Seminarski rad
Predmet:
FINANSIJSKA TRŽIŠTA I HOV
Tema:
OBILJEŽJA SEKUNDARNOG TRŽIŠTA KAPITALA
školska 2018. / 2019. godina
2
UVOD
Tržišni model privređivanja nije efikasan bez razvijenih finansijskih tržišta koja povezuju
ponudu i tražnju za novčanim sredstvima. Stoga se s pravom može reći da ona čine krvotok
privrednog sistema jedne zemlje. Finansijska tržišta se odlikuju velikom složenošću koja
potiče od njihove raznovrsnosti, brojnosti učesnika i finansijskih instrumenata, regulacije i
svakodnevnih tehnoloških inovacija. Može se govoriti o tržištu novca, stambenih kredita,
depozita, polisa osiguranja, tržištu kapitala ili hartija od vrijednosti.
Prilikom kupovine neke robe, potrebno je otići u prodavnicu, izabrati artikle i platiti ih. Za
kupovinu obične ili preferencijalne dionice, moramo to učiniti preko finansijskog posrednika,
pri čemu naš financijski posrednik mora kupiti dionicu na primarnom ili sekundarnom tržištu
kapitala (Capital Market).
Finansijsko tržište se najuopštenije može definisati kao mjesto na kojem se susreću ponuda i
potražnja financijskih sredstava čiji se promet odvija korištenjem određenih financijskih
instrumenata.
Financijski instrumenti su, u najširem smislu riječi, ugovori u kojima su sadržana prava i
obaveze iz nekoga finansijskog odnosa, tako da se finansijsko tržište može definisati i kao
mjesto na kojem se obavlja promet finansijskim instrumentima.
U užem smislu, finansijsko tržište je mjesto na kome se obavlja promet vrijednosnih papira. U
širem smislu, financijsko tržište obuhvata i dogovorno tržište kredita, kao i tržište novca te
devizno tržište.
Najjednostavnija definicija kapitala je da je to novac koji se koristi u investicijske svrhe, pa u
skladu s tim tržište kapitala predstavlja tržište na kome se trguje novcem koji se koristi u
investicijske
svrhe.
Tržište kapitala određeno je kao tržište dugoročnih vrijednosnh papira. Ono je najznačajnije
sa stajališta pribavljanja novčanih sredstava potrebnih za poslovanje i ekspanziju preduzeća
jer
predstavljaju
najveći
dio
dugoročnih
potreba
preduzeća.
Obzirom na to da li se vrijednosni papiri pojavljuju po prvi put na tržištu kapitala ili se
obavlja njihova preprodaja, razlikuju se primarno i sekundarno tržište kapitala vrijednosnih
papira.
Primarno tržište vrijednosnih papira je ono na kojem se oni po prvi put nude potencijalnim
kupcima. Na tom tržištu preduzeća vrše emisiju vrijednosnih papira i njihovu prvu prodaju na
tržištu kapitala radi pribavljanja, prvenstveno, novčanih sredstava. Ovdje se odvija
mobilizacija štednje stanovništva u privredne svrhe, pa stoga primarno tržište povećava
imovinu privrede. Na primarnom tržištu vrijednosnih papira emisije novih dionica uglavnom
se odvijaju putem zatvorene prodaje – emisije dionica unaprijed poznatim kupcima.
Sekundarno tržište vrijednosnih papira predstavlja tržište na kojem se obavlja promet već
postojećih dugoročnih vrijednosnih papira, tj. onih koji su već emitirani na primarnom tržištu.
Ovdje se radi o njihovoj ponovnoj prodaji. Transakcije na sekundarnom tržištu kapitala
pokrenute su različitim motivima. Prvenstveno se radi o investicijskom motivu koji se temelji
na
dugoročnom
zarađivanju
kroz
ulaganje
i
upravljanje
investicijama.
4
jedne godine. Konkretnije rečeno, to je ukupan iznos odložene potrošnje, na vremenski period
preko jedne godine.
1.2. Vrste tržišta kapitala
Postoji veliki broj finansijskih tržišta, pri čemu njihovo grupisanje zavisi od različitih
kriterija. Pri razmatranju finansijskog tržišta istaknuta je i podjela tržišta kapitala. Rečeno je
da se tržište kapitala dijeli na:
tržište kredita (investiciono i hipotekarno);
tržište dugoročnih vrijednosnih papira (obveznice, dionice, finansijski instrumenti).
Također, tržište kapitala se može podijeliti na primarno i sekundarno tržište kapitala. Ova
podjela, zasnovana je na kriteriju da li se vrijednosni papiri pojavljuju prvi put u prodaji ili se
vrši njihova preprodaja. Ako se vrijednosni papiri nude prvi put potencijalnim kupcima, tada
govorimo o primarnom tržištu kapitala, na kojem dioničarska društva i druga pravna lica
vrše emisiju vrijednosnih papira s ciljem pribavljanja novčanih sredstava. U ovome se ogleda
i sam značaj primarnog tržišta kapitala, koji povećava imovinu preduzeća ili privredu u
cjelini.
Sekundarno tržište je tržište na kome se obavlja prodaja i kupovina već postojećih dugoročnih
vrijednosnih papira, kao što su obveznice i dionice. Dakle, vrši se promet onih vrijednosnih
papira koji su već bili predmet prodaje i kupovine na primarnom tržištu. Zbog toga transakcije
vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu kapitala nemaju uticaj na većinu imovine
angažovane u privredi. Sa njima se mijenja vlasnička struktura dioničarskog društava i tržišna
vrijednost preduzeća.
2
2
Sejmenović J., Mirjanić D.,
Finansijska tržišta: tržište novca i kapitala
, Banja Luka, 2009.
5
2. SEKUNDARNO TRŽIŠTE KAPITALA
Sekundarno tržiste kapitala (
engl. Secondary CapitalMarket
) је ekonomski prostor nа kоmе
se trguje dugoročnim finansijskim instrumentima. Na primarnom tržištu kapitala investira se u
dugoročne finansijske instrumente i mobilisani kapital usmjerava u proizvodju (ili potrošnju
države). Na sekndarnom tržištu takođe se ostvaruje proces investiranja, ali on је, istovremeno,
i proces dezinvestiranja: prethodni vlasnici prodaju finansijske instrumeпte. Кapital se ne
usmjerava iz sektora štednje u sektor proizvodnje ili neproizvodne potrošnje deficitnih
sektora, nеgо se preraspodjeljuje u okviru sektora štednje, оdnоsnо suficitnih sektora.
3
Za razliku od primarnog tržišta kapitala (
Primary Capital Market
) na kome investitor kupuje
hartije od vrijednosti (HOV) preko banke ili drugog posrednika od njihovog izdavača,
sekundarno tržište kapitala je tržište već postojećih HOV. Jednom kad je akcija prodana na
primarnom tržištu, može biti prodana ponovo, ovaj puta na sekundarnom tržištu.
Sekundarno tržište kapitala predstavlja tržište na kome se trguje dugoročim finansijskim
instrumentima, dok na primarnom tržišta kapitala ekonomski subjekti mobilišu kapital
izdavanjem dugoročnih finansijskih instrumenata. To podrazumijeva visok stepen
korelacionih veza između primarnog i sekundarnog tržišta kapitala, odnosno sekundarno
tržište ne može da postoji bez primarnog tržišta kapitala. Sekundarno tržište podupire
primarno tržište, jer se investitori lakše i češće odlučuju za kupovinu finansijskih instrumenata
na primarnom tržištu, s obzirom na to, da uvijek mogu da obezbijede visok stepen likvidnosti
posredstvom sekundarnog tržišta. Veza između ova dva tržišta protkana je mnogim vezama.
Na primjer, formiranje cijene finansijskog instrumenta na sekundarnom tržištu utiče na cijenu
emisije finansijskih instrumenata na primarnom tržištu. Ili, kapitalizacija preduzeća na
sekundarnom tržištu predodređuje efikasnije pribavljanje dodatnog kapitala na primarnom
tržištu itd. Utvrđivanje cijene i kursa finansijskog instrumenta na sekundarnom tržištu
istovremeno znači i utvrđivanje prinosa (zarade) uz podnošenje prihvatljivog rizika.Takođe,
obezbjeđuje se visok stepen likvidnosti, bez značajnih transakcionih troškova.
Istovremeno, trgovina finansijskim instrumentima omogućava transfer (promjenu) vlasništva
nad preduzećima.
4
3
Vasiljević B.,
Osnovi finansijskog tržišta
, Beograd, 2009., str. 213.
4
J. Jednak,
Finansijska tržišta
, Beogradska poslovna škola, Beograd, 2007., str. 289.
