Tehnološki razvoj zemalja EU

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU
EKONOMSKI FAKULTET
TEMA: TEHNOLOŠKI RAZVOJ ZEMALJA EU
SEMINARSKI RAD

U Istočnom Sarajevu, januar 2023.
2


Uvod
Tehnološki razvoj se ne odnosi samo na napredak koji se primjenjuje u
velikim komercijalnim i proizvodnim industrijama, već u svim aspektima
ljudskih društava. Tehnološki razvoj uštedio je puno vremena, kao i garanciju
veće efikasnosti u izvršavanju posla ili domaćih procesa.
Međutim, složeno je
razumjeti prirodu tehnološkog razvoja jer se taj napredak ne bi trebao
proučavati kao fenomen koji je stran društvu, već se na njega direktno
interveniraju ekonomski, politički i istorijski faktori. Nadalje, tehnološki
razvoj nije samo povijesni fenomen: on ga presudno mijenja. Praćenje razvoja
industrijske politike u Evropskoj uniji zanimljivo je pratiti zbog više razloga.
Kao prvo, radi se o primjeru velike ekonomske i političke unije u kojoj se
prelamaju brojni različiti politički i ekonomski interesi zemalja članica. No, i u
tako snažnoj uniji takođe postoje veoma različiti regionalni i nacionalni
interesi. Zanimljivo je pokazati kako EU kao nadnacionalna zajednica u tako
raznolikim uslovima uspijeva uskladiti i provesti jedinstvenu industrijsku
politiku i prilagoditi je različitim nacionalnim interesima. Prvi korak prema
evropskom ujedinjenju bilo je usvajanje Pariškog ugovora (Treaty of Paris)
godine1951., potpisale su ga Belgija, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Italija
i Luksemburg. Upravo potpisivanjem toga Ugovora započinje i industrijska
politika Unije, kada je osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik, njen je
zadatak bio poticati slobodan protok dobara (uglja, željezne rudače i čelika),
radne snage i kapitala i osigurati finansijsku pomoć za dodatno obrazovanje i
prekvalifikaciju radnika. Industrijska je politika prije svega usmjerena na
konkretno unapređivanje industrijskog rasta i efikasnosti i na stvaranje uslova
za ostvarivanje ciljeva i zadaća industrijalizacije. Pritom je veoma važno da
osnovni ciljevi industrijske politike budu ostvareni kompatibilno s ostalim
ekonomskim razvojnim ciljevima društva. S obzirom na ekonomske razvojne
4

ciljeve, dolazi se do zaključka da industrijska politika mora pridonijeti opštem
ekonomskom rastu, finansijskoj stabilnosti, poboljšanju bilansa, punoj
zaposlenosti i uopšteno poboljšanju životnih uslova.
1. Politika u oblasti tehnologije
Počevši od 60ih godina prošlog vijeka neki od glavnih faktora koji su
određivali strukturu industrije u razvijenim tržišnim privredama obuhvatali
su tehnološke promijene, stranu konkurenciju, ekološka pitanja, promjene u
strukturi zapošljavanja i stanovništva koje stari. Evropska komisija u početku
je bila više zainteresovana za industrije koje se nalaze u krizi, međutim od
80ih godina počela je sve više da bude uključena u industrije i tehnologije
budućnosti. Zbog toga je EU sredinom osamdesetih uvela razne programe za
podsticanje tehnologije sa ciljem da se stvori i održi vodeća pozicija na tržištu.
Do sredine 80ih godina za oblik i pravac istraživanja i razvoja u okviru EU,
bile su zadužene nacionalne vlade. Model nacionalnog pristupa bio je
djelimično po uzoru na Japansko iskustvo u pružanju javne podrške
industrijama. Jedan od ciljeva EU bio je da ojača veze koje postoje između
instituta za istraživanje i preduzetnika širom EU, u namjeri da se prevaziđe
dugotrajno shvatanje nauke u Evropi kao kulture a u Americi kao posla.
Oprezna finansijska tržišta u Americi često blagonaklono gledaju na rizične
5

Više u Ekonomija
Analiza finansijskih izvještaja
- Analiza posovanja preduzeća
- Visoka poslovna škola strukovnih studija u Blacu · Blace
- 9 stranica
Skripta hotel
- hotelska preduzeća
- UNIVERZITET U PRIŠTINI - Ekonomski fakultet · Knjaževac
- 10 stranica
Analiza determinanti ponašanja potrošača na primeru proizvoda “Instant Palenta” RJ – Corn Product
- Ponasanje potrosaca
- UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet poslovne ekonomije · Srem. Kamenica
- 14 stranica
Više u Menadžment
Biznis plana apoteka “Pharmavita”
- Biznis plan apoteka
- APEIRON - Fakultet informacionih tehnologija · Beograd
- 15 stranica
Skripta hotel
- hotelska preduzeća
- UNIVERZITET U PRIŠTINI - Ekonomski fakultet · Knjaževac
- 10 stranica
Mogućnosti inovacija u lokalnim samoupravama
- Strategijsko upravljanje novim tehnologijama
- UNIVERZITET U BEOGRADU - Tehnolosko-metalurski fakultet · Bor
- 14 stranica