Zakon o zaštiti životne sredine
1
Na osnovu
č
lana 53. stav alineja 8. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske (''Službeni
glasnik Republike Srpske'', broj 99/06), Zakonodavni odbor Narodne skupštine Republike Srpske na
sjednici od 28 marta 2007. godine, utvrdio je pre
č
iš
ć
eni tekst Zakona o zaštiti životne sredine
(''Službeni glasnik Republike Srpske'', broj: 53/02 i 109/05), u kojem je ozna
č
en dan stupanja na
snagu navedenog zakona.
Broj:
02/3-446-1/07
PREDSJEDNIK
Datum, 28. mart 2007. godine
ZAKONODAVNOG ODBORA
Dr Željko Mirjani
ć
ZAKON O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE
(PRE
Č
IŠ
Ć
ENI TEKST)
I.
OPŠTE
ODREDBE
Ciljevi zakona
Č
lan 1.
Ovim zakonom ure
đ
uje se:
- o
č
uvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta životne sredine, kao
i kvalitet života;
- mjere i uslovi za upravljanje, o
č
uvanje, i racionalno korištenje prirodnih resursa;
- okvir pravnih mjera i institucija za o
č
uvanje, zaštitu i poboljšanje zaštite životne sredine;
- finansiranje aktivnosti vezanih za životnu sredinu;
- poslovi i zadaci organa uprave predvi
đ
eni zakonom i podzakonskim aktima, te obaveze
organa javne uprave.
Ovaj zakon promoviše:
- smanjeno korištenje, spre
č
avanje optere
ć
ivanja i zaga
đ
ivanja životne sredine, spre
č
avanje
narušavanja, kao i poboljšanje i obnovu ošte
ć
ene životne sredine;
- zaštitu ljudskog zdravlja i poboljšanje uslova životne sredine za kvalitet života;
- o
č
uvanje i zaštitu prirodnih resursa, racionalno korištenje resursa i takav na
č
in privrede
kojim se osigurava obnova resursa;
- uskla
đ
enost drugih interesa Republike sa zahtjevima za zaštitu životne sredine;
- me
đ
unarodnu saradnju u zaštiti životne sredine;
- inicijative od strane javnosti i u
č
eš
ć
e javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj zaštitu
životne sredine;
- koordinaciju privrede i integrisanje socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa zahtjevima
zaštite životne sredine;
- uspostavljanje i razvoj institucija za zaštitu životne sredine.
http://www.advokat-prnjavorac.com
2
Primjena zakona
Č
lan 2.
Odredbe ovog zakona se primjenjuju na pravna i fizi
č
ka lica koja imaju prava i obaveze u
odnosu na životnu sredinu i koja obavljaju poslove utvr
đ
ene ovim zakonom.
Odredbe ovog zakona
ć
e se primjenjivati i na sve elemente životne sredine (vazduh, vodu,
zemljište, floru i faunu, pejzaž, izgra
đ
enu životnu sredinu).
Odredbe ovog zakona se primjenjuju i na sve vidove djelatnosti koje imaju za svrhu
korištenje i optere
ć
ivanje prirodnih resursa, odnosno djeluju na životnu sredinu tako da
predstavljaju opasnost
od zaga
đ
ivanja životne sredine, zaga
đ
uju životnu sredinu, ili imaju izvjestan
uticaj na životnu sredinu (poput buke, vibracija, radijacije – izuzimaju
ć
i nuklearnu radijaciju, otpad,
itd.).
Č
lan 3.
Svako lice ima pravo na zdravu i ekološki prihvatljivu životnu sredinu.
Svako lice ima pravo na život u životnoj sredini koja je podobna za zdravlje i blagostanje,
stoga je li
č
na i kolektivna obaveza da se zaštiti i poboljša životna sredina za dobrobit sadašnjih i
budu
ć
ih generacija.
II - DEFINICIJE
Č
lan 4.
U ovom zakonu upotrebljeni su pojmovi sa sljede
ć
im zna
č
enjem:
- “biota” -skup svih bioloških (živih) organizama u bioti
č
koj sredini. Bioti
č
ka sredina je
sistem u kome pored fizi
č
kih i hemijskih zakonitosti vladaju i specifi
č
ne biološke zakonitosti;
- “grani
č
ne vrijednosti emisije
”
- propisom odre
đ
ena maksimalna vrijednost emisije,
ozna
č
ena kao masa izražena u obliku specifi
č
nih parametara, koncentracija i nivo emisije, koja ne
smije biti prekora
č
ena tokom jednog ili više vremenskih perioda;
- “dozvola” - je pismena odluka kojom se odobrava gradnja i rad nekog postrojenja;
- “emisija” - direktno ili indirektno ispuštanje supstanci, vibracija
zra
č
enja, toplote, mirisa ili
buke koje proizvodi jedan ili više izvora u postrojenju i ispušta u vazduh, vodu ili tlo;
- “životna sredina” - podrazumijeva
komponente životne sredine, odre
đ
ene sisteme, procese,
i strukturu životne sredine;
- “zainteresovana strana ili organ ”-fizi
č
ko lice sa prebivalištem ili pravno lice sa sjedištem ili
vlasnik, odnosno posjednik nekretnine sa sjedištem u podru
č
ju uticaja ili podru
č
ju koje
ć
e vjerovatno
biti pod uticajem, odnosno organ uprave ili drugi republi
č
ki organ ili organ jedinice lokalne
samouprave koji može biti zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog uticaja
http://www.advokat-prnjavorac.com

4
sredine, a najmanje dvije godine su aktivne u oblasti zaštite životne sredine, sti
č
u pravo da se na
đ
u
na ovoj listi;
- „nesre
ć
a ve
ć
ih razmjera/akcident“ - pojava emisije ve
ć
ih razmjera, požara ili eksplozije
usljed nekontrolisanih promjena nastalih tokom rada postrojenja koje predstavljaju ozbiljnu opasnost
po zdravlje ljudi ili životnu sredinu, neposrednu ili odloženu, unutar ili izvan postrojenja, a koja
uklju
č
uje jednu ili više opasnih supstanci;
- „odgovorno lice“ - fizi
č
ko ili pravno lice koje rukovodi radom ili kontroliše postrojenje,
odnosno u onim slu
č
ajevima za koje je utvr
đ
eno zakonom, lice na koje je preneseno ovlaš
ć
enje
odlu
č
ivanja o tehni
č
kom funkcionisanju postrojenja;
- “opasnost” - unutrašnje svojstvo opasnih supstanci ili fizi
č
ka situacija koja može izazvati
štetu po ljudsko zdravlje ili životnu sredinu;
- „opasna supstanca“ - podrazumijeva supstancu, mješavinu supstanci ili preparat koji
odgovaraju kriterijumima koji su propisani podzakonskim aktom, koja je prisutna kao sirovina,
proizvod, nusproizvod, talog ili me
đ
uproizvod, uklju
č
uju
ć
i i one supstance za koje je osnovano
o
č
ekivati da bi mogle nastati u slu
č
aju nesre
ć
e;
- „optere
ć
ivanje životne sredine“ - emisija supstanci ili energije u životnu sredinu;
- „projekat“ - projektovanje i izvo
đ
enje gra
đ
evinskih i drugih radova, uklju
č
uju
ć
i izgradnju
postrojenja i drugih sistema, i druge aktivnosti i djelatnosti u prostoru i intervencije u prirodnom
okruženju i pejzažu;
- „promjena u radu“ - promjena u prirodi ili funkcionisanju ili proširenje postrojenja koje bi
moglo imati posljedice po životnu sredinu;
- „procjena uticaja na životnu sredinu“ - utvr
đ
ivanje, opisivanje i procjena (u konkretnom
slu
č
aju), na jedan odgovaraju
ć
i na
č
in, direktnih i indirektnih uticaja nekog projekta na sljede
ć
e
elemente i faktore:
- ljude, floru i faunu,
- zemljište, vodu, vazduh, klimu i pejzaž,
- materijalna dobra i kulturno naslje
đ
e,
- me
đ
udjelovanje faktora navedenih u pod ta
č
kama jedan, dva i tri;
- „podru
č
je uticaja“ - podru
č
je ili dio prostora gdje je izazvan izvjestan stepen uticaja na
životnu sredinu koji je definisan zakonskim propisima, ili koji može nastati kao rezultat koriš
ć
enja
životne sredine;
- „postrojenje“ - podrazumijeva jedan ili više pogona, jednu ili više tehni
č
kih jedinica na
jednom mjestu u kojima se vrše djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na životnu sredinu ili
gdje su prisutne opasne supstance. Pod postrojenjem se podrazumijeva i vršenje djelatnosti koja je
neposredno tehni
č
ki povezana sa vršenjem djelatnosti na mjestu postrojenja i koja može imati uticaj
na nivo emisija, odnosno zaga
đ
ivanja;
- „prirodni resurs“ - komponenta prirodne životne sredine, odnosno sastavni dio prirodne
životne sredine koji se može koristiti da bi se zadovoljile potrebe društva, izuzimaju
ć
i vješta
č
ku
životnu sredinu;
- „rizik“ - mogu
ć
nost pojave odre
đ
enog u
č
inka unutar odre
đ
enog razdoblja ili u odre
đ
enim
okolnostima;
- „standard kvaliteta životne sredine“ - propisani zahtjevi koji se moraju ispuniti u
odre
đ
enom vremenskom periodu u odre
đ
enoj sredini ili odre
đ
enom dijelu, kao što je propisano ovim
zakonom ili drugim zakonima, npr. koje se odnose na kvalitet vazduha ili vode;
- „skladištenje“ - prisustvo neke koli
č
ine opasnih supstanci radi skladištenja, odlaganja radi
č
uvanja na sigurnom mjestu ili držanja na lageru;
http://www.advokat-prnjavorac.com
5
- „uticaj na životnu sredinu“ - promjene u životnoj sredini nastale koriš
ć
enjem i
optere
ć
ivanjem životne sredine;
- „nosilac projekta“ - fizi
č
ko ili pravno lice, uklju
č
uju
ć
i republi
č
ke i druge ovlaš
ć
ene
institucije, na
č
iji se zahtjev pokre
ć
e postupak prethodne procjene uticaja na životnu sredinu ili
postupak za izdavanje ekološke saglasnosti;
- „ supstanca“ - je svaki hemijski element i njegova jedinjenja.
III -NA
Č
ELA ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE
Na
č
elo održivog razvoja
Č
lan 5.
Održivost životne sredine podrazumijeva o
č
uvanje prirodnog blaga. Potrebno je voditi ra
č
una
da stepen potrošnje obnovljivih materijala, vodenih i energetskih resursa, ne prevazilazi okvire u
kojima prirodni sistemi mogu to nadomjestiti, te da stepen potrošnje ne obnovljivih resursa ne
prevazilazi okvir prema kojem se održivi obnovljivi resursi zamjenjuju.
Održivost životne sredine tako
đ
e podrazumijeva da stepen zaga
đ
uju
ć
ih materija koje se
emituju ne prevazilazi mogu
ć
nosti vazduha, vode, zemljišta da ih apsorbuje i preradi.
Održivost životne sredine podrazumijeva stalno o
č
uvanje biološke raznolikosti, ljudskog
zdravlja, te kvaliteta vazduha, vode i zemljišta prema standardima koji su uvijek dovoljni za život i
blagostanje ljudi, kao i flore i faune.
Na
č
elo predostrožnosti i prevencije
Č
lan 6.
Kada prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete po životnu sredinu, nedostatak potpune
nau
č
ne ispitanosti ne može se koristiti kao razlog za odga
đ
anje preduzimanja nužnih mjera da bi se
sprije
č
ila dalja šteta po životnu sredinu.
Koriš
ć
enje prirodnih resursa životne sredine se organizuje i obavlja na takav na
č
in da:
- rezultira najnižim mogu
ć
im stepenom optere
ć
enja i koriš
ć
enja životne sredine,
- spre
č
ava zaga
đ
ivanje životne sredine,
- spre
č
ava štetu po životnu sredinu.
Pri koriš
ć
enju prirodnih resursa životne sredine mora se poštovati na
č
elo predostrožnosti, tj.
pažljivo upravljati i ekonomi
č
no koristiti komponente životne sredine; osim toga, i produkovanje
otpada mora se svesti na najmanju mogu
ć
u mjeru, uz primjenu reciklaže nastalog otpada, odnosno
ponovnog koriš
ć
enja prirodnih i vješta
č
kih materijala.
U cilju prevencije, primjenjuju se najbolje raspoložive tehnologije prilikom koriš
ć
enja
prirodnih resursa životne sredine.
http://www.advokat-prnjavorac.com

7
Cilj održivog razvoja može se posti
ć
i samo kroz usaglašeno zajedni
č
ko djelovanje
relevantnih u
č
esnika koji su dužni da kroz zajedni
č
ki rad sa organima Republike, organima uprave
jedinica lokalne samouprave, fizi
č
kim i pravnim licima i drugim institucijama, ostvaruju saradnju u
cilju zaštite životne sredine na osnovu podjele odgovornosti. Pravo na saradnju i obaveza saradnje
odnosi se na sve faze postizanja odre
đ
enih ciljeva zaštite životne sredine.
Sprovo
đ
enje interesa vezanih za životnu sredinu podsti
č
e se me
đ
uentitetskom saradnjom,
bilateralnim ili multilateralnim me
đ
unarodnim sporazumima o zaštiti životne sredine i drugim
sporazumima o saradnji, kao i pružanjem informacija i podrške u vezi sa zaštitom životne sredine, a
posebno u odnosima sa susjednim zemljama.
U
č
eš
ć
e javnosti i pristup informacijama
Č
lan 10.
Svaki gra
đ
anin i organizacija moraju imati odgovaraju
ć
i pristup informacijama koje se
odnose na životnu sredinu, a kojim raspolažu organi uprave, uklju
č
uju
ć
i i informacije o opasnim
materijama i djelatnostima u njihovim zajednicama, kao i mogu
ć
nost u
č
eš
ć
a u procesu donošenja
odluka.
Organi koji donose propise i nadležni organi koji se bave pitanjima zaštite životne sredine su
dužni podsticati razvoj svijesti javnosti, kao i podsticati u
č
eš
ć
e javnosti u postupku donošenja
propisa i odlu
č
ivanju, omogu
ć
avaju
ć
i dostupnost informacija široj javnosti.
Mora se obezbjediti u
č
eš
ć
e javnosti u upravnom postupku.
Na
č
elo “zaga
đ
iva
č
pla
ć
a”
Č
lan 11.
Zaga
đ
iva
č
pla
ć
a troškove kontrole i prevencije od zaga
đ
enja, bez obzira da li su troškovi
rezultat nametanja obaveze zbog emisija zaga
đ
enja, ili odgovaraju
ć
i ekonomski mehanizmi, ili
obaveza proizišla iz propisa o smanjivanju zaga
đ
enosti životne sredine.
Korisnik životne sredine je odgovoran za sve djelatnosti koje imaju uticaja na životnu
sredinu.
IV - ZAŠTITA KOMPONENTI ŽIVOTNE SREDINE
Integrisana zaštita komponenti životne sredine
http://www.advokat-prnjavorac.com
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti