UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad iz predmeta

Metodologija i organizacija računovodstva

Tema:

Dugoročni kredit, izrada i kontrola otplatnog 

plana

Predmetni profesor:                                                                                 Student:

SADRŽAJ

UVOD.......................................................................................................................................... 1

1. OSNOVE KREDITIRANJA............................................................................................... 2

1.1. Pojam i nastanak kredita................................................................................................. 2
1.2. Opšte karakteristike kredita............................................................................................ 3
1.3. Vrste kredita....................................................................................................................3

2. KARAKTERISTIKE DUGOROČNIH KREDITA..........................................................4

2.1. Dospjelost dugoročnih bankarskih kredita......................................................................4
2.2. Amortizacioni obrasci otplate......................................................................................... 5
2.3. Kamatna stopa.................................................................................................................6
2.4. Izvori sredstava otplate dugoročnih kredita....................................................................6
2.5. Rizik dugoročnog kreditiranja........................................................................................ 7
2.6. Obezbjeđenje i osiguranje dugoročnih kredita...............................................................7
2.7. Obrada zahtjeva za dugoročni kredit..............................................................................8

3. VRSTE DUGOROČNIH KREDITA................................................................................ 11

3.1. Građevinski krediti.........................................................................................................11
3.2. Stambeni krediti............................................................................................................. 11
3.3. Konzorcijalni krediti......................................................................................................12
3.4. Potrošački krediti...........................................................................................................12
3.5. Forferting kredit............................................................................................................. 12
3.6. Portfolio investicije........................................................................................................13
3.7. Hipotekarni krediti......................................................................................................... 13
3.8. Investicioni krediti.........................................................................................................13

4. IZRADA I KONTROLA OTPLATNOG PLANA...........................................................14

4.1. Pojam amortizacije duga................................................................................................14
4.2. Elementi i osnovne kvantitativne relacije otplatnog plana............................................14
4.3. Kontrola tačnosti elemenata otplatnog plana.................................................................16

ZAKLJUČAK............................................................................................................................17

LITERATURA.......................................................................................................................... 18

PRILOG

...........................................................................................................................

19

¸

background image

4

1. OSNOVE KREDITIRANJA

1.1. Pojam i nastanak kredita

Kredit

1

  je   jedna   od   najznačajnijih   bankarskih   poslova,   kako   danas   tako   i   u   prošlosti.   U 

uslovima   kada   banke   nisu   ni   postojale,   kreditnim   poslovima,   odnosno   poslovima 
pozajmljivanja novca uz naplatu kamate, bavile su se razne institucije koje su bile preteče 
savremenih banaka. Procedura odobravanja kredita, njihova struktura, namjena, način otplate, 
rokovi   vraćanja,   zaštita   od   rizika   itd.   Vremenom   su   mijenjali   svoje   oblike   uz   postepeno 
usavršavanje. Mnoge države su pozajmljivale novac spremajući se za ratove, obnavljajući 
svoje ratom razorene privrede, gradeći kapitalne investicione i infrastrukturne projekte. S 
druge   strane,   pojedinci   su   pozajmljivali   novac   sa   željom   da   razvijaju   svoje   privredne 
poduhvate i da obezbjede razna potrošna dobra.

U   historijskim   epohama   koje   su   prethodile   tržišnoj   proizvodnji   kredit   je   imao   naturalni 
karakter, jer se davao i vraćao uglavnom u robi. Sa pojavom robno-novčanih odnosa kredit 
dobija ekonomski karakter. U robovlasništvu i feudalizmu kredit se javljao u vidu zelenaških 
zajmova koji su se koristili za kupovinu potrošne robe i plaćanje raznih dažbina. 

U kapitalističkim uslovima proizvodnje novac koji se pozajmljuje u obliku kredita više ne 
funkcioniše samostalno i van proizvodnje, jer kredit u zemljama tržišne ekonomije nema 
isključivo potrošački karakter, već se prvenstveno upotrebljava za proširenje proizvodnje, 
mada se djelimično daje i u potrošačke svrhe, i to prije svega da se roba lakše realizuje i 
smanje zalihe neprodatih proizvoda.

2

  U savremenim uslovima kredit se najčešće izražava, 

nastaje i gasi u novcu.

3

Danas kredit predstavlja robu koja ima svoju cijenu i tržište. Kredit predstavlja jedan od 
osnovnih oblika finansijskih ulaganja i omogućava zadovoljavanje najširih potreba građana, 
privrede i društva. Takođe ima snažan uticaj na sve ekonomske transakcije i predstavlja jedan 
od najznačajnijih regulatora procesa reprodukcije. 

Upotrebom kredita kao oblika finansijskog ulaganja otvaraju se tržišta za nekim proizvodima 
i slično. Bez kredita proces reprodukcije u znatnoj mjeri bi bio usporen, odnosno smanjen.

Pored svih ovih ¨pozitivnih ¨efekata, kredit ima i neke negativne efekte. Naime, prekomjerna 
ekspanzija kreditnog finansiranja privrednih subjekata, iste dovodi u stanje prezaduženosti što 
znatno slabi njihovu reproduktivnu sposobnost.

1

 

U nastavku rada,pojam zajma i kredita koriste se kao sinonimi.

2

 Pušara K., 

Međunarodne finansije

, Verzal press, Beograd, 2000, str. 34.

3

 Bjelica V., 

Bankarstvo-teorija i praksa

, Stylos, Novi Sad, 2001, str. 12.

5

1.2. Opšte karakteristike kredita

Kredit   predstavlja   dužničko-povjerilački   odnos   u   kome   povjerilac   ustupa   dužniku   pravo 
raspolaganja određenom količinom novca, ili nekim drugim pravom na određeno vrijeme i 
pod   određenim   uslovima   (rok,   kamata,   način   vraćanja).   Predstavlja   oblik   finansijskih 
ulaganja, koje se vezuju za povjerenje kao najvažnije u zasnivanju kreditnih odnosa.

Pojam kredita se vezuje za porijeklo od latinske riječi credo, odnosno credare, što u prijevodu 
znači vjerovanje. Taj izraz u svojoj daljoj transformaciji vezuje se, takođe, za latinsku riječ 
creditum, što znači kredit ili zajam.

Sa teorijskog gledišta, kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos između dva lica, odnosno 
između povjerioca i dužnika, gde je povjerilac ono lice koje daje (ustupa) svoju imovinu 
(novac) drugom licu (dužniku) na određeno vreme i pod odredjenim uslovima.

Kredit   se   po   pravilu   daje   uz   određenu   kamatu   koja   predstavlja   naknadu   za   korišćenje 
sredstava,   koja   su   dužniku   ustupljena   na  privremenu   upotrebu   i  raspolaganje.   On   ustvari 
predstavlja   privremenu   uslugu   koju   čini   povjerilac   dužniku   tako   što   mu   ustupa   na 
raspolaganje određenu sumu novca ili neki predmet, što ukazuje da kredit odvaja na neki 
način pravo raspolaganja od sopstvenosti. 

Finansijski i ekonomski gledano i u zemljama tranzicije (bivšim socijalističkim zemljama) 
kredit ima isti značaj. Takodje, u uslovima domicilne privrede i bankarske prakse kredit ima 
ključnu ulogu, jer postaje jedan od značajnijih regulatora procesa reprodukcije.

1.3. Vrste kredita

Sistematizacija   kredita   se   vremenom   vršila   po   raznim   osnovama,   a   razvrstavanje   kredita 
najčešće je potjecalo iz nauke, zakonodavstva i prakse.

Zavisno od kriterija, vrši se i klasifikacija kredita. Ti kriteriji mogu biti:

-

predmet u kojem se daje i vraća kredit,

-

namena za koju se daje kredit,

-

vreme na koje se daju krediti,

-

način obezbjeđivanja kredita,

-

subjekti kao nosioci kredita,

-

uslovi otplate,

-

načini zaračunavanja kamata,

-

poreklo kredita,

-

način korišćenja, odobravanja i pokrića kredita i

-

valuta u kojoj se daju krediti, i drugo.

background image

Želiš da pročitaš svih 21 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti