2

UVOD

Preduzetnički duh je već godinama u vrhu kolektivnih vrednosti društava glavnih 

industrijskih zemalja. Brojni akademci istraživali su nastanak i razvoj preduzetništva u 

cilju pronalaženja "formule" za uspešno poslovanje. Naša društveno-ekonomska situacija 

nalaže da se ubrzano ulaže u preduzetništvo, kao i da se stvore mogućnosti za podršku 

preduzetnika u vidu pružanja stručnih i pravovremenih savjeta za podršku dobre ideje 

početnika u rizičnoj fazi, kada je pomoć najpotrebnija. Sasvim je očigledno da promjenu 

pogleda na privrednu aktivnost postiže se isključivo preduzetništvom, tom specifičnom 

organizacionom vještinom kombinovanja uspjeha, rizika i neizvjesnosti sa jedne strane i 

borbenosti, motivacijom i znanjem, sa druge strane. Pod preduzetništvo se obično misli na 

pokretanje sopstvenog i malog biznisa. Poslovanje bazirano na privatnom kapitalu je nešto 

novijeg datuma, karakteristično za tržišno privređivanje i procvat baziran na privatnom 

vlasništvu gde se interesi sa pojedinca prenose na nacionalne interese i na njima baziranu 

privrednu   strukturu.   Početkom   prethodne   decenije   u   našoj   zemlji   otpočeo   je   period 

stvaranja novih preduzetnika gde se rad više ne zasniva na javnom i društvenom kapitalu 

već privatnom. Preduzetništvo danas prelazi granice pojma privrede i privredne delatnosti, 

proširujući se na sva područja delovanja u društvu, među kojima se uspostavlja sve veća 

povezanost,   odnosno   zavisnost   o   akciji   i   postizanju   učinaka.   Danas   se   preduzetnici 

izuzetno poštuju, više nego u prošlosti i savremeno preduzetništvo se smatra prestižnom 

oblašću. Trendovi pokazuju da se preduzetništvo javlja češće i na sve više mesta, počev od 

novina, televizijskih emisija i časopisa koje izveštavaju o preduzetničkim poduhvatima i 

aktuelnostima.

background image

4

2. Bankarstvo i savremene ekonomske transakcije u preduzetništvu

Dobar i efikasan finansijski sistem treba da omogući nesmetano funkcionisanje 

privrednog   sistema,   opstanak,   rast   i   razvoj   nacionalne   ekonomije   i   ukupan   društveni 

prosperitet zemlje. Preko finansijskog sistema pokriva se ukupan privredni organizam i 

privredni   subjekti   dolaze   do   sredstava   neophodnih   za   finansiranje   svakodnevnog 

poslovanja,   investicija,   rasta   i   razvoja.   Svi   podsistemi   ukupnog   finansijskog   sistema 

organski su povezani preko brojnih instrumenata, institucija, mehanizama i tokova koji 

omogućavaju da finansijski sistem skladno i uravnoteženo funkcioniše.

Novac i kredit predstavljaju bitne činioce kontinuiteta reprodukcije i zbog toga 

banke   imaju   posebno   mesto   i   ulogu,   jer   su   specijalizovane   institucije   čija   je   osnovna 

funkcija   snabdevanje   reprodukcije   potrebnom   količinom   novčanih   resursa   i   kredita. 

Ukupnost   bankarskih   poslova   daje   osnovno   obeležje   bankarskim   institucijama   ne 

odvajajući se sami za sebe, već su u uskoj korelaciji sa odgovarajućim globalnim ciljevima 

razvoja, koja privredna i društvena struktura projektuju u svome razvoju. U zavisnosti od 

uslova   privređivanja   zavisi   i   uloga   i   funkcija   bankarskih   institucija,   odnosno   bitno   se 

razlikuje u zemljama tržišne ekonomije, zemalja u tranziciji i zemalja u razvoju.

2.1. Značaj banaka kod zenalja u tranziciji

Glavni nosioci finansijskog sistema, kao i prethodnih godina, bile su banke, što je 

između ostalog posledica nedovoljne razvijenosti sektora osiguranja i tržišta kapitala, kao i 

oskudnog korišćenja lizinga kao oblika finansiranja. Bankocentričnost srpskog finansijskog 

sistema   oslikava   dominantno   učešće   koje   banke   imaju   u   osnovnim   pozicijama   celog 

sektora. Nasuprot tome, učesnici na tržištu kapitala - brokersko dilerska društva i nosioci 

sektora dobrovoljnih penzijskih i investicionih fondova i dalje ostvaruju minorno učešće u 

5

performansama finansijskog sektora. Značajno mesto u finansijskom mehanizmu svake 

privrede pripada bankama. Od banaka mnogo zavisi finansijska snaga privrede a sa druge 

strane snaga banaka opredeljena je snagom nacionalne privrede i stanovništva u svakoj 

zemlji. Najbogatije zemlje imaju, uglavnom, i najsnažnije banke. Vekovima su banke bile 

ispred drugih finansijskih institucija u pružanju usluga štednje i investiranja, plaćanja i 

zaštite od rizika, likvidnosti i odobravanja zajmova. One su dominirale u nacionalnim 

finansijskim sistemima do pre nekoliko decenija. Početak procesa tranzicije vezuje se za 

razvijene   tržišne   privrede   u   kojima   se   on   intezivno   odvija   duže   od   jedne   decenije. 

Tranzicija   u   razvijenom   svetu   označava   prelazni   period   ka   informacionom   društvu, 

odnosno društvu znanja i definiše se kao reformska strategija pretvaranja socijalističkih 

privreda   u   otvorene   tržišne   privrede,   uz   ravnopravno   uključivanje   u   konkurenciju   na 

svetskom tržištu. Zemlje u tranziciji prolaze kroz proces transformacije bankarskog sistema 

zbog godinama nagomilavanih gubitaka i dubioza bankarstva nastalih kao posledica tzv. 

"Mekog budžetskog ograničenja" sprovedenog na nivou države (budžetski deficit) i na 

nivou preduzeća (anuliranje dugovanja kroz inflaciju i preferencijalno kreditiranje preko 

bankarskog mehanizma, forsirano od strane države). U ovim privredama neophodno je 

višestruko delovanje u cilju izgradnje zdravog bankarskog sistema. 

Jedan od prioriteta bila je transformacija finansijskog sistema, na prvom mestu 

bankarskog   sistema.   U   tranzitornim   privredama   bankarski   sistem   zahteva   duboku 

transformaciju   koja   uključuje   njihovu   sanaciju,   ulazak   inostranih   banaka   i   razvoj 

finansijskih   tržišta.   Glavni   razlog   transformacije   finansijskog   i   bankarskog   sistema   je 

njihovo   efikasno   funkcionisanje   i   doprinos   bitnim   procesima   u   privredi   kao   što   je 

povećanje   stope   nacionalne   štednje,   brža   koncentracija   i   centralizacija   kapitala,   veća 

efikasnost   korišćenja   nacionalne   štednje,   povećanje   opšte   stope   prinosa   na   društveni 

kapital,   veća   stabilizacija   privrednih   i   finansijskih   tokova,   povećanje   opšte   stope 

privrednog   rasta,   veća   društvena   kontrola   novčanih   i   finansijskih   tokova,   optimalna 

alokacija finansijskih resursa u procesu finansiranja.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti