Motivisanost radnika u poslovnom subjektu
Diplomski rad Motivisanost radnika u poslovnom subjetku
R E Z I M E
Motivacija zaposlenih postaje ključno pitanje savremene organizacije. Motivacija je efikasna
kada ljudi udružuju svoje potencijale sa ciljevima organizacije i pri tome ostvaruju i svoje
lične i profesionalne ciljeve. Motivacioni ciklus funkcioniše samo u slučaju kada postoji
kritična indentifikacija sa ciljevima. Suprotno, motivacija bez identifikacije sa ciljevima, ne
može da se pokrene, odnosno čovek ne funkcioniše kao ličnost i nije ličnost.
Cilj motivacije zaposlenih je tražnja da se kod svakog pojedinca razvije osećaj da zaposleni
dele zajedničku sudbinu, sudbinu kompanije, nastojanje da se materijalnim i nematerijalnim
podsticanjima oslobodi stvaralački potencijal zaposlenih.
Ključne reči: organizacija, ličnost, individua, motivacija, motivacioni procesi, unutrašnja i
spoljašnja motivisanost, činioci motivacije...
1
Diplomski rad Motivisanost radnika u poslovnom subjetku
S A D R Ž A J
INDIVIDUALNI ASPEKTI U ORGANIZACIJI..............................................................6
Okruženje kao faktor koji utiče na formiranje ličnosti.........................................9
Karaksteristike ličnosti koje utiču na organizaciono ponašanje.................................15
II. MOTIVACIONI ASPEKTI UNUTAR ORGANIZACIJE..................................................18
2

Diplomski rad Motivisanost radnika u poslovnom subjetku
UVOD
Može se reći da je motivacija informacija koja dovodi do promene svesti, načina ponašanja
ili potreba pojedinca, odnosno saradnika. U pokušaju da nađu adekvatnu definiciju motivacije
mnogi autori se pitaju koji je to najjednostavniji, najpouzdaniji i najneposredniji način da se
neko privoli da radi. Motivacija je vrlo promenljiv i složen fenomen za koji ne postoji
unapred pripremljen i nepromenljiv odgovor.
Najveći uticaj na uspešnost poslovanja kompanije imaju ljudi kao ključni poslovni resursi.
Čovek je taj koji daje smisao organizaciji jer bez ljudi organizacija ne bi mogla da postoji.
Ako uzmemo u obzir to da je čovek misaono i svesno biće koje ima sopstvene ciljeve i
sopstveni život koji se odvija i van organizacije dolazimo do zaključka da su ljudi znatno
kompleksniji od drugih resursa. Čovekov radni potencijal se ne može surovo eksploatisati
poput neke mašine za rad jer je čovek biće sa emocijama i da bi na poslu dao maksimalan
učinak moramo mu ukazati poštovanje i uvažavati njegovu ličnost. Ljudi ne unose u
organizaciju samo svoje kvalifikacije već i svoje strahove, nesigurnost, aroganciju,
komplekse, zavist i mržnju a sve to može da se pretvori u negativnu rušilačku energiju i da
upropasti organizacione ciljeve. Stoga je menadžment ljudskih resursa mnogo složeniji i
zahteva više znanja i umeća nego kada je u pitanju upravljanje drugim
resursima.
Ljudska energija je ukupna intelektualna, psihička, fizička i socijalna energija koja može da se
razvije u ostvarivanju organizacionih ciljeva. Ako se ljudska energija usmeri i koncentriše u
jednom pravcu ima moć da preseče svaku prepreku. Ako želimo da nam organizacija bude
konkurentna onda u sedište interesovanja moramo staviti čoveka i razvoj njegovih duhovnih i
fizičkih sposobnosti. Samo ljudski resursi imaju neograničenu unutrašnju sposobnost razvoja i
to je jedini resurs koji se upotrebom ne smanjuje nego povećava.
Menadžment ljudskih resursa treba da otkrije, razvije i poveže ljudske potencijale i da ih
stavi u funkciju ostvarenja organizacionih ciljeva a da pri tome bude i lično zadovoljstvo.
Preduslov dobrog motivisanja ljudi jeste poznavanje ljudi i ljudske psihe i iz tog razloga
menadžer mora dosta vremena provoditi sa zaposlenima kako bi otkrio najbolje načine.
4
Diplomski rad Motivisanost radnika u poslovnom subjetku
Cilj našeg rada jeste prikazati motivacione cikluse koji predstavlja značajni element u
organizaciji radi realizovanja ciljeva preduzeća, a samim tim i pronalaženju postojanosti
čoveka unutar organizacije, jer kao takva jedino može opstati i odgovoriti na zahteve tržišnih
uslova.
5

Diplomski rad Motivisanost radnika u poslovnom subjetku
1.1. DEFINISANJE LIČNOSTI
Pod „ličnošću“ se podrazumeva cela situacija u smislu kako ljudi deluju na druge i kako, s
druge strane shvataju i vide sami sebe. Reč ličnost potiče od latinske reči
per sona
što znači
govoriti kroz nešto ili iza nečega.
U tom smislu, postoje simboli kojima može da se „meri“ ličnost jesu:
spoljašnji simboli (visina, težina, crte lica, boja kože, kao i ostali fizički aspekti) i
unutrašnji simboli (elementi ponašanja koje može biti prijateljsko, vulgarno, ljubazno
itd.).
Riječ, u svakodnevnom govoru, ima tendenciju da se odnosi na stepen u kome smo privučeni,
odbijeni drugom osobom, ili nam je druga osoba dosadna. Ne postoji jedinstveno prihvaćena
definicija pojma ličnosti . Međutim, često se koristi ona koja kaže da su to "relativno stabilni
aspekti pojedinaca koji ih razlikuju od drugih ljudi i formiraju osnove naših predviđanja koja
se tiču njihovog budućeg ponašanja".
Utvrđeno je da se ličnost formira do pete godine. Međutim, tekuća istraživanja ukazuju na to
da naši stavovi, sistemi verovanja i aspiracije kao komponente ličnosti, nastavljaju da se
menjaju (zapravo adaptiraju) tokom života. Ako reč ličnost označava nešto, onda se to mora
odnositi na one stabilnije motivacije za naše aktivnosti.
S obzirom da je akcenat na predviđanju treba da se nauče one stvari o određenoj osobi koje će
omogućiti da se predvidi šta će ona uraditi u datim situacijama. To je traganje za onim
aspektima ličnosti koji mogu biti uzrok određenog ponašanja i koji će omogućiti predviđanje
ponašanja u budućnosti.
1.2. FAKTORI KOJI OBRAZUJU LIČNOST
Jovanović M., Živković M., Cvetovski T., 2003,
Organizaciono ponašanje
, Megatrend Univerzitet, Beograd,
str.54
7
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti