Devizno tržište

UVOD

Kao zakonsko sredstvo plaćanja svaka zemlja ima svoj nacionalni 

novac koje predstavlja izraz njenog nacionalnog ekonomsko finansijskog 
suvereniteta. 

Nacionalne   ekonomije   ne   predstavljaju   zatvorene   ekonomske 

sisteme.   Svaka   zemlja   je   ekonomski   upućena   na   saradnju   sa   drugim 
zemljama.   Dešavanja   u   svetskoj   ekonomiji   kao   što   su   razvoj 
međunarodne podele rada, međunarodne trgovine, liberalizacija kretanja 
novca   i   kapitala   upućuju   nacionalne   ekonomije,   njihove   monetarne 
sisteme i valute jedne na druge.

Ne   postoji   jedinstveno   međunarodno   sredstvo   plaćanja   odnosno 

svetski novac.

Prvo su se razvila realna tržišta – tržište robe i usluga, tržište rada, 

a zatim finansijska tržišta – tržišta kapitala, tržišta novca i devizna tržišta. 
Kretanje robe, usluga, novca i kapitala preko nacionalnih granica značilo 
je   postepeni   razvoj   međunarodne   robne   razmene,   međunarodnog 
finansiranja   i   međunarodnog   platnog   prometa.   Taj   razvoj   predstavlja 
uzrok   i   posledicu   uvođenja   deviznog   tržišta,   kao   dela   i   mehanizma 
finansijskog   tržišta,   koje   obezbeđuje   nesmetano   odvijanje   procesa 
kupovine i prodaje stranih sredstava plaćanja.

1

Devizno tržište

DEVIZNO TRŽIŠTE

          Devizno tržište je tržište na kome se kupuju i prodaju strane valute 
(

foreign currencies

). Ono nije fizički ograničeno nego postoji svuda gde 

se vrši razmena valuta. Iz praktičnih razloga ipak se govori o pojedinim 
deviznim tržištima. To su veliki finansijski centri, kao što su Njujork, 
London, Tokio, Pariz, Frankfurt, koji se smatraju tvorcima tržišta (

market 

makers)

,   jer   imaju   odlučujuću   ulogu   u   obrazovanju   cena   valuta   – 

kupovnih i prodajnih deviznih kurseva istovremeno.

1

Devizno   tržište   predstavlja   jedan   od   najznačajnijih   elemenata 

finansijskog i ukupnog ekonomskog sistema. Ono ima značajnu ulogu sa 
stanovišta jedne zemlje, ali i sa stanovišta svetske ekonomije. Na njemu 
se, na osnovu ponude i tražnje za devizama, vrši tržišno vrednovanje cene 
deviza,   deviznog   kursa,   koji   spaja   domaću   ekonomiju   sa   spoljnim 
okruženjem.

Na deviznim tržištima devizni kurs je rezultat slobodnog odnosa 

ponude i tražnje deviza. To su tržišta razvijenih industrijskih zemalja, sa 
tržišnim privredama i sa konvertibilnim valutama kao izrazom monetarne 
suverenosti   i   razvijenim   setom   finansijskih   institucija,   finansijskih 
instrumenata i finansijskih tokova.

Međutim, ni u ovim zemljama nivo deviznog kursa se ne prepušta 

samo   odnosu   ponude   i   tražnje   deviza   na   deviznom   tržištu.   Centralne 
banke ovih zemalja, kao nosioci monetarne vlasti, svaka za sebe i u svom 
interesu, učestvuju na deviznom tržištu intervenišući kada smatraju da je 
to  potrebno,  i  održavajući  kurs  na  željenom  nivou.  Vlade  tih  zemalja 
sklone su ponekad primeni mera monetarne i drugih vidova ekonomske 
politike radi uticaja na devizni kurs. Ipak, bez sumnje, na ovim deviznim 
tržištima puna je sloboda sticanja i raspolaganja devizama od strane svih 
subjekata   tako   da   sa   punim   pravom   nose   epitet   slobodnog   tržišnog 
mehanizma.

2

 

U zemljama u kojima postoji veći stepen administrativne kontrole 

nad   raspolaganjem   i   upotrebom   deviza,   devizno   tržište   nema   osobine 
pravog tržišnog mehanizma. Vlade tih zemalja propisuju ko mogu biti 
učesnici sa aspekta svojinskih odnosa, koji su to minimalni i maksimalni 
iznosi kojima se može trgovati, koje iznose treba predati centralnoj banci, 
za koje namene se mogu kupovati devize itd. To su uglavnom zemlje u 
razvoju   i   u   tranziciji   gde   se   devizna   tržišta   javljaju   u   vidu   aukcionih 
tržišta. Kod aukcionih tržišta prilivi od izvoza roba i usluga se predaju 
centralnoj banci po važećem deviznom kursu, a zatim se pravi aukcija od 
strane   centralne   banke   i   vlade   za   potrebe   uvoznika.   Centralna   banka 
određuje iznos deviza koji će biti na aukciji i minimalnu cenu ispod koje 

1

 Dr Oskar Kovač, 

Platni bilans i međunarodne finansije

, Beograd, 1994, 68.

2

 Dr Periša Ivanović, 

Teorija novca i bankarstvo,

 Novi Sad, 2005, 150.

2

background image

Devizno tržište

ORGANIZACIJA DEVIZNOG TRŽIŠTA

Zavisno   od   načina   na   koji   se   ponuda   i   tražnja   deviza   susreću, 

razlikujemo tri tipa deviznih tržišta:
  

1. Klasična berza
2. Interbankarsko tržište
3. Devizno tržište bazirano na WEB portalima. 

Klasična berza

 je institucija pri centralnoj banci ili lokalnoj berzi 

efekata na kojoj se svakodnevno sastaju predstavnici ovlašćenih banaka, 
predstavnici   centralne   banke   i   ovlašćeni   brokeri   koji   zajedno,   na   tom 
centralnom mestu, trguju devizama i zvanično određuju kurseve glavnih 
svetskih   valuta   u   odnosu   na   domaću   valutu.   U   radu   klasične   berze 
obavezno   učestvuje   i   predstavnik   centralne   banke   koji   po   potrebi 
interveniše   kupovinom   ili   prodajom   deviza   iz   nacionalnih   deviznih 
rezervi   radi   formiranja   kurseva   na   željenom   nivou.   Ovlašćene   banke 
učesnice berze i ovlašćeni brokeri, dolaze na berzu sa svojim otvorenim 
ponudama   za   kupovinu   odnosno   prodaju   deviza,   koje   realizuju   po 
kursevima koji održavaju odnos snaga ponude i tražnje u tom trenutku. 
Devizni kursevi koji se zvanično utvrde na berzi datog dana obavezuju 
sve   finansijske   i   nefinansijske   subjekte   da   ih   primenjuju   do   sledećeg 
sastanka na berzi. Ovaj tip tržišta je prisutan kod veoma malo zemalja.

Interbankarsko   tržište

  je   tržište   koje   dominira   i   na   kome   se 

kupoprodaja deviza između velikih ovlašćenih banaka vrši preko telefona, 
teleksa i informacionih skrinova što znači da nema centralnog mesta. Na 
ovom tržištu nema ograničenog radnog vremena, trguje se dan i noć, dok 
se na jednom kraju sveta poslovni centri zatvaraju na drugom kraju sveta 
se otvaraju i počinju sa radom. Trguje se valutama vodećih razvijenih 
zemalja, a kursevi se menjaju iz sekunde u sekund. Razvoj elektronskih 
sistema i komunikacionih tehnologija je doprineo nastanku i razvoju ovog 
tipa   deviznog   tržišta.   Svaka   ovlašćena   banka   koja   se   bavi   poslovima 
kupoprodaje deviza mora imati uspostavljene direktne telefonske linije sa 
velikim brojem drugih banaka i sa odgovarajućim ovlašćenim brokerima. 
Dileri koji trguju u ime i za račun banke, sede u svojim uredima ispred 
kompjuterskih ekrana i terminala okruženi velikim brojem telefona i Data 
skrinova na kojima se beleže promene deviznih kurseva i kamatnih stopa 
na   svim   važnijim   tržištima   sveta.   Kontakti   sa   ostalim   bankama   i 
brokerima se ostvaruju direktno preko telefona.

4

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti