Bilans stanja i uspeha

JU MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA BIHAĆ

ZAVRŠNI RAD

TEMA: POČETNI I ZAVRŠNI BILANS

Ime i prezime: Muhamed Talić
Razred i odjeljenje: IV etk2
Smjer: Ekonomski tehničar – komercijalni smjer
Predmet: Knjigovodstvo

Mentor: prof. Fahrudin Mujagić

Školska godina: 2017/2018.god

Bihać, Mart 2018.godina

SADRZAJ

2. BILANS STANJA

Bilans stanja predstavlja pregled sredstava i izvora sredstava privrednog subjekta na
određeni dan. Naziv bilans stanja potiče od latinske reči – bilancio- vaga sa dva tasa.
On određuje statističku sliku stanja ekonomskih resursa. Njegova struktura sredstava
daje sliku materijalnog stanja, a struktura izvora sredstava daje sliku finansijskog
stanja privrednog subjekta. U sadržinskom smislu bilans stanja obuhvata celokupnu
imovinu preduzeća sa jedne strane i sve obaveze kao i trajni kapital sa druge strane.

Bilans stanja ima dve perspektive koje se nazivaju aktiva i pasiva. Aktiva je odraz
aktivne mase. Pasiva je odraz neaktivne mase. Bilans stanja predstavlja vrednost
aktive i pasive u određenom trenutku. Bilans stanja se sastavlja na osnovu stvarnog
stanja aktive i pasive, utvrđenog inventarom. To je tabelarni prikaz sredstava i izvora
sredstava određenog preduzeća na određeni dan. Bilans je dvostruki prikaz jedne
iste stvari. Na njegovoj levoj strani, u aktivi, iskazana su sredstva prema svom
sastavu, prema konkretnim oblicima, razvrstanim prema svojoj funkciji u preduzeću
(osnovna i obrtna sredstva). Na njegovoj desnoj strani, pasivi, obuhvaćena su ista ta
sredstva prema načinu pribavljanja, odnosno prema izvorima. Usled toga, leva strana
(aktiva) i desna strane bilansa (pasiva) moraju uvek biti u bilansnoj ravnoteži. Ona se
ogleda u tome što je vrednost svih pozicija na levoj strani iskazanih u aktivi jednaka
vrednosti svih pozicija iskazanih na desnoj strani bilansa u pasivi i osnovna bilansna
jednačina može se prikazati odnosom AKTIVA = PASIVA, što izražava kvantitativnu
ravnotežu leve i desne strane. Ako bilans stanja nije u ravnoteži , on praktično ne
postoji.

Najčešće se bilans definiše kao dvostrani tabelarni pregled kojim se grupisano i
sumarno, u vrednosnom izrazu prikazuju sva imovina preduzeća i izvori finansiranja
te imovine (izvori sredstava) u jednom određenom trenutku. Iako u praksi bilans ne
mora da ima formu dvostranog tabelarnog pregleda, prethodna definicija je za
didaktičke i školske svrhe veoma zahvalna.

Bilans se sastavlja na osnovu inventara. Inventar je detaljan popis sredstava i izvora
sredstava preduzeća. Inventar je sastavni deo knjigovodstvene evidencije. Nastaje
kao rezultat popisivanja (inventarisanja) svih sredstava i izvora sredstava preduzeća
u određenom trenutku. Početni bilans se sastavlja na osnovu početnog inventara.
Dakle, i inventar i bilans prikazuju sredstva i izvore sredstava preduzeća na određeni
dan, s tim što inventar prikazuje sredstva I obaveze pojedinačno po količini i
vrednosti, dok bilans prikazuje sredstva i izvore sredstava samo vrednosno, i to
grupisano (zbirno).

Bilans stanja može se sačiniti u svakom trenutku. Najčešće se bilansi sastavljaju pri
osnivanju, u toku poslovanja (tekući bilans) i u slučaju likvidacije. Bilans osnivanja se
sastavlja pri osnivanju privrednog društva. Tekući bilansi ili međubilansi su izraz
redovnog godišnjeg poslovanja.

2.1.Sastavljanje i izgled bilansa stanja

Bilans se sastavlja tako što se iz inventara preuzmu vrijednosti svih grupa sredstava i
unose na lijevu stranu bilansa i vrijednosti inventara koje imaju karakter pasive, koje
se svrstavaju na desnu stranu bilansa. Red unošenja pojedinih pozicija u bilans je
propisan tzv. bilansnom šemom.

Zakonski propisi obavezuju preduzeća da popisivanje vrše najmanje jednom
godišnje, po pravilu na kraju poslovne godine, za potrebe sastavljanja bilansa stanja i
bilansa uspjeha.

1. Primjer bilansa stanja u formi jednostranog pregleda ili formi liste

BILANS STANJA

- u hiljadama KM -

P O Z I C I J A

Napomena

broj

Iznos

Tekuća

godina

Prethodna

godina

A K T I V A