O E C D

PRINCIPI

KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVITAK

OECD Principi korporativnog upravljanja

________________________________________________________________________________________________________________

ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVITAK

U skladu sa

lankom 1. Konvencije potpisane u Parizu, 14. 12. 1960. godine, koja je stupila na

snagu 30. 9. 1961. godine, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (Organization for
Economic Co-operation and Development – OECD)

e promovirati politike kreirane da se:

−

postigne najve

i mogu

i održivi ekonomski rast i zaposlenost i podizanje životnog standarda

u zemljama

lanicama, uz održavanje financijske stabilnosti, te tako doprinese razvitku

svjetske ekonomije;

−

doprinese zdravoj ekonomskoj ekspanziji u zemljama

lanicama i zemljama koje nisu

lanice,

u procesu ekonomskog razvitka; i

−

doprinese ekspanziji svjetske trgovine na multilateralnoj, nediskriminiraju

oj osnovi, u skladu

sa me

unarodnim obavezama.

Izvorne zemlje

lanice OECD su Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Njema

ka,

ka, Island, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Španjolska, Švicarska,

Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Slijede

e zemlje su naknadno postale

lanice

pristupanjem na navedene datume: Japan (28. 4. 1964.), Finska (28. 1. 1969.), Australija (7. 6. 1971.),
Novi Zeland (29. 5. 1973.), Meksiko (18. 5. 1994.), Republika

eška (21. 12. 1996.), Ma

arska (7. 5.

1996.), Poljska (22. 11. 1996.), Koreja (12. 12. 1996.) i Republika Slova

ka (14.12.2000). Komisija

Evropskih zajednica u

estvuje u radu OECD (

lanak 13. Konvencije OECD).

Objavljeno na francuskom jeziku pod naslovom:

PRINCIPES DE GOUVERNEMENT D’ENTREPRISE DE L’OCDE

Ponovno izdanje 2001.

© OECD 1999
Za reprodukciju dijela ovog rada za nekomercijalne svrhe ili upotrebu u nastavi potrebno je pribaviti
dozvolu putem Centre français d’exploitation du droit de copie (CFC), 20, rue des Grands-Augustins,
75006 Paris, France, Tel. (33-1) 44 07 47 70, Fax (33-1) 46 34 67 19, za svaku zemlju osim
Sjedinjenih Ameri

kih Država. U Sjedinjenim Ameri

kim Državama dozvolu je potrebno pribaviti

putem Copyright Clearance Center, Customer Service, (508)750-8400, 222 Rosewood Drive,
Danvers, MA 01923 USA, ili CCC Online: http://www.copyright.com/. Sve ostale zahtjeve za
dozvolu reprodukcije ili prijevoda cjeline ili dijela ove knjige treba podnijeti kod OECD Publications,
2, rue André-Pascal, 75775 Paris Cedex 16, France.

OECD Principi korporativnog upravljanja

________________________________________________________________________________________________________________

SADRŽAJ

Uvod

………………………………………………………………………..

Predgovor ………………………………………………………………………..

Dio prvi

OECD Principi korporativnog upravljanja

Prava dioni

ara ………………………………………………………………………

Ravnopravan tretman dioni

ara ……………………………………………………...

Uloga nosilaca materijalnih interesa u korporativnom upravljanju …………………

Otvorenost i preglednost ……………………………………………………………..

Odgovornost odbora …..……………………………………………………………..

Dio drugi

Objašnjenja OECD Principa korporativnog upravljanja

Prava dioni

ara ………………………………………………………………………

Ravnopravan tretman dioni

ara ……………………………………………………...

Uloga nosilaca materijalnih interesa u korporativnom upravljanju …………………

Otvorenost i preglednost ……………………………………………………………..

Odgovornost odbora …..……………………………………………………………..

OECD Principi korporativnog upravljanja

________________________________________________________________________________________________________________

UVOD

Tokom posljednje decenije, u svijetu je došlo do zna

ajne transformacije uloge privatnog sektora u

ekonomskom razvitku i otvaranju novih radnih mjesta. Kako je sve više zemalja usvajalo tržišni
pristup ekonomskoj politici, pove

ala se svijest o važnosti privatnih korporacija za dobrobit

pojedinaca.

Korporacije stvaraju radna mjesta, generiraju porezni prihod, proizvode široki spektar roba i

usluga po razumnim cijenama, i sve više upravljaju našom ušte

evinom i osiguravaju nam prihod u

mirovini. U okviru sve ve

eg oslanjanja širom svijeta na privatni sektor, i pitanje korporativnog

upravljanja dobilo je na zna

aju.

Ovo ve

nekoliko godina važi za zemlje OECD, gdje je ura

eno dosta posla na poboljšanju režima

korporativnog upravljanja. Nedavna financijska kriza u Aziji i drugdje tako

er je pokazala ostalim

zemljama širom svijeta zašto su pitanja preglednosti i odgovornosti u korporativnom upravljanju tako
važna za povjerenje investitora i za sveukupne ekonomske u

inke zemlje. Korporativno upravljanje se

odnosi na unutarnja sredstva kojim se korporacije vode i kontroliraju. Dok vlade imaju centralnu
ulogu u oblikovanju zakonskog, institucionalnog i regulatornog okruženja u kojem se razvija svaki
pojedina

ni sistem korporativnog upravljanja, najve

a odgovornost leži na privatnom sektoru.

Dobar režim korporativnog upravljanja pomaže osigurati da korporacije svoj kapital koriste

inkovito. Dobro korporativno upravljanje tako

er pomaže da korporacije vode ra

una o interesima

širokog spektra sastavnih faktora, kao i zajednica unutar kojih one posluju, te da su njihovi odbori
odgovorni kompaniji i dioni

arima. Zauzvrat, ovo pomaže osigurati da korporacije djeluju u korist

društva kao cjeline. To pomaže održati povjerenje investitora – i doma

ih i stranih – i privu

”strpljivi”, dugoro

ni kapital.

Kao odgovor na rastu

u svijest o važnosti dobrog korporativnog upravljanja, ministri su 1998.

godine zatražili da OECD izradi skup standarda i smjernica za predo

avanje ministrima do

maja/svibnja 1999. godine

. Ovi principi su odgovor na taj nalog. Oni su odobreni od strane ministara

na sastanku Vije

a OECD na ministarskom nivou 26 - 27. 5. 1999. godine.

OECD Principi predstavljaju prvu inicijativu od strane me

uvladine organizacije za izgradnju

bitnih elemenata dobrog režima korporativnog upravljanja. Kao takvi, Principi se mogu koristiti kao
mjerilo kojim

e vlade procjenjivati i poboljšavati svoje zakone i propise.Tako

er ih mogu koristiti

esnici iz privatnog sektora koji imaju ulogu u razvijanju sistema i praksi korporativnog upravljanja.

Kako je jasno navedeno u Predgovoru ovog dokumenta, ne postoji jedinstven model dobrog

korporativnog upravljanja. Razli

itost pravnih sistema, institucionalnih okvira i tradicija dovela je do

toga da se u svijetu razvio spektar razli

itih pristupa. Me

utim, zajedni

ko svim dobrim režimima

korporativnog upravljanja je visoki prioritet dodijeljen interesima dioni

ara, koji korporaciji

poklanjaju povjerenje da

e njihova sredstva koristiti mudro i efikasno.

Pored toga, najbolje vo

ene korporacije potvr

uju da poslovna etika i korporativna svijest o

okolišu i društvenom interesu zajednica u kojima one posluju može imati utjecaja na reputaciju i
dugoro

nu uspješnost korporacija. Konkurentnost i krajnji uspjeh su rezultat timskog rada, uklju

uju

doprinose zaposlenih i drugih davalaca izvora. Odražavaju

i ovakva razmišljanja, Principi priznaju

ulogu ovih nosilaca materijalnih interesa i poti

u aktivnu suradnju sa njima u stvaranju bogatstva,

radnih mjesta, i financijski zdravih korporacija.

Mada su Principi neobavezuju

i, u krajnjem je pitanje vlastitog interesa zemalja i korporacija da

procijene svoje režime korporativnog upravljanja i uzmu k srcu ove Principe. U sve više integriranom

Da bi ispunio nalog ministara, OECD je osnovao ad-hoc radnu grupu, koju su

inili predstavnici vlada svih

lanica, Evropske komisije,

etiri me

unarodne organizacije (Svjetska banka, Me

unarodni monetarni fond;

Bazelski komitet za nadzor nad bankama, i Me

unarodna organizacija komisija za vrijednosne papire);

Savjetodavni komitet OECD za poslovanje i industriju (Business and Industry Advisory Committee – BIAC), i
Savjetodavni komitet sindikata (Trade Union Advisory Committee – TUAC); kao i predstavnici drugih
odabranih organizacija privatnog sektora.

OECD Principi korporativnog upravljanja

________________________________________________________________________________________________________________

PREDGOVOR

Namjena ovih Principa je da vladama zemalja

lanica i onih koje nisu

lanice pomognu u

njihovim naporima da procijene i poboljšaju pravni, institucionalni i regulatorni okvir korporativnog
upravljanja u svojim zemljama, i da pruže smjernice i prijedloge za burze, investitore, korporacije i
druge u

esnike koji imaju ulogu u procesu razvijanja dobrog korporativnog upravljanja. Principi

fokusiraju kompanije

ije su dionice ponu

ene na javnom tržištu. Me

utim, u mjeri u kojoj se

smatraju primjenjivim, oni tako

er mogu biti korisno sredstvo poboljšanja korporativnog upravljanja u

kompanijama

ije dionice nisu ponu

ene na tržištu, na primjer, za poduze

a u privatnom ili državnom

vlasništvu. Principi predstavljaju zajedni

ke osnove koje zemlje

lanice OECD smatraju suštinskim za

razvoj dobre prakse upravljanja. Namjeravano je da Principi budu koncizni, razumljivi i dostupni
me

unarodnoj zajednici. Nije namjeravano da oni zamijene inicijative privatnog sektora na izradi

detaljnije ”najbolje prakse” u upravljanju.

Sve više, OECD i zemlje

lanice prepoznaju sinergiju izme

u makro-ekonomskih i strukturalnih

politika. Jedan od klju

nih elemenata u poboljšanju ekonomske efikasnosti jeste korporativno

upravljanje, koje uklju

uje skup odnosa izme

u uprave kompanije, njenog odbora, njenih dioni

ara i

drugih nosilaca materijalnih interesa. Korporativno upravljanje tako

er osigurava strukturu kroz koju

se odre

uju ciljevi kompanije, kao i sredstva za ostvarivanje tih ciljeva i pra

enje u

inaka. Dobro

korporativno upravljanje trebalo bi da pruža odgovaraju

e poticaje odboru i upravi da ostvaruju ciljeve

koji su u interesu kompanije i dioni

ara, te da omogu

ava djelovornu kontrolu, stimuliraju

i tako

firme da resurse koriste efikasnije.

Korporativno upravljanje je samo dio šireg ekonomskog konteksta u kojem firme posluju, a koji

uklju

uje, na primjer, makro-ekonomske politike i stupanj konkurencije na tržištima proizvoda i

faktora. Okvir korporativnog upravljanja tako

er zavisi od zakonskog, regulatornog i institucionalnog

okruženja. Pored toga, faktori poput poslovne etike i korporativne svijesti o interesima zaštite okoliša i
društvenim interesima zajednica u kojim kompanija posluje tako

er mogu imati utjecaj na njenu

reputaciju i dugoro

ni uspjeh.

Mada je mnoštvo faktora od utjecaja na upravljanje i procese odlu

ivanja u firmama i važni su za

njihov dugoro

ni uspjeh, Principi fokusiraju probleme upravljanja koji proistje

u iz razdvajanja

vlasništva i kontrole. Neka druga pitanja relevantna za proces odlu

ivanja u kompanijama, poput

okoliša ili eti

kih pitanja, uzimaju se u obzir, ali se njima konkretnije bavi više drugih OECD

instrumenata (uklju

uju

i Smjernice za multinacionalna poduze

a, te Konvenciju i Preporuke o mitu),

kao i instrumenti drugih me

unarodnih organizacija.

Stupanj u kojem korporacije poštuju osnovne principe dobrog korporativnog upravljanja sve

važniji je faktor za odluke o investiranju. Posebno je relevantan odnos izme

u praksi korporativnog

upravljanja i rastu

eg internacionalnog karaktera investiranja. Me

unarodni tok kapitala omogu

uje

kompanijama pristup financiranju iz mnogo ve

eg skupa investitora. Ako zemlje žele u punoj mjeri

iskoristiti globalno tržište kapitala, i ako žele privu

i dugoro

ni ”strpljivi” kapital, aranžmani

korporativnog upravljanja moraju biti vjerodostojni i dobro razumljivipreko granica.

ak i ako se

korporacije ne oslanjaju primarno na strane izvore kapitala, privrženost dobrim praksama
korporativnog upravljanja pomo

e pove

anju povjerenja doma

ih investitora, može smanjiti cijenu

kapitala, i na kraju inducirati stabilnije izvore financiranja.

Korporativno upravljanje je pod utjecajem odnosa izme

u u

esnika u sistemu upravljanja.

Dioni

ari koji imaju kontrolu, a koji mogu biti pojedinci, obiteljski udjeli, blok-savezi, ili druge

korporacije koje djeluju putem holding kompanije ili unakrsnog dioni

arstva, mogu u velikoj mjeri

utjecati na ponašanje korporacije. Kao vlasnici kapitala, institucionalni investitori su sve zahtjevniji
glas u korporativnom upravljanju na nekim tržištima. Pojedina

ni dioni

ari obi

no ne zahtijevaju da

ostvaruju svoja prava upravljanja, ali mogu biti duboko zabrinuti za osiguranje pravi

nog tretmana od

strane dioni

ara koji imaju kontrolu iuprave. Povjerioci igraju važnu ulogu u nekim sistemima

upravljanja i imaju potencijal da služe kao vanjski nadzornici u

inaka korporacije. Zaposlenici i drugi

zainteresirani imaju važnu ulogu u doprinosu dugoro

nom uspjehu i u

incima korporacije, dok vlada