Obuhvaća sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju
prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tržištu tražena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traženoj količini, kvaliteti i cijeni s točnim infomacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na minimalnim troškovima i optimizaciji kako bi se postigla veća
U znanstvenoj i stručnoj literaturi susreću se veoma različita stajališta o
korijenu pojma logistika. Prema jednom stajalištu pojam logistika prvi put se javlja 1670. godine u vojnim dokumentima (Ludwig XIV.) u značenju opskrbe vojničkih trupa potrebnim materijalima kao i transportnom podrškom u prebacivanju (tj. transportiranju) trupa, naoružanja, opreme, prehrane i sl. s
komponente ovog sistema. Interakcija ovih triju komponenti u logističkom sistemu se tumači na sljedeći način. Logističke usluge podržavaju kretanje materijala i proizvoda od ulaza u proizvodnju, preko proizvodnje do krajnjih korisnika, kao i prilikom odlaganja otpada i odgovarajućih povratnih tokova. U ove usluge spadaju unutrašnje aktivnosti koje sprovode korisnici usluga (npr. skladištenje ili kontrola inventara u postrojenju proizvođača), kao i aktivnosti spoljnih pružalaca usluga.
Logističke usluge se sastoje od fizičkih aktivnosti (npr. transport,
skladištenje) kao i drugih ne-fizičkih aktivnosti (npr. kreiranje lanca isporuke, odabir izvođača, pregovori u vezi transporta). Većina aktivnosti u sklopu logističkih usluga su dvosmjerne. Informacioni sistemi uključuju modeliranje i upravljanje odlučivanjem, dok su važnija pitanja praćenje i proučavanje. Takođe pruža osnovne informacije i savjete u svakoj fazi u kojoj logističke usluge i ciljne stanice dolaze u vezu
U infrastrukturu spadaju ljudski resursi, finansijski resursi, pakovanje
materijala, skladišta, transport i komunikacije. Većina fiksnog kapitala služi za izgradnju te infrastrukture. To su osnove i temelji u okviru logističkih sistema.
prodaji odnosi se najprije na odluku o prihvaćanju načela distance ili načela susreta, a potom i na izbor „stacionarne“ ili mobilne maloprodaje, kao i na
Zekić, Z: „Logistički model dinamičke optimizacije poslovanja poduzeća“,
Ekonomski pregled,
52, 2001
5
velikih izvangradskih trgovinskih centara. U ovom razdoblju se u sklopu velikih poslovnih sustava ili kooperacijskih tvorevina integriraju veletrgovinske i maloprodajne funkcije. Na taj se način veletrgovina razvija više kao nacionalna i međunarodna (sada i globalna), a mnogo manje kao lokalna i regionalna. Ovo je razdoblje dominacije industrije, u kojem su se već pojavom robnih kuća i krupnih industrijskih poduzeća označile mogućnosti zaobilaženja veletrgovaca u kanalu distribucije.
U trećem razdoblju, maloprodaja se ne razvija samo u prostoru, nego i
virtualno, razvojem tzv. globalnih mreža. Na taj se način gubi značenje granica gravitacijskih područja u ranijem smislu, jer svaka takva prodavaonica može razvijati kontakte sa svim potrošačima koji imaju on-line vezu. Takve prodavaonice trebaju riješiti svoje logističke funkcije na način da organiziraju mjesta isporuke koja predstavljaju kombinaciju maloprodajnih i veletrgovinskih funkcija. Ovakva maloprodaja sve više postaje međunarodna, odnosno globalna.
U prvom se modelu, dakle, radi o neintegriranom kanalu distribucije.
Budući da prevladavaju lokalna tržišta, postoji informacijska dominacija regionalnog i lokalnog veletrgovca, a svaki sudionik u kanalu distribucije obavlja svoje funkcije. Tu je bitna osobna komunikacija prodavatelja i kupca te izravan dodir svakog kupca s robom.
U drugom modelu prevladava koncentrirana trgovina, tj. krupne
kompanije i kooperacijske tvorevine maloprodavača, odnosno maloprodavača i
veletrgovaca.
Isto je tako važna i prostorna koncentracija u smislu postojanja trgovinskih centara. Osim osobne, sada je važna i masovna neosobna komunikacija između maloprodavača i potrošača putem same robe, odnosno oznaka na robi (samoposluživanje, samoizbor) i masovna opskrba potrošača. Nadalje, osobito je važna i uporaba medija masovnog komuniciranja. Suvremene se
