezaposlenost ostaje središnji problem suvremenih tržišnih gospodarstava. Kad je
nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohotci ljudi se osipaju. Postoje dva utjecaja
nezaposlenosti, a to su Ekonomski utjecaj i društveni utjecaj. Ekonomski utjecaj je visoka
nezaposlenost koja utiče na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne
koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će
omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su
dokumentirani gubici u savremenojekonomiji. Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok,
nikakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima
trajne prisilne nezaposlenosti. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja,
određenih mentalnih bolesti, problema unutar porodice i raspada brakova. Utvrđena je povezanost
između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope
samoubistava
, i tu pronalazimo
društveni utjecaj.
2
2.2 Osnovni oblici nezaposlenosti
Nezaposlenost se do devetnaestog stoljeća promatrala isključivo kroz njezinu posljedicu -
siromaštvo i bijedu, a ne kao samostalan problem koji je nužno istraživati i riješiti. Tek je početkom
dvadesetog stoljeća izneseno mišljenje da nezaposlenost nije samo problem pojedinaca koji su
njome pogođeni, već i problem gospodarstva, te da istraživanja treba usmjeriti na uzroke ove pojave.
Uz inflaciju, nezaposlenost je jedan od najtežih ekonomskih problema jer znači izostanak
proizvodnje i prihoda, izaziva visoke fiskalne troškove, pridonosi značajnoj ''razgradnji'' ljudskog
1
https://bs.wikipedia.org/wiki/Nezaposlenost 3.novembar/2015
2
https://bs.wikipedia.org/wiki/Nezaposlenost 3.novembar/2015
4
kapitala, povećava nejednakost (neravnopravnost) u društvu, a izaziva i značajna psihološka
opterećenja ostavljajući doživljaj beskorisnosti i bezizglednosti. Nezaposlenost se može razvrstati
prema različitim gledištima. Tradicionalna podjela tipova nezaposlenosti prema njihovim uzrocima
najčešće razlikuje normalnu, strukturalnu i cikličku nezaposlenost (
Burgess, 1994
).
Normalna nezaposlenost
uključuje sezonsku i frikcionalnu.
Sezonska nezaposlenost
je posljedica
snažnih varijacija gospodarskog procesa u određenim djelatnostima uvjetovanih klimatskim,
tradicionalnim ili institucionalnim uvjetima, ukoliko se razdoblja zatišja ne mogu premostiti
proizvodnjom za zalihe ili preraspodjelom radnog vremena. Značajne promjene na strani ponude
rada u određenim razdobljima tijekom godine, naprimjer u vrijeme završetka školske godine,
također mogu biti uzrok sezonskih promjena razine nezaposlenosti.
Frikcionalna nezaposlenost
javlja se zbog neprestanog kretanja ljudi između područja i zaposlenja ili kroz različite stadije
životnog ciklusa, odnosno ukoliko prijelazi s jednog radnog mjesta na drugo zahtijevaju određeno
vremensko razdoblje izvan rada (npr. vrijeme traženja) uzrokovano nesavršenošću obavještenosti i
mobilnosti. Obično se pretpostavlja da je takva nezaposlenost kratkotrajna budući da podrazumijeva
istovremeno postojanje odgovarajućih radnih mjesta, a za usklađivanje ponude i potražnje, odnosno
spajanje radnika i poslova, potrebno je jedino vrijeme. Čak i kad bi ekonomija imala punu
zaposlenost, uvijek bi postojalo neko kolebanje dok diplomirani studenti traže posao ili dok se žene
nakon poroda vraćaju u radnu snagu.
Strukturalna nezaposlenost
označava nepodudarnost između ponude i potražnje za radnicima u
pogledu zanimanja, kvalifikacija ili regionalnog rasporeda. Nepodudarnosti se mogu javiti zbog toga
što potražnja za jednom vrstom rada raste dok se potražnja za drugom vrstom rada smanjuje u
uvjetima u kojima se ponude rada ne mogu brzo prilagođivati.
Ciklička nezaposlenost
, koja se još naziva i
konjukturnom
(
Mrnjavac, 1996
), posljedica je općeg
nedostatka potražnje na tržištu roba i implicitno na tržištu rada. Ona se javlja kad je sveukupna
potražnja za radom niska. Kad se smanjuju potrošnja i proizvodnja, nezaposlenost se povećava.
Međutim, sam pojam podrazumijeva da se radi o srednjoročnoj pojavi koja nestaje u uvjetima
ponovne ekspanzije gospodarstva. Ukoliko se radi o dugoročnom niskom gospodarskom rastu, takav
se tip nezaposlenosti uvjetovane nedostatkom potražnje naziva
stagnacijska nezaposlenost
.
U ovakvu tradicionalnu podjelu na normalnu, strukturalnu i konjukturnu nezaposlenost ne uklapaju
se vrlo bitni oblici tehnološke i ''nove'' strukturalne nezaposlenosti (
Mrnjavac, 1997
)
