Tema: Kultura i društvo

Kolegij: Sociologija kulture

Studij: Industrijski dizajn tekstila i odjeće

Mentor: Petra Krpan

Datum: 28.5.2015.

TTF

Sadržaj:    

Abstrakt

      Uvod
1. Pojmovno uređenje kulture
2. Uzajamni odnos kulture i društva
3. Socijalizacija
      3.1 Pojam i etape socijalizacije

                       3.2 Socijalizacija
                 4.   Osnovni tipovi kulture
                       4.1 Tradicionalna kultura
                       4.2 Elitna kultura
                       4.3 Masovna kultura
                 5.   Subkultura
                       Zaključak

Abstrakt:

Sociologija je, kao posebna nauka, nastala sa ciljem da shvati prirodu, nastanak i razvoj društva. Nastanak 
i razvoj sociologije čvrsto je vezan za industrijski progres i nastojanje da se promjene koje su 
se dogodile u društvu, kao posljedica tog razvoja, naučno prate, razumiju i objasne.
 
Kultura I društvo su veoma složene i kompleksne kategorije. Pojmovi kulture i društva mogu se 
definirati sa stanovišta različitih nauka (sociologije, psihologije, povijesti, antropologije, filozofije 
i mnogih drugih). Ono što je karakteristično, kada je u pitanju proučavanje kulture i društva, je 
da se ne mogu razmatrati odvojeno, jedno bez drugoga. Kulturu je nemoguće, proučavati niti 
na bilo koji način definirati bez društva, a društvo je nemoguće razmatrati i saznavati ako se ne 
razmatra u korelacji sa kulturom i kroz prizmu kulturno povijesnih zbivanja. 

Uvod:

Pojam društvo potiče od latinske riječi societas, u značenju prijateljske veze sa drugima. 
Latinsko 
Societas se izvodi iz socius (partner). U sociologiji postoji mnoštvo različitih određenja I definicija 
društva. Definiranje društva kao predmeta proučavanja sociologije napravljeno je u svim 
sociološkim teorijama, koje su nastojale da ga objasne kroz njegovu statiku i dinamiku. 
Društvo je veoma kompleksan i apstraktan pojam. U najširem smislu društvo se može definirati 
kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi I međusobnih odnosa ljudi. Ono predstavlja 
organizaciju cjelokupnog života određene grupe ljudi (na primjer, plemena, ali i velike 
višenacionalne države) i ljudsku zajednicu u kojoj su sadržani vrijednosni elementi koji je 
određuju. Na ljudsko društvo gledamo kao na ukupnost društvenih pojava, ukupnost odnosa u 
koje ljudi stupaju, kao na okvir ljudskog života u kojem se on neprestano obnavlja. Društvo se 
sastoji iz mnogo djelatnosti, društvenih odnosa, društvenih ustanova, ideja i drugih društvenih 

background image

Želiš da pročitaš svih 7 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti