Privatna bezbednost-opšti razvoj, podela, cilj izučavanja, sfere delovanja
1. Nabroj i objasni četiri kategorije polisinga po Džonstonu.
1)
Privatna bezbednost
– obuhvata privatne kompanije koje pružaju usluge bezbednosti i ili
proizvode namenjne bezbednosti.
2)
Hibridni polising
– čine ga javni subjekti (bez policije) sa pojedinim privatnim subjektima
uključenim u polising.
3)
Polising koji sprovode građani
– polising organizovan od strane države, koji realizuju građani
kao dobrovoljne policijske formacije.
4)
Autonomni polising
– sprovode ga građani koji nisu pod sankcijama države, a najčešće su to
dobrovoljačke patrole)
2. Definiši pojmove policijsko delovanje i delovanje policije.
Policijsko delovanje
predstavlja delovanje ili skup delatnosti različitih institucija, ustanova organa koji se
sprovode s ciljem zaštite bezbednosti u borbi protiv kriminaliteta, a
delovanje policije
se isključivo
odnosi na postupanje policije kao državnog organa i koje predstavlja samo jedan segment polisinga.
3. Definiši pojam privatna bezbednost u širem smislu.
U širem smislu privatna bezbednost podrazumeva skup organizovanih oblika delovanja dobrovoljnog
osoblja, čije primarne delatnosti uključuju suprostavljanje različitim oblicima kriminalnog ponašanja. Na
taj način privatna bezbednost obuhvata:
dobrovoljno angažovanje građana, poslove privatnog
obezbeđenja i privatnu detektivsku delatnost.
4. Definiši pojam privatna bezbednost u užem smislu.
U užem smislu privatna bezbednost podrazumeva skup pravno zasnovanih delatnosti profesionalnog
tipa, van okvira nadležnosti državnih organa, organizovanih radi pružanja određenih usluga zaštite lične i
imovinske sigurnosti građana i prikupljanja informacija po naružbini. Na taj način privatna bezbednost
obuhvata:
ugovoreno obezbeđenje, sopstveno unutrašnje obezbeđenje i privatnu detektivsku
delatnost.
5. Objasni razliku između privatnih vojnih i privatnih bezbednosnih kompanija.
Razlika između tih subjekata je u tome što privatne
vojne kompanije
na komercijalnoj bazi pružaju
usluge i logističku podršku vojnom sektoru, dok
privatne bezbednosne kompanije
prvenstveno su
orijentisane na obezbeđenje lične i imovinske zaštite naručilaca usluga i na komercijalne usluge u sferi
upravljanja rizikom.
6.
Navedi i objasni klasifikaciju privatne bezbednosti po delatnostima u skladu sa Američkim
strukovnim udruženjem.
Američko strukovno udruženje ASIS izvršilo je klasifikaciju privatne bezbednosti, po delatnostima, na
četri osnovne grupe:
1)
Fizičko obezbeđenje
– odnosi se na zaštitu ljudi, imovine, objekata, kroz angažovanje radnika
obezbeđenja, bezbednosnih sistema i bezbednosnih procedura.
2)
Bezbednost informacija
– odnosi e na čuvanje poverljivih informacija, privatnih podataka,
informacija o imovini, investicijama i ugovorima.
3)
Personalno obezbeđenje
– odnosi se na obezbeđenje integriteta i lojalnosti zaposlenih u nekoj
organizaciji.
4)
Bezbednost informacionih sistema
– obuhvata održavanje poverljivosti, pouzdanosti i
upotrebljivosti podataka stvorenih, sakupljenih, procesuiranih i prenetih preko informacionih
sistema.
7. Opiši istorijski razvoj privatne bezbednosti u Evropi.
Privatna bezbednost u Evropi uspostavila se u jednom dugom evolutivnom procesu, u kome su nastajali i
paralelno se razvijali poslovi, kako državnih (policija) tako i individualnih privatnih istražitelja. Tako je u
Francuskoj bivši robijaš Vidok 1832. Godine osnovao „Društvo za privredna obaveštenja“ sa sedištem u
Parizu. Bila je to, verovatno prva privatna detektivska kancelarija u Evropi, a njenom osnivaču se
pripisuju velike zasluge za razvoj kriminalistike. U drugoj polovini XIX veka začeci privatne bezbednosne
delatnosti pojavili su se i na prostorima Italije i Nemačke.
8. Opiši istorijski razvoj privatne bezbednosti u SAD.
Privatna bezbednost na prostoru današnjih Sjedinjenih Američkih Država se od XVIII veka razvijala iz
koncepta „samopomoći“ i „samozaštite“, koji se u SAD smatraju temeljima za obezbeđenje društvenog
poretka. Njima je prvi put priznato pravo na samopomoć, što znači da čovek radi zaštite svoje imovine i
života ima pravo da koristi čak i smrtonosnu silu. Da bi upotreba sile bila legitmna, mora biti opravdana i
srazmerna sili napada.
U brojnim područjima SAD krajem XIX veka došlo je do naglog razvoja industrije, koja je imala potrebe za
velikim količinama uglja, gvožđa i čelika, a posebno u ruralnim oblastima u kojima državna kontrola i
nadzor nisu bili uspostavljeni na zadovoljavajućem nivou. Industrijskom ekspanzijom došlo je i do
povećane ugroženosti imovine i poslovanja zbog čega su se vlasnici i rukovodioci okrenuli privatnom
obezbeđenju kao sopstvenom izvoru zaštite. U SAD, do sredine XX veka delovanje privatnih
bezbednosnih kompanija je prošireno i obuhvatilo je skoro sve segmente privatnog sektora te zemlje.
9. Opiši istorijski razvoj privatne bezbednosti u Srbiji.
U bivšoj Jugoslaviji je u poslednjim decenijama XX veka funkcionisao tzv. sistem društvene samozaštite,
koji je stvorio specifičan ambijent za sprovođenje zaštite lične i imovinske sigurnosti. Taj sistem je
početkom 90-ih prošlog veka izgubio smisao, jer su se politički i društveni okviri njegove primene
potpuno promenili. Može se oceniti da je stvarni nastanak privatnog sektora bezbednosti u RS vezan za
1989. godinu kada je osnovano prvo privredno društvo za pružanje bezbednosnih usluga u privatnoj
svojini.
10.
Koji su to najvažniji problemi u većini država zapadnog Balkana vezano za nastanak i
razvoj sektora privatne bezbednosti?
Nastanak i razvoj sektora privatne bezbednosti u protekle dve decenije u većini država Zapadnog
Balkana prati niz problema, koji se zbog zajedničkog pravnog, političkog i ekonomskog nasleđa javljaju u
svim zemljama sa ovog područja. Među njima su najvažniji izostanak odgovarajućih standarda i
profesionalne etike u radu, neadekvatna obučenost kadra i nedovoljna materijalno tehnička
opremljenost firmi za privatno obezbeđenje. Poseban problem u ovim državama, koje se nalaze u
procesu pridruživanja Evropskoj uniji, predstavljaju netransparentne veze subjekata privatne
bezbednosti sa državnim bezbednosnim strukturama.

16. Šta se smatra suštinskim odlikama privatne bezbednosti?
Suštinskim odlikama privatne bezbednosti mogu se smatrati: mozda ne treba objasnjavati !
1)
Prilagodljivost
– prilagodljivost privatnih bezbednosnih aktera ispoljava se na različite načine
(broj pripadnika koji se angažuju u zavisnosti od zadatka, nestandardne norme radnog vremena,
sposobnost da se u svakom trenutku prilagodi potrebama klijenata u cilju ispunjavanja njihovih
zahteva.
2)
Konkurentnost
– koja je pre svega vezana za činjenicu da između subjekata privatnog sektora
bezbednosti postoji pernamentna i oštra konkurencija. To ima posledicu da se ugovori pružanja
bezbednosnih usluga klijentima po pravilu sklapaju po sistemu najpovoljnije ponude.
3)
Potcenjenost
– delatnosti koje obavljaju privatne bezbednosne kompanije i detektivske agencije
daju značajan doprinos u stvaranju stabilnijeg i bezbednijeg društva, što nije uvek u dovoljnoj
primećeno i valorizovano, zato je veoma važno podici nivo javne svesti o ulozi privatne
bezbednosti unutar određene države.
17. Koje usluge pružaju privatne kompanije za vojni menadžment, konsalting i usluge?
Usluge koje pružaju su različite: od obuke pripadnika privatnih službi za obezbeđenje lica, imovine
poslovanja u vanrednim situacijama, izrade i distribucije oružja i vojne opreme (proizvodna delatnost) i
snabdevanja klijenata uređajima za ličnu zaštitu i zaštitu drugih lica, imovine i objekata, pa sve do
neposrednog učešća u oružanim sukobima u okviru zvaničnih oružanih snaga.
18.
Definiši privatne bezbednosne kompanije u širem i užem smislu.
U širem smislu
reč je o „jasno strukturiranim i hijerarhijski ustrojenim registrovanim korporativnim
asocijacijama koje pružaju usuge bezbednosnog karaktera, takmičeći se a dobijanje poslova sa drugim
takvim firmaman a tržištu“.
U užem smislu
, privatne bezbednosne kompanije se definišu kao „registrovane civilne kompanije koje su
specijalizovane u pružanju ugovorenih usluga komercijalne prirode domaćim i stranim klijentima radi
zaštite ljudi i slično.
19. Navedi i objasni podelu privatnih bezbednosnih kompanija.
Podela se može izvršiti na:
1)
Sektor obezbeđenja
– predstavlja najveću komponentu privatnih bezbednosnih kompanija i
njegova delatnost su čuvarska služba i patrole u svim objektima kojima je potrebno
obezbeđenje.
2)
Sektor tehničkog obezbeđenja, informacione zaštite i prismotre
– predstavlja komponentu koja
obuhvata delatnosti alarma, uređaja za zaštitu i biometrijskih senzora, monitoring i usluge video
nadzora.)
3)
Sektor istraga, analiza, i rizika menadžmenta
– predstavlja najmanju komponentu i njegova
delatnost obuhvata usluge privatne i industrijske špijunaže, protivobaveštajne delatnosti i slično.
4)
Aktivnosti privatnih obaveštajnih agencija
– ova komponenta je izražena u razvijenim zemljama
zapada i Ruskoj Federaciji.
20. Šta se podrazumeva pod kompanijama za tehničko obezbeđenje?
Pod kompanijama za tehničko obezbeđenje podrazumevaju se pravna lica koja eksploatacijom
prenosnih ili stacionarnih tehničkih sredstava zaštite, sredstava kontrole pristupa i prolaza, video i
interfonskih sistema, kao i sredstava kriptozaštite obezbeđuju sprečavanje protivpravnih radnji
usmerenih prema štićenoj imovini, objektima ili licima a posebno zaštitu poslovnih podataka i
dokumentacije.
21.Šta obuhvata pojam privatno obezbeđenje ?
Definicija po Zakonu o privatnom obezbedjenju u Republici Srbiji:
Privatno obezbedjenje obuhvata,pružanje usluga tj. vršenje poslova zaštite lica,imovine i
poslovanja, koristećoi fizičku i tehničku zaštitu, kada ti poslovi nisu u isključivoj nadležnosti
državnih organa,kao i poslove transporta novca, vrednih pošiljki, održavanje reda na javnim
skupovima, sportskim priredbama i drugim mestima okupljanja gradjana, ove usluge vrše
pravna lica i preduzetnici registrovani za tu delatnost, kao i pravna lica i preduzetnici koji su
obrazovali unutrašnji oblik organizovanja obezbedjenja za soptsvene potrebe (samozaštitna del)
22.Navedi podjelu privatnog obezbeđenja prema najčešće korištenim kriterijumima.?
1)
.
Predmet obezbedjenja-
kriterijum je vrsta nedozvoljenog dela čije se izvršenje sprečava
primenom odredjenih mera zaštite,i to na obezdedjenje ličnosti,imovine...
2).Karakteristike korišćene tehnologije-
kriterijumi su priroda nosioca delatnosti obezbedjenja i
sadržaj korišćene tehnologije i to na: fizičko i tehničko obezbedjenje.
3).Način sprovodjenja obezbedjenja –
kriterijum je sam način sprovodjenja delatnosti
obezbedjenja i to na,statično obezbedjenje i mobilno,pri čemu se ta dva oblika u praki najčešće
kombinuju.
4).Tip prostora koji se obezbedjuje –
kriterijum je vrsta prostora koji se štiti i to
na,obezbedjenje javnog prostora,privatnog prostora i hibridnog prostora.
5).Konstantnost delovanja samog obezbedjenja –
kriterijum je vremensko trajanje delatnosti
obezbedjenja i to na,stalno,povremeno i priveremeno obezbedjenje.
6).Organizacioni tip obezbedjenja –
kriterijum je organizacioni karakter delatnosti
obezbedjenja i to na,sopstveno,ugovorno i kombinovano obezbedjenje.
23.Navedi i objasni najčešće oblike prisutne zaštite u obezbeđenju imovine.?
Obezbedjenje imovine je prisutno kroz sledece oblike zaštite:
1).Protivprovalna zaštita –
predstavlja unutrašnju zaštitu objekata,sa zadatkom otkrivanja
prisustva neovlašćenih lica u štićenom prostoru,pokušaje provale unutar objekta,i pokušaje
napada na lice koje rukuje velikim vrednostima.
2).Protivpožarna zaštita –
podrazumeva skup mera i radnji usmere ka zaštiti odredjenog
prostora primenom mehaničkih sredstava i elektronskih uredjaja za
sprečavanje,detekciju,dojavu požara itd.
3).Obezbedjenje imovine poslovnih organizacija i rezultata njihove proizvodnje –
gde imovina
može biti ugrožena iznutra od strane zaposlenih ( kao što su kradje,prevare,pronevere itd.),i
moze biti ugrozena spolja od strane lica koja nisu u radnom odnosu u privrednom društvu (kao
što su industrijska špijunaža ).
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti