0
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ
FAKULTET
POSLOVNE EKONOMIJE
UPRAVLJANJE OTPADOM U FUNKCIJI RAZVOJA
KOMUNALNIH PREDUZEĆA U SREDNJOJ BOSNI
NAUČNI MAGISTARSKI RAD
STUDENT: BELMA IMAMOVIĆ
Vitez, 2018 godine
1
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ VITEZ
FAKULTET
POSLOVNE EKONOMIJE
SMJER:
FINANSIJE I RAČUNOVODSTVO
UPRAVLJANJE OTPADOM U FUNKCIJI RAZVOJA
KOMUNALNIH PREDUZEĆA U SREDNJOJ BOSNI
NAUČNI MAGISTARSKI RAD
IZJAVA:
Ja
Belma Imamović
student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez, Index broj,
odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujemu da sam ovaj naučni
magistarski rad izradila potpuno samostalno uz korištenje citirane literature i pomoć
mentora.
Potpis studenta: ____________
STUDENT:
Belma Imamović
MENTOR:
Doc.dr. sc. Muhamed Softić
Vitez, 2018 godine
3
SAŽETAK
U procesu globalizacije države nastoje da izvrše približavanje i poravnanje sistema
jednog ka drugom. Jedan od sistema je savremeni način upravljanja otpadom, koji se
kroz primjenu manifestira na ekonomiju, ekologiju, turizam i drugo. Sistem
upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini je na najnižoj ljestvici procjene
upravljanja otpadom u zemljama Evrope. Kako bi se unaprijedio savremeni način
upravljanja otpadom, potrebno je investirati u novu dodatnu opremu i sredstva.
Obzirom na ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini, strane direktne investicije su
neminovne u uspostavljanju ravnoteže i vođenju cjelokupne ekonomije ka naprijed.
Ovaj magistarski rad odražava neke od glavnih zbivanja upravljanja otpadom i
primjeni stranih direktnih investicija te njihovih efekata primjene općenito. Uvod
daje razradu tematike pojma upravljanja otpadom, propisa i Zakona te opisa
komunalnih preduzeća na području srednje Bosne. nakon uvoda ovaj rad
implementira stanje upravljanja otpadom u zemljama zapadne Evrope. Nasavak rada
detaljno objašnjava savremene načine upravljanja otpadom kao i implementaciju
navedenog načina u predizećima srednje Bosne koristeći strane direktne investicije.
6
1.UVOD
Upravljanje otpadom u novije vrijeme, predstavlja osnovni input za realizaciju i
proizvodnju određenih proizvoda ili dodatne enrgije.
Zemlje zapadne Evrope sve više pažnje posvećuju količinskim vrijednostima, načinu
odlaganja kao i samom prikupljanju otpada. U posljenjih nekoliko godina, pojedine
zapadnoevropske države uvoze čvrsti otpad u cilju njegovog iskorištavanja.
Upoređujući navedeno sa stvarnim stanjem kako u Bosni i Hercegovoni tako i u
regiji srednje Bosne, javlja se tvrdnja o prekomjernom izdvajanju finansijskih
sredstava pri realizaciji prikupljanja, odvoza i deponovonja otpada
.
Mnogi nedostatci
vezani za datu problematiku vežu se od zakonskih procedura, strukture preduzeća pa
sve do krajnjeg korisnika.
Komunalna preduzeća u srednjoj Bosni imaju velike finansijske probleme pri
realizaciji prikupljanja, odvoza i deponovanja komunalnog otpada.
Sav prikupljeni otpad iz srednje Bosne, odvozi se na Regionalnu deponiju
"Mošćanica" d.o.o. Zenica. Ukupne količine preuzetog otpada na deponiji Mošćanica
zadnjih nekoliko godina konstantno se povećava. Općine Gornji Vakuf – Uskoplje,
Bugojno i Jajce su u aprilu 2011.godine spotpisale sporazum o zajedničkoj saradnju a
Općina Vitez tek 2013.godine. Ukupne količine preuzetog otpada na deponiji
Mošćanica zadnjih nekoliko godina konstantno se povećava.
Samim povećanjem otpada, povećavaju se i troškovi prikupljanja, odvoza i
deponovanja, što komunalna preduzeća dovode u ekonomski neodrživ položaj.
Izuzetak od njih je preduzeće "ALBA Zenica " d.o.o. Zenica, koje je nastalo putem
strane direktne investicije (SDI). Savremeni načini upravljanja otpadom, kao i proces
preuzimanja i deponovanja komunalnog otpada, Zeničko komunalno preduzeće čini
održivim. Problem održivosti komunalnih preduzeća jeste i cijena usluge, kao i
naplata potraživanja kako od pravnih tako i od fizičkih lica odnosno građana.
Nedovoljna posvećenost ovoj problematici, neadetekvatna ulaganja, kao i način
poslovanja komunalnih preduzeća, vode ka poslovanju sa iskazanim gubitcima.
Savremeni načini upravljanja otpadom, dovode do poboljšanja poslovanja
komunalnih preduzeća, te u nekoj budućnosti i do opravdanog smanjenja cijene
7
komunalnih usluga i troškova građanstva. Jedan od značajnijih uticaja savremenih
načina upravljanja otpadom jeste i pozitivan uticaj na smanjenje zagađenosti kao i
smanjenja zemljišta neophodnog za regionalnu deponiju. Značajnu korist efikasnijim
upravljanjem otpadom imala bi komunalna preduzeća, kao i cijela zajednica. Većina
otpada koji završi na regionalnoj deponiji, može se iskoristiti za daljnju upotrebu.
1.1.Problem, predmet i objekt istraživanja
Problem istraživanja u ovom radu je primjena adekvatnog i pravilnog upravljanja
otpadom, koje može doprinijeti razvoju preduzeća, unapređenju razvoja ekologije te
efikasnijem trošenju resursa. Predmet istraživanja ovog magistarskog rada bavi se
analizom finansijskog poslovanja komunalnih preduzeća kojima je osnovna
djelatnost prikupljanje, odvoz i deponovanje otpada te analizom trenutnog stanja
upravljanja otpadom u BiH. Objekt istraživanja su finansijsko poslovanje navedenih
preduzeća, količinski pokazatelji kao i načini implementacije procedura i propisa
upravljanja otpadom.
1.2.Glavna hipoteza i pomoćne hipoteze
Javna komunalna preduzeća svojim pokazateljima uspješnosti poslovanja, daju pravu
sliku trenutnog stanja upravljanja otpadom u Bosni i Hercegovini. Zakoni, odluke,
pravilnici i procedure komunalnog reda, komunalne djelatnosti, upućeni su ka
izvršenju obaveza od strana davaoca usluga. S druge strane, korisnici usluga
zakonima su obavezni plaćati sve izvršene usluge, međutim najveći problem pri
naplati obaveza, predstavlja slabo finansijsko stanje korisnika kao i izbjegavnje
odgovornosti. Upravljanje otpadom u 21. vijeku, predstavlja novi i savremeni input
za realizaciju i proizvodnju određenih poizvoida ili dodatne enrgije.
Sakupljanje otpada u većim količinama bez razdvajanja utiče na slijedeće: ugrožava
zdravlje ljudi, izaziva rizik onečišćenja voda, zraka, tla, kao i ugrožavanje prirodnih
životnih uslova kako za ljude tako i za biljke i životinje, narušavanje održivog
korištenja vode ili tla, onečišćavanje okoliša više od održivog, izaziva opasnost od
eksplozije ili požara, prekomjerna buka, razmnožavanje ili uzročnik raznih bolesti,
narušavanje reda i sigurnosti kao i izgleda određenog područja. Navedeni uticaji
većih količina otpada su samo jedan dio prikaza stvarnog stanja u Srednjoj Bosni.
Prekomjerne količine nerazdvojenog komunalnog otpada utiču negativno i na
9
projekata adekvatnim upravljanjem otpadom. Sam proces istraživanja sastojati će se
od:
1. Definiranja problema i utvrđivanja ciljeva istraživanja
2. Određivanja izvora podataki vrste istraživanja
3. Određivanja metoda za prikupljanje podataka
4. Prikupljanje primarnih podataka
5. Analize podataka
6. Interpretacije rezultata.
1.4.Ocjena dosadašnjih istraživanja
Upravljanje otpadom i uticaj upravljanja na razvoj komunalnih preduzeća, rijetko je
obrađena tema u Bosni i Hercegovini. Literatura za savremeno upravljanje otpadom
je dostupna, ali primjena iste u našoj zemlji je tek otpočela u posljenih par godina.
Postoje određena istraživanja o uticaju stranih direktnih investicija u Bosni i
Hercegovini, ali ona nisu bila prevashodno orjentisana na komunalna preduzeća.
Najvećim dijelom teorijska podlogu za ovaj rad nalazi se u inostranoj literature.
1.5.Naučne metode koje će se koristiti u radu
U ovom magistarskom radu, kroz naučno-istraživački rad, nastojati će se da se
predmet istraživanja shvati, naučno istraži i objasni, te da se dođe do naučnih
činjenica i spoznaja. Koristiti će se sljedeće naučne metode:
1. Metoda analize koja se odnosi na utvrđivanje trenutnog stanja poslovanja i načina
upravljanja otpadom komunalnih preduzeća u Srednjoj Bosni.
2. Metoda sinteze koja će pokazati ukupno stanje u komunalnim preuzećima.
3. Induktivna metoda po kojoj će se na osnovu iznesenih činjenica, doći do opštih
zaključaka.
4. Metoda dokazivanja, koja će biti korištena za pokazivanje prednosti savremenog
načina upravljanja otpadom.
5. Komparativna metoda, zasnivat će se na poređenju stanja upravljanja otpadom sa
zemljama zapadne Evrope, pri čemu će se koristiti sekundarno i primarno
prikupljanje podataka.
10
1.6.Struktura i sadržaj magistarskog rada
Struktura magistarskog rada je postavljena tako da naučno obradi temu magistarskog
rada sa svih aspekata koji su bitni za navedenu temu. Sadržaj magistarskog rada
primjeren je temi magistarskog rada, pri čemu su se obradile sljedeće teze: uvod u
temu magistarskog rada, postavljena je osnovna i pomoćna hipoteza, obrađena je
problematika navedene teme, kroz zaključke je ukazano na ostvarene finalne
rezultate magistarskog rada, potvrđeno je odnosno odbačeno postavljanje hipoteze.
12
1. građevinski otpad i
2. drugi neopasni materijali prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u
poljoprivredne svrhe.
Postupanje sa otpadom čiji je sadržaj nepoznat ili koji se ne nalazi na listi opasnog
otpada, a sumnja se da bi svojom količinom i sastavom mogao biti štetan i/ili opasan
po okoliš te zdravlje ljudi i životinja, kao što je otpadno ulje, uljni filteri, akumulatori
i otpadne vode.
4
Kod pojave opasnog ili nepoznatog otpada odmah se obavještava
kantonalna inspekcija za zaštitu okoliša u cilju provođenja inspekcijskog pregleda i
angažovanja laboratorije radi analize i definiranja fizičkih i kemijskih svojstava
otpada. Na bazi laboratorijskog nalaza, kantonalni inspektor donosi rješenje o
kategorizaciji otpada, kojim nalaže vlasniku otpada da zbrine otpad kod ovlaštenog
operatera i ovlaštenom operateru da zbrine otpad na okolinski prihvatljiv način. U
skladu sa odredbama člana 19. Zakona o upravljanju otpadom („Službene novine
Federacije BIH“, broj 33/03) investitor postrojenja za koje je potrebna okolinska
dozvola izrađuje Plan upravljanja otpadom, koji sadrži sljedeće elemente:
1. Dokumentaciju o otpadu koje proizvodi preduzeće (porijeklo, vrste, sastav,
količine i dr.),
2. Klasifikaciju otpada u skladu sa Katalogom otpada,
3. Mjere koje se trebaju poduzeti radi spriječavanja produkcije otpada (naročito
ako se radi o opasnom otpadu)
4. Skladištenje, odvajanje i sortiranje otpada,
5. Tretman i/ili odlaganje otpada.
2.1.Zakoni i drugi propisi koji regulišu komunalnu djelatnost u Federaciji BiH
Okvirna Direktiva o otpadu (75/442/EEC) i Direktiva o opasnom otpadu
(91/689/EEC) su Evropski zakonodavni okviri u upravljanju otpadom. Nadzor i
kontrola prenosa i prijevoza otpada i Evropsku Zajenucu i izvoz iz Evropske
Zjednice regulisan je propisom Vijeća ( EEC) br. 259/93.
Direktiva o ambalaži 94/62/EC, za abmalažni otpad, biorazgradivi komunalni otpad
(Direktiva o deponijama 1999/31/EC) i otpadna električna i elektronska oprema
(Direktiva o e-otpadu 2002/96/EC). Takođe su usvojene posebne direktive za uređaje
4
Pravilnik o postupanju sa otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji je sadržaj
nepoznat (”Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/05).
13
za zbrinjavanje otpada, uključujući i odlagališta (Direktiva o deponijama
1999/31/EC).
Iako su većina današnjih privreda uglavnom tržišne, nepostoji nigdje na svijetu,
privreda koja je potpuno tržišna, u kojoj nema nimalo utjecaja države i vlade. Tržišna
ekonomija koja se najviše približila ovoj idealnoj tržišnoj privredi je ekonomija
Engleske u toku 19.vijeka. Kasnije se, zbog velikih kriza koje su pogodile mnoge
zemlje, u ekonomske odluke malo po malo miješala i vlada. Vlada sada donosi
zakone i pravila koja reguliraju ekonomski život, pruža usluge obrazovanja i policije,
te reguliše probleme zagađivanja i pravila ponašanja preduzeća. Čak i danas najveća
komunistička (i komandna) privreda svijeta - Kina, nije u potpunosti komandna, već
sve veću ulogu igraju privatni vlasnici preduzeća koji donose lične odluke o
proizvodnji i potrošnji.
5
Zakonom o otpadu FBiH - nadležni organi dužni su izraditi
strategiju na federalnom i planove na kantonalnom i opštinskom nivou. Kantonalni
plan upravljanja otpadom da je usaglašen sa Federlanom Strategijom upravljanja.
Kantonalni plan donosi zakonodavno tijelo kantona. Izrada Plana vrši se u saradnji sa
opštinskim organima, poslovnim zainteresiranim grupama i udruženjima za okoliš.
2.1.1. Zakon o upravljanju otpadom
Zakon o upravljanju otpadom (Službene novine F BiH, Broj: 33/03) uređuje načine
upravljanja otpadom. Ovak Zakon prije svega donosi osnovne pojmove otpada,
podjelu otpada kao i definicije otpada. Pojašnjava sudionike u procesu samog
nastanka otpada pa sve do krajnjeg zbrinjavanja. Jasno je precizirano na kojem nivou
Vlasti se donose pojedini Zakoni, propisi i odluke.
Izrada propisa vrši se u saradnji sa: Međuentiteskim tijelom za okoliš,
predstavnicima Vlade Republike Srpske, prestavnicima ekonomskih udruženja,
predstavnicima udruženja za zaštitu okoliša kao i predstavnicima kantonalnih vlada.
6
Svaki kanton donosi Plan upravljanja otpadom za određeni period. Ovaj Zakon
uređuje i finansijske odgovornosti proizvođača otpada, kao i sistem prikupljanja
5
Obadić, A.,
Utjecaj veličine države na ekonomski rast u okviru najnovijih promjena fiskalne politike
Europske unije
, Zbornik ekonomskog fakulteta, Zagreb, 2006.,
6
www.fmoit.gov.ba/download/ZAKON%20o%20UPRAVLJANJU%20OTPADOM.( pristup
15.07.2018.)
15
kategorija u sistemu organizacije i upravljanja Fondom ili ovlaštenim operaterima
sistema. Fond raspodjeljuje prikupljena sredstva prema kantonima u razmjeri
raspoređivanja sredstava kako je definisano Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša, za
projekte i aktivnosti upravljanja posebnim kategorijama otpada, što će urediti propis
iz člana 18a. stav 5. ovog zakona. Fond je dužan da donese godišnji Plan upravljanja
posebnim kategorijama otpada i Finansijski plan za posebne kategorije otpada. Plan
upravljanja posebnim kategorijama otpad i Finansijski plan za posebne kategorije
otpada odobrava Vlada FBiH, uz prethodnu saglasnost Federalnog ministarstva“.
Informacioni sistem upravljanja otpadom (u daljem tekstu: informacioni sistem) je
niz međusobno povezanih baza podataka i izvora podataka o svim vrstama i
tokovima otpada, subjektima i infrastrukturom upravljanja otpadom i uspostavlja se u
Fondu. Provedbenim propisom uredit će se način i finansijsko-tehnički aspekt
uspostave, vođenja i održavanja informacionog sistema, kao i rokovi izvještavanja, te
način dostavljanja informacija o otpadu.''
2.1.2. Zakon o komunalnoj djelatnosti
Zakon o komunalnim djelatnostima donose Skupštine Kantona. Ovim Zakonom se
uređuju komunalne djelatnosti, načela, načini obavljanja i finansiranja obavljanja
komunalnih djelatnosti.
Zakon o komunalnoj djelatnosti uređuje obavezu plaćanja
komunalnih usluga svim fizičkim i pravnim licima, kao i obavezu korisnika usluga
da prijave sve nastale promjene vezane za promjenu adrese, naziva, mjesta, imena i
drugih podataka.
Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju se:
I.
iz cijene komunalne usluge;
II.
iz komunalne naknade;
III.
iz općinskoga budžeta;
IV.
iz drugih izvora, prema posebnim propisima.
7
7
https://www.sbk-ksb.gov.ba/hr/organizacioa-struktura-min-privrede/date/2018/6/26.html
16
2.1.2.1.Analiza primjene zakona o komunalnim djelatnostima u FBiH
Na osnovu provedene analize od strane Udruge poslodavaca komunalne privrede u
Federaciji Bosne i Hercegovine na temu „Primjena Zakona o komunalnim
djelatnostima u FBiH“ koju možemo pronaći na web stranici Udruge poslodavaca
Federacije Bosne i Hercegovine predloženi su sljedeći Zaključci:
1. Neodobravanje primjene cijene koštanja komunalne usluge i nedonošenje
propisa, kojima će se sistematski riješiti pitanje efikasne naplate komunalne
usluge, direktno vodi javna komunalna preduzeća u tešku finansijsku
situaciju, poslovanje sa gubitkom i ugrožavanje obavljanja komunalne
djelatnosti.
2. Kršenja Zakona također znatno utiču na poslovanje JKP njihovu finansijsku i
poslovnu stabilnost, tehničku spremnost da obavljaju kvalitetno javnu
funkciju zbog koje su osnovana i da zadovolje potrebe korisnika komunalnih
usluga, kao i za očuvanje prirodnih resursa i doprinesu kvalitetu zaštite
životne okoline.
3. Predmetna analiza ponovo nameće zaključak o potrebi donošenja okvirnog
„Zakona o komunalnoj privredi na nivou Federacije BiH“, kojim bi se
utvrdili i izjednačili principi obavljanja komunalnih djelatnosti, način
utvrđivanja stvarne cijene koštanja, regulator za cijene, sistemski način
naplate izvršenih komunalnih usluga i na taj način otklonili sadašnji
nedostaci, a time i poboljšao položaj komunalnih preduzeća.
2.1.3. Zakon o zaštiti okoliša
Pitanja zaštite okoliša nisu uključena u deset točaka u kojima su Ustavom Bosne i
Hercegovine definirane nadležnosti državnih institucija, te stoga spadaju pod
sljedeću odredbu: ''Sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovome Ustavu nisu izričito
dodijeljene institucijama Bosne i Hercegovine, pripadaju entitetima.'' (Članak III,
stavak 3.) Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine se određuju nadležnosti ovoga
entiteta i pripadajućih kantona u oblasti zaštite okoliša kako slijedi: - Isključiva
nadležnost Federacije je ''utvrđivanje privredne politike, uključujući planiranje i
obnovu, te politiku korištenja zemljišta na federalnom nivou“ (članak III.1c –
Amandman VIII), kao i “utvrđivanje energetske politike, uključujući raspodjelu
između kantona, te osiguranje i održavanje potrebne infrastrukture.“ (Članak III.1g –
18
Tabela 1.1.Zakoni o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine I
Tabela 1.2.Zakoni o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine II
9
9
http://www.rdm.ba/onama.php (pristup 04.08.2018.)
19
2.1.3.1.Komunalne odluke
Svako pojedinačno općinsko vijeće donosi komunalne odluke na osnovu kantonalnih
zakona. Komunalne odluke odnose se na uređenje komunalnog reda, komunalne
djelatnosti, kao i uređenje naselja, održavanje čistoće u gradu, očuvanje javnih
površina, sakupljanja , odvoza i deponovanja otpada, uklanjanje snijega i leda,
uklanjanje protivpravno postavljenih predmeta na javnim i drugim površinama, kao i
donošenje mjera za provođenje komunalnog reda i kaznenih mjera. Razlika između
komunalnih odluke je u načinima provođenja. Komunalna preduzeća koja su
navedena u ovom radu su javnog karaktera dok je Alba iz Zenice javno-privatno
preduzeće.Obzirom na vlasničku strukturu preduzeća, drugačiji je i nadzor nad
izvršenjem posla. Za kontrolu poštivanja komunalne odluke, zadužene su općinske
inspekcije.
21
Goražde, Zvornik, Živinice Livno.
Ovom strategijom predviđeno je da se aktivira 16
regionalnih deponije, kako bi se otpad odlagao na propisan način.
Deponije prikupljaju otpad iz okolnog područja u kom se nalaze, a preko komunalnih
preduzeća ovlaštenih za prikupljanje i odvoz otpada. Postoji mogućnost pojedinačnih
ugovora za dovoz otpada na regionalne deponije, za posebne subjekte, i po posebno
uređenom propisu i cjenovniku.
Najveći problem u našoj zemlji su nelegalne
deponije i odlagališta otpada, na kojima se na nepropisan način odlaže otpad, koji
utiče na zravlje ljudi i okolinu u kokoj živimo. Dok u zemljama Evrposke unije otpad
predstavlja investiciju, u Bosni i Hercegovini sve više se stvara zagađenost nastala
nemarom, kao i pretrpanost zemljišta otpadom. Uništava se obradivo zemljište,
izvosrišta, šume, sve što nam može doprijeniti u razvoju zemlje i života u njoj.
2.2.1. Način upravljanja i ekonomska opravdanost deponovanja
Otpad
je svaka tvar koja ima svojstva zbog kojih se vlasnik mora ili želi riješiti.
Nastaje kao rezultat raznih ljudskih aktivnosti: u domaćinstvima, u raznim
privrednim djelatnostima te posebno u industriji.
Da bi se upravljanje otpadom vršilo
na ekonomski opravdan, prihvatljiv i pravilan način, potrebno je poznavati vrte
otpada.
Otpad se može klasificirati na slijedeći način:
1. Prema mjestu nastajanja (porijeklu):
Komunalni otpad
: razni kućni otpad
(smeće, kućni komadni otpad), vrtni otpad, tržnički otpad, kancelarijski
otpad, otpad s javnih površina (smeće);
Tehnološki otpad
: otpad iz raznih
industrijskih pogona, otpad iz raznih uslužnih i obrtničkih djelatnosti,
bolnički otpad, poljoprivredni i stočarski otpad, granevinski otpad, rudarski
otpad, specijalni (posebni) otpad, radioaktivni otpad, eksplozivni otpad.
2. Prema svojstvima:
Interni otpad
- ne sadrži ili sadrži vrlo malo tvari koje
podliježu fizikalnoj, hemijskoj i biološkoj razgradnji; ne ugrožava okoliš;
Opasni otpad
- ima jedno od svojstava: eksplozivnost, zapaljivost,
reaktivnost, toksičnost, nagrizanje, nadražljivost, infektivnost, karcinogenost,
mutagenost, svojstvo ispuštanja otrovnih plinova hemijskom reakcijom ili
biološkom razgradnjom.
3.
Prema mogućnosti transformiranja u okolišu: materijali koji su biološki
transformabilni, organski dio otpada (papir, karton, hrana), materijali koji su
hemijski transformabilni itd.
22
Savremeni načini upravljanja otpadom su slijedeći:
-
Smanjenje količine otpada – pravilna upotreba i načini korištenja osnovnih
kao i luksuznih proizvoda za zadovoljenje životnih potreba,
-
Razdvajanje otpada – predstavlja fizičko odvajanje vrste otpada,
-
Recikliranje otpada –
izvajanje i ponovno korištenje određene vrste otpadnog
materijala,
-
Spaljivanje otpada – sagorijevanje određene vrste otpadnog materijala radi
proizvodnje energije.
2.2.2. Plan upravljanja otpadom
Plan upravljanja otpadom predstavlja zakonsku obavezu svakog kantona. Na osnovu
ovog plana izrađuje se prostorni plan kantona.
Plan upravljanja otpadom predstavlja
načine, strategije, odluke i propise na osvovu donešenih Zakona, po kojima će se
izvršavati prikupljanje, odvoz i deponovanje komunalnog otpada.
Plan se pravi za 20
godina sa analizama i predpostavkama projekcije plana.
2.2.3. Regionalna deponija Mošćanica
Odlukom o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću, koju je donijelo Vijeće
općine Zenica na svojoj sjednici održanoj 12. septembra 2002. godine (''Službene
novine općine Zenica'', br. 7/02 i 8/03) osnovano je privredno društvo "Regionalna
deponija Mošćanica". Osnivač ovog društva je općina Zenica.
Cilj osnivanja ovog
Društva je izgradnja moderne Regionalne sanitarne deponije za bezopasni otpad,
koja bi zbrinjavala otpad na ekološki prihvatljiv način u skladu sa Zakonom i
propisanom tehnologijom sa područja Regije za upravljanje čvrstim otpadom, koju
pored općine Zenica, čine još općine Visoko, Kakanj, Žepče, Zavidovići, Travnik,
Novi Travnik, Vitez i Busovača. Dana, 05.juna 2008.godine na Svjetski dan zaštite
okoliša otvorena je i puštena u rad novoizgrađena Regionalna deponija
‘’Mošćanica’’.
11
11
http://www.rdm.ba/onama.php (pristup 04.08.2018.)
24
NOVI TRAVNIK
0
0
Ostali korisnici:
21
404,53
KPZ Zenica
ALBA
Zenica
90,29
Op
ć
ina Bugojno
279,78
Drugi korisnici
84,67
Ukupno
3.111
37.080,24
Tabela 3. Pregled dopremljenih količina komunalnog otpada na regionalnu deponiju
'mošćanica'' za period 01.01.-31.12.2010.godine
Regionalna sanitarna deponija "Mošćanica" je projektovana da prima otpad od 2008.
g. pa do u narednih 25 do 30 godina. Regionalna deponija je izgrađena prema
važećim EU direktivama i standardima i kao takva zadovoljava higijensko
‐
sanitarne
uslove odlaganja otpada. Pored plohe za odlaganje, na Regionalnoj deponiji
izgrađeno je sljedeće:
1. betonska ograda, ƒ
2. portirnica,
3. vaga i nadstrešnica, ƒ
4. hale za baliranje PET
‐
a i kartona, ƒ
5. lagune za prikupljanje procjednih voda, ƒ
6. protupožarna (hidrantska) mreža, ƒ
7. administrativni objekat, ƒ
8. objekat radionice sa garažama i ƒ
9. sistem za prikupljanje i spaljivanje deponijskog plina.
2.2.3.2.Plan poslovanja
Uprava regionalne depomije Mošćanica u 2017. godini donijela je plan poslovanja
koji se bazira na povećanju i usavršavanju kadrova, plan odlaganja otpada po vrtama
i količinama, plan odlaganja po korisnicima i količinama, kao i razradu plana
investicionih ulaganja. Investiciona ulaganja koja se vrše iz raspoloživih srestava u
25
tom planu usmjeran ka produženju folije i nabavku uređaja za monotoring plina.
Izrada projekta za kontrolisano prikupljanje i sagorijevanje deponijskog plina, te
prihvat nekih vrsta opasnog otpada su veći projekati RDM.
Plan za naredni period je
upošljavanje 6 radnika na poslovima izdvajanja sekundarnih sirovina sezonski, po tri
mjeseca.
Tabela 5. Plan investicionih ulaganja za period od 01.01.2017.-31.12.2017.godine
R/B
NAZIV
INVESTICIJ
E
IZVOR FINANSIRANJA
Ukupn
o
Društvo
Ministarstvo
za prostorno
uređenje,
promet i
komunikacije i
zaštitu okoline
Ze-do kantona
Ministarstvo
okoliša i
turizma
F BiH
Fond za
zaštitu
okoliša F
BiH
1
Nadogradnja
odlagališnih
kaseta
130.000
300.000
430.00
0
2
Nabavka i
ugradnja
zvona za
sistem
otplinjavanja
60.000
40.000
100.00
0
3
Izrada Studije
izvodljivosti,
10.000
10.000
20.000
27
2.3.Komunalna preduzeća u Srednjoj Bosni
U Bosni i Hercegovini postoji veliki broj komunalnih preduzeća. Veći dio tih
preduzeća jesu javna. Na području srednje Bosne osim komunalnog preduzeća u
Zenici, koje je u javno-privatnom vlasništvu, ostala preduzeća su javna.
Poslovanje
kod navedenih preduzeća u posljednjim godinama dovodi do negativnih rezultat.
2.3.1. "ALBA Zenica" doo Zenica
"ALBA Zenica" d.o.o. Zenica, je preduzeće koje nastalo putem stranih direktnih
investicija. Komunalno preduzeće za prikupljanje, deponovanje i odvoz komunalnog
otpada na području Grada Zenica, koje u svom satsavu ima organizacionu jedinicu "
reciklažno dvorište".
U poslijeratnom periodu na području Grda Zenica, komunalne
usluge izvršavalo je Javno komunalno preduzeće "KOMRAD". Proglašenjem stečaja
firme, "KOMRAD" kao i mnogih drugih koje su bile u Javnom vlasništvu, strani
direktni investitor "ALBA BERLIN" , uvidjela je povoljno tlo za ulaganje u ovu
vrstu djelatnosti na području Grada Zenica.
Obzirom da je "ALBA Zenica" d.o.o.
Zenica, preduzeće sa dva osnivača, s toga je i kvalitet pružanja usluga na zavidnom
nivou.
Na osnovu Odluke o komunalnom redu i Zakona koji se odnosi na komunalne
usluge,kao i proceduru privatizacije komunalnog preduzeća, komunalno preduzeće u
Zenici je privatizovano po mješovitom svojstvu, a po udjelu 60:40 udjela dioničara.
Procenat, odnosno vlasnička struktura se mijenja, tako da se trenutno u privatnom
vlasništvu nalazi 60% dionica. Na samom početku poslovanja preduzeće se bavilo
prikupljanjem, odvozom i deponovanjem komunalnog otpada, dok je vremenom,
proširilo svoje aktivnosti, tako da se danas bavi i slijedećim poslovima:
-
Odvozi otpada iz EUFOR-ovih baza u Rajlovcu (Sarajevo) i Ortiješu
(Mostar), kao i iz ambasade USA (Sarajevo)
-
Odlaganje otpadne emulzije iz tvornice VW u Vogošći (Sarajevo)
-
Vanredni poslovi zimske službe - održavanje lokalnih puteva u okolini
Zenice
-
Povremene usluge odvoza otpada iz gradova Srednje Bosne (Travnik, Novi
Travnik, Busovača)
28
-
Ugovori o prikupljanju i otkupu iskoristivih materijala velikih trgovačkih i
distributivnih centara u BiH (Konzum, Robot, FIS, Velpro)
-
Razvijena mreža dobavljača iskoristivih materijala (62 Prese, 9
Presscontainera i ostalih posuda u 30 gradova u BiH)
-
Otvaranje pretovarne stanice za sakupljanje starog papira u Sarajevu
-
Odvoz industrijskog otpada iz livnice CIMOS (Zenica)
-
Reciklažno dvorište sa najmodernijim postrojenjem za spaljivanje animalnog
i infektivnog otpada (investicija od 500 TEUR - Zenica)
-
Polaganje travnjaka i redovno održavanje terena na fudbalskom stadionu
Bilino polje (Zenica)
-
Sanacija i održavanje terena sa vještačkom i pravom travom FIFA Trening
centra u Zenici
-
Ukrašavanje rondoa na glavnoj gradskoj magistrali (Zenica).
12
U posljednjem periodu, preduzeće učestvuje u niz projekata zaštite okoline,
odovojenog prikupljanja otpada, održavanja sportskih stadiona u drugim gradovima,
kao i mnogim drugim projektima vezanim za kom unalne usluge. Značajan doprinos
razvoju preduzeća daje Općinska Uprava, jer se poslovi povjereni Albi, odnose na.
Očuvanje i zaštitu životne sredine, unapređenje poslovanja, zaštitu i očuvanje
ekologije, povećanje efikasnosti, i niz drugih parametara koji vode ka boljem životu
građana Zenice.
Izuzetno kvalitetan rukovodeći i upravni kadar, svoje strategije
razvoja usmjerava ka ostvarenju ciljeva u skladu sa reformskim dokumentom
Agenda 2000 kojem su u osnovi slijedeći ciljevi:
1.
konkurentnost, sigurnost i kvaliet poljoprivredne proizvodnje
2.
stabilnost dohodtka poljoprivrednim domaćinstvima,
3.
zaštita životne sredine,
4.
alternativna mogućnost zapošljavanja.
Svim odlikama kvalitetnog menadžmenta, firma kao monopolistička, uspijeva da na
području Grada izvrši usluge odvoza komunalnog otpada, dok uprava Grada donosi
odluke i procedure upravljanja komunalnim otpadom kao ostalu potrebnu proceduru
i usaglašavanje Zakona upravljanja komunalnim otpadom.
Na Godišnjem nivou
"ALBA Zenica" d.o.o. prikupi oko 14 000 tona starog papira i više od 1 000 tona
12
http://www.alba.ba/zen/index.php/ekologija ( pristup 14.07.2018.)
30
postupku od dana 24.12.2013. pa o zatvaranja stečajnog postupka 27.03.2014. godine
smanjen je broj radnika sa 128 na 112.
Investiciona sredstva u iznosu od 173.280,73
KM usmjerena su u uređenje upravne zgrade, nabavku stalnih sredstava ( dva
kamiona i pomoćnih mašina za ručno i mašinsko košenje trave i čišćenje zelenih
površina.
13
U tabelarnom pregledu dati su pokazatelji iz Bilansa stanja za 2017.
Godinu.
13
http://jkpbasbunar.com/o-nama/ ( pristup 21.07.2018.)
31
2.4.Trenutno stanje deponija sa posebnim osvrtom na ZDK i SBK/KSB
Deponije komunalnog otpada u BiH uglavnom su otvorenog tipa i nalaze se na
područjima koja nisu uređena po principima higijensko
‐
sanitarnih deponija, tj. ne
postoje zaštitni sistemi za očuvanje tla, vode i zraka. Na većini deponija komunalnog
otpada ne kontroliraju se procjedne vode i emisije plinova. Otpad se pomoću
specijaliziranih vozila (npr. bagera i sl.), povremeno prekriva inertnim materijalima.
Određeni broj nekadašnjih općinskih deponija više nije u funkciji, a s obzirom da
napuštene deponije uglavnom nisu sanirane i zatvorene na adekvatan način, danas se
mogu svrstati u kategoriju divljih deponija. Općine u FBiH trenutno se nalaze u fazi
provođenja mjera definiranih u Federalnoj strategiji upravljanja otpadom 2008
‐
2018.
i Federalnom planu upravljanja otpadom 2012
‐
2017. Ovo se, prije svega, odnosi na
proces zatvaranja postojećih deponija i postepeni prelaz na regionalni koncept
odlaganja komunalnog otpada. Projektima, koji se provode u oko šezdeset općina
predviđena je sanacija postojećih deponija i izgradnja pratećih objekata prilagođenih
regionalnom konceptu odlaganja. Izgradnja pratećih objekata podrazumijeva
sljedeće:
-
Izgradnja sortirnice,
-
Izgradnja reciklažnog dvorišta i prostora za privremeno skladištenje
selekcionog otpada,
-
Izgradnja portirnice, vage i praonice točkova i
-
Izgradnja kompostane za biorazgradivi otpad.
U cilju smanjenja količina otpada koji se odlaže na deponije predviđena je izgradnja
sortirnica otpada na kojima će se vršiti odvajanje korisnog otpada, koji može ići na
reciklažu ili upotrebu za energetske svrhe (proizvodnja RDF
‐
a). Također, podstiče se
formiranje zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, a sve u svrhu ponovne upotrebe,
reciklaže i iskorištavanja energije iz otpada.
33
Tabela 6.Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u ZDK
Površina Količina Postojeći objekti
na
Br
.
Općina/Grad Naziv deponije
odloženog
Faza sanacije
Lokacija deponije
(m2)
deponiji
otpada (t)
1.
Breza
„Koritnik”164 24.180,00 38.700,00 Nema objekata Plan prilagođavanja
Jugoistočno od urbanog
područja
(2015. g.)
Breze, kod naselja Koritnik,
odnosno
površinskog kopa Rudnika
mrkog uglja
Breza (šire gradsko područje)
2. Doboj
‐
Jug
(„Lipac” u
Doboju,
‐
‐
‐
Izgradnja objekata U mjestu Lipac u općini Doboj
(RS),
RS – na istom
Regionalne
deponije
jugoistočno od urbanog
područja
lokalitetu
planirana i
Doboj
Doboja
Regionalna
deponija
u Doboju, RS)
3.
Kakanj
„Bare”
63.000,00 38.937,00 Na deponiji postoji Glavni projekat
sanacije
U blizini naselja Bare, istočno
od grada
(2016. g.) rampa, portirnica,
garaža
deponije i izgradnje Kaknja na udaljenosti od 1,5
km od
za radne strojeve
objekata
centra
4.
Maglaj
„Nekolj”
7.200,00 24.980,00 Laguna i sistem za
Glavni projekat
sanacije
Lokalitet Krbeši, oko 3 km od
urbanog
(2015. g.)
prikupljanje
procjednih
deponije i izgradnje
centra Maglaja i 2 km od
fabrike
voda, obodni
kanali i
objekata
„Natron
‐
HAYAT“
donji brtveni sloj
5.
Olovo
„Gradina”
5.197,00 10.578,00 Nema objekata
Idejni projekat
sanacije
Kod naseljenog mjesta Dokovi
uz putnu
(2015. g.)
deponije i izgradnje
komunikaciju Olovo –
Sarajevo
objekata
6.
Tešanj
„Bukva”
19.280,00 46.135,00 Portirnica, laguna i
Idejni projekat
sanacije
Na lokalitetu Vila u naselju
Bukva,
(2016. g.)
sistem za
prikupljanje
deponije i izgradnje neposredno pored asfaltnog
puta
procjednih voda.
objekata
Tešanj
‐
Tešanjka
7.
Usora
(„Lipac” u
‐
‐
‐
Izgradnja objekata U mjestu Lipac u općini Doboj
34
Doboju,
(RS),
RS – na istom
Regionalne
deponije
jugoistočno od urbanog
područja
lokalitetu
planirana i
Doboj
Doboja
Regionalna
deponija
u Doboju, RS)
Površina
Količina
Postojeći
objekti na
Br. Općina/Grad
Naziv
deponije
odloženog
Faza sanacije
Lokacija deponije
(m2)
deponiji
otpada (t)
8.
Vareš
„Kota”
34.000,00 9.556,00 Rampa na ulazu
u
Idejni projekat
sanacije
Sjeverozapadno od urbanog
područja
(2014. g.)
deponiju
deponije i
izgradnje
Vareša na lokalitetu
„Kota“', sa
objekata
sjeverne strane napuštene
industrijske
deponije jalovine
površinskog kopa
„Smreka“ „Rudnika
željezne rude
Vareš“ – pristup sa lijeve
strane puta
prema naselju Semizova
Ponikva
9.
Visoko
„Očazi“165 58.000,00 41.352,00 Nema objekata Idejni projekat
sanacije
U naselju Gornje Moštre,
(2015. g.)
deponije i Glavni
projekat
sjeverozapadno od Visokog
izgradnje Centra
za
upravljanje
otpadom na
drugoj lokaciji
10. Zavidovići „Ekonomija – 15.000,00 40.272,00 Nema objekata Idejni projekat
sanacije
Nalazi se pored regionalnog
puta R465
Batvice”
(2013. g.)
deponije i
izgradnje
Zavidovići – Maglaj, 3 km
od Zavidovića
objekata
u poslovno
‐
poduzetničkoj
zoni
”Ekonomija
‐
Batvice”, u
blizini naselja
Grab
11.
Zenica
Regionalna
deponija
130.000,00 320.000,00 Izgrađeni svi
objekti,
‐
Jugoistočno od centra
Zenice, u naselju
„Mošćanica”
(2016. g.) osim uređaja za
Mošćanica
prečišćavanje
procjednih
voda koji su
predviđeni
Strategijom
„Siđe”166
78.000,00 860.000,00 Nema objekata Izvođenje radova
na
U blizini centra Zenice, na
istočnoj
36
Tabela 7.Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u SBK/KSB
Količina
Naziv
Površi
na
Postojeći
objekti
Br.
Općina/
Grad
odloženo
g
Faza sanacije
Lokacija deponije
deponije (m2)
na deponiji
otpada (t)
1.
Bugojno „Donji
11.894,
00
7.340,00
Nema
objekata
Glavni projekat
sanacije
Uz magistralni put M16
‐
4
Novi Travnik –
Boganov
ci”
(2014. g.)
deponije i izgradnje
objekata
Bugojno, u Skopaljskoj dolini
„Dubočin
e –
18.350,
00
30.600,0
0
Nema
objekata
Glavni projekat
sanacije
Nalazi se uz magistralni put
M16
‐
4 Novi
Talin
Gaj”168
(2014. g.)
deponije
Travnik
‐
Bugojno, od centra
udaljena oko 7
km, u uvali između sela
Bristovi i Kula
2.
Busovača „Klokoti”
12.100,
00
24.000,0
0
Nema
objekata
Idejni projekat
sanacije
Nalazi se u općini Busovača
sa istočne
(2013. g.)
deponije i Idejni
projekat
strane, u naselju Oslište i
udaljena je oko 10
izgradnje Centra za
km od centra općine i od
sjedišta preduzeća
upravljanje
otpadom na
JKP “Komunalac“, na
području napuštenog
drugoj lokaciji
rudnika Kaolina
3.
Dobretići
169
‐
‐
‐
‐
‐
‐
4.
Donji
Vakuf
„Ornice”
6.500,0
0
9.100,00
Nema
objekata
Završen glavni
projekat
Nalazi su unutar općine Donji
Vakuf, istočno
(2015. g.)
sanacije deponije i
izgradnje
od općine na lokalnom putu
Donji Vakuf –
objekata
Jemanlići – Korenići
5.
Fojnica
„Mut –
Plane”
8.359,00 28.040,00
Rampa na
ulazu u
Idejni projekat
sanacije
Nalazi se 4,5 km ispod naselja
Tješilo,
(2015. g.) deponiju
deponije i izgradnje
objekata
jugozapadno od centra Fojnice
6.
Gornji
„Batuški
6.000,00 45.300,00 Rampa i
Glavni projekat
Sjeverno od centra Gornjeg
37
Vakuf
Lug”
ograda
sanacije
Vakufa –
– Uskoplje
(2015. g.)
deponije i izgradnje
objekata
Uskoplja, u blizini naselja Batuša
7.
Jajce
„Kruščica” 8.538,00 23.800,00
Rampa,
portirnica
Glavni projekat
sanacije
Nalazi se u dolini potoka
Zelenac, na desnoj
(2015. g.) i ograda
deponije i izgradnje
objekata
strani lokalnog puta Jajce –
Kruščica
8.
Kiseljak
„Berberuša
”
9.500,00 38.000
Nema objekata Plan prilagođavanja
Nalazi se jugozapadno od
Kiseljaka oko 9km
(2014. g.)
3.UPRAVLJANJE OTPADOM U ZEMLJAMA ZAPADNE
EVROPE
3.1.Osnovni podaci o upravljanu otpadom u EU
Zemlje članice EU u upravljanju otpadom koriste smjernice direktive EU parlamenta
"2008/98/EC".Prema navedenoj direktivi upravljanje otpadom se bazira na
smanjenju otpada, pripremi za ponovno korištenje, recikliranju, obradama otpada kao
i pravilnom odlaganju.
Jedna od smjernice ove direktive je ekološki pristup i
poštivanje i briga o ljudskom zdravlju.Prevencija nastanka otpada prijedlog je za
usoistavljanje programa upravljanja otpadom u članicama EU. 24.02.1997. godine,
donesena je Odluka upravljanja otpadom koja je vezana za društvene strategije, a
odnosi se na sprječavanje nastanka otpada, ponovnu upotrebu i recikliranje.
Predlaže se da zemlje članice uvedu programe za prevenciju nastanka otpada koji u i
do redoslijedom ekološke i zdravstvene sigurnosti. Ciljevi EU u okviru ekološkog
programa odnose se na odvojeno prikuljanje otpada koje će se korititi kao imputi u
prosecu daljnje prozvodnje. Neispunjenje rokova propisanih direktivom, zemlje
članice se sankcionišu finansijski. Rokovi propisani direktivom su slijedeći:
-
Do 2013 godine potrebno je smanjiti količinu bio otpada koji se odlaže na
regulirane deponije za 25%
-
Do 2015 godine potrebno je započeti s odvojenim prikupljanjem otpada
-
Do 2018 godine potrebno je sanirati sve deponije koji ne ispunjavaju kriterija
postavljene od strane EU
39
L
RUMUNIJA
254
214
5%
11%
2%
82%
SLOVENIJ
A
432
257
49%
12%
0%
39%
SLOVAČK
A
321
282
6%
6%
12%
76%
FINSKA
482
482
18%
15%
50%
17%
ŠVEDSKA
438
438
33%
16%
50%
1%
UJEDINO
KRALJEVS
TVO
482
473
28%
17%
27%
28%
ISLANDIJA
345
345
38%
7%
6%
49%
NORVEŠK
A
423
414
27%
17%
54%
3%
ŠVAJCARS
KA
730
730
33%
21%
46%
0%
CRNA
GORA
508
451
1%
0%
0%
99%
MAKEDON
IJA
370
370
-
-
-
100%
SRBIJA
302
326
1%
0%
0%
99%
TURSKA
405
363
0%
0%
0%
100%
BIH
349
234
0%
0%
0%
100%
Podaci preuzeti ; eurostat, Environment in the EU,Each person in the EU generated
475 kg of municipal waste in 2014 44% was recycled or composted, 56/2016 - 22
March 2016.
Okvir za evropsku politiku upravljanja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o
Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) i drugim evropskim propisima na
području upravljanja otpadom. EU-Direktive za područje upravljaja otpadom
svrstane su u četiri grupe u zavisnoszi od toga šta propisuju:
-
okvirna direktiva o ozpadu i o opasnom otpadu
-
direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu,direktiva o zbrinjavanju otpadnih
ulja, direktiva o otpadu iz industrije,direktiva o otpadnim vozilima, direktiva
o mulju iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, direktiva o otpadnoj
električnoj i elektroničkoj opremi, direktiva o baterijama i akumulatorima
koji sadrže određene opasne tvari, direktiva o zbrinjavanju polikloriranih
bifenila i polikloriranih terfenila,
-
uredba o nadzoru i kontroli otpreme otpada unutar područja, na području i iz
područja Europske unije
i
-
direktiva o odlagalištima, direktiva o spaljivanju otpada, direktiva o
integriranoj prevenciji i kontroli onečišćenja.
40
Slika 3. Pregled EU direktiva koje daju definicije otpada (Izvor: Kruti otpad,
Rukopis predavanja, Prof. dr. Jure Margeta)
3.2.Ekonomska opravdanost
U januaru 2018 godine donešen je akcioni plan za kružnu ekonomiju u upravljanju
otpadom od strane Evropske unije koji se odnosi na sve zemlje članice. Okvir za
monitoring uspostavljanja kružne ekonomije sastoji se od indikatora za svaku
fazu:proizvodnju,potrošnju, upravljanje otpadom i sekundarnim sirovinama,
insvesticije i inovacije.Kružna ekonomija u upravljanju otpadom predstavlja
savremeni način upravljanja otpadom. Razdvajanjem , recikliranjem i spaljivanjem
otpada, dobivamo inpute u novi proces proizvodnje. Samim tim smanjuju se troškovi
odlaganja otpada za proizvodžača otpada, smanjuju se troškovi inputa za
proizvodnju novih proizvoda od već korištenog materijala. Kružna ekonomija
predstavlja ponovnu upotrebui več ranije upotrebljenog dijela otpada koji neprestano
u procesu pravilnog odlaganja smanjuje troškove i povećava proizvodne kapacitete.
42
2.
tranzicija, osigurava održivo upravljanje materijalnim resursima i produžuje
životni vijek materijala i proizvoda i
3.
smanjenje otpada, u toku životnog ciklusa proizvoda.
3.3.Upravljanje otpadom u Švedskoj
Švedska je zemlja kojoj nedostaje otpada. Uvoz otpada u ovu zemlju jedan je od
projekata ekonomskog razvija zemlje, jer otpad koriste kao inpute u proizvodnji pare
za zagrijavanje, elektricne energije i u druge svrhe.
Posvećenost zaštiti okoliša u ovoj
zemlji na visokom je nivou, jer se u pojedinim dijelovima Švedaske, prikupljanje
otpada izvršava zaprežnim kolima kako nebi dolazilo do zagađenosti.
Jedan od
najplaćenijih poslova je posao u komunalnim firmama, jer se posao zasniva na
kružnom ciklusu.
Izmjena Zakona još početkom devedestih godina, doprinijela je efikasno upravljnje
otpadom. Zakoni se odnose na razdvajanje otpada, selektivno prikuopljanje, kao ii
kaznene odredbe nepoštivanja istih za sve učesnike u proizvidnji otpada. Švedska
kroz poltike stimuliše reciklažu. 2005 godine Švedska je zabranila odlaganje
organskog otpada , te je isti počela koristiti za spravkljanje komposta, bioplina i
gnojiva. U razdoblju od 10 godina ova zemlja je svojom striknom politikom i
Zakonima uspejla smaniti količinu otpada koji se odlagao na dponije za jedan milon
tona.
U ovoj zemlji 36% otpada se reciklira, 14% se kompostira, a 49% spaljuje.
Diljem Švedske 32 postrojenja proizvode toplinsku energiju za 810.000
domaćinstava i električnu energiju za 250.000 kuća. U Europskoj uniji trenutno
djeluje više od 450 postrojenja za proizvodnju energije iz otpada, a više od 14
milijuna građana koristi tu energiju. Tehnologija energetske oporabe otpada danas je
naredovala do te razine da su njezine štetne emisije svedene na ekstremno nisku
razinu, značajno ispod emisija niza konvencionalnih sustava, poput prometa ili
energetski intenzivnih industrijskih postrojenja.
Švedska nije poznata kao zemlja kojoj nedostaju inovacije. Naprotiv, u 2016. godini
po Globalnom indeksu inovacija Cornell Univerziteta, Švedska se nalazila odmah iza
Švajcarske kao druga najinovativnija zemlja u svijetu. I mada je Švedska
najpoznatija po inovacijama kao što su „Solarni sistem za proizvodnju bezbjedne
vode (voda za piće u kojoj nema mikroorganizama i supstanci, iako može da bude
43
obojena, da ima miris ili problematičan ukus jer su u njoj rastvoreni minerali)“ i
Spotify, većina njihovih intelektualnih kapaciteta je usmjerena ka rješavanju jednog
od najvećih problema u svijetu – otpada. Dok se svijet bavi iznalaženjem održivih
rješenja za upravljanje otpadom, Švedska je preduzela konkretne aktivnosti,
primjenjujući drastične mjere upravljanja otpadom u velikim insineratorima. Kako je
u Švedskoj izgrađeno 32 insineratora, Švedska je u prosjeku spalila 50% svog
cjelokupnog komunalnog otpada između 2000. i 2015. godine. Zahvaljujući
njihovom velikom angažovanju oko insineratora, količina otpada koju Švedska
odlaže na deponije iznosi samo 1% od ukupne količine njihovog komunalnog otpada,
eliminišući na taj način štetne gasove sa efektom staklene bašte poput metana, koji
ima 20 puta veće dejstvo od ugljen dioksida iz atmosfere. Pored toga, Švedska je
uspjela da se oslobodi zavisnosti od fosilnih goriva, tako što energiju dobija
spaljivanjem otpada. Otprilike tri tone otpada je ekvivalentno jednoj toni lož ulja, što
je prilično dobar odnos imajuću u vidu da je danas otpad mnogo dostupniji od
fosilnih goriva. Upravo iz tog razloga je Švedska otpad pretvorila u koristan
materijal. Prodajom svojih usluga spaljivanja i uvozom otpada iz zemalja koje su
spremne da plate cijenu za svoje zelenije pašnjake, Švedska je napunila svoje
džepove i pribavila više energije za svoje fabrike i opštinska komunalna preduzeća.
Čini se da je Švedska postala ‘obećana zemlja’ kada je upravljanje otpadom u
pitanju. Čak da je to i tačno u nekom kraćem vremenskom periodu, na široj skali i u
dužem vremenskom periodu, ova strategija je u suprotnosti sa osnovnim principima
‘zero waste’-a i cirkularne ekonomije.
Budući da Švedska ne proizvodi dovoljno spaljivog otpada za svoje energetske
potrebe, ona uvozi 800 000 tona smeća godišnje iz drugih europskih država,
uključujući susjednu Norvešku. Za Norvešku je, naime, jeftinije da izvozi svoje
smeće nego da ga sama spaljuje. Ovakva situacija ne čudi pošto predimenzioniranost
spalionica u Švedskoj i manje količine otpada u nastanku direktno uzrokuju
financijski gubitak valsnicima, te su isti prisiljeni snižavati cijene spaljivanja ispod
realnih troškova kako već postojeće spalionice ne bi u potpunosti financijski
krahirale.
45
europskih zemalja, te u Aziji i SAD-u. Ukupno se u prometu industrije reciklaže
otpada u Njemačkoj obrće 50 milijardi eura godišnje.Drugi primjer je ZAB, centar
koji je nastao tako što ga je osnovala jedinica lokalne samouprave, a posjetili smo ga
u sklopu studijskog putovanja u organizaciji CEMEX-a. Centrima se plaća za obradu
otpada cca. Od 70-100 eura/tona, a oni prema tržišnim uvjetima plasiraju gorivo iz
otpada u termoelektrane, cementare, tvornice papira i slična postrojenja. "Zelena
ekonomija“, prognoziraju Nijemci, će za deset godina imati u Njemačkoj veće
značenje, od onog koje danas ima automobilska industrija. U prethodnoj su godini
reciklirali sedam milijuna tona sirovina te ih ponovno stavili industriji na
raspolaganje, čime su prištedjeli šest milijuna tona CO2, otprilike jedan posto
ukupnih njemačkih emisija CO2. Udio sekundarnih sirovina u ukupnoj količini
sirovina koje su u Njemačkoj korištene 1995. godine iznosio svega dva do tri posto,
dok je danas taj udio već porastao na petnaest posto.Od tog rasta svakako bi željele
profitirati i općine, koje su u Njemačkoj odgovorne za zbrinjavanje kućnog otpada.
Kako bi se spriječilo da privatni poduzetnici, koji s ambalažnim i plastičnim otpadom
već rade dobar posao, sada pokupe i električni otpad, općine su tijekom postupka
donošenja zakona lobirale u svoju korist, i bile uspješne. Sadašnje rješenje predviđa
da privatni poduzetnici mogu doći u obzir samo u slučaju kada su u poslu
prikupljanja otpada "znatno uspješniji" nego li općine ili gradovi.Nijemci već
desetljećima u svojim domaćinstvima odvajaju otpad. Iako su u početku bili
ismijavani, trend upotrebe raznobojnih vrećica za različite vrste otpada raširio se i na
druge, prije svega europske zemlje. Iz starih novina možemo dobiti bijeli, skupi
papir. Bioplin se proizvodi iz komposta, a pravo blago skriva se u elektroničkom
otpadu.Gorivo iz otpada, kao zamjensko gorivo u cementarama, suspaljuje se na
glavnom gorioniku rotacijske peći gdje se razvijaju temperature plinova od 2.000 ºC
što rezultira temperaturom materijala od 1.450 ºC. Upravo zbog iznimno visokih
temperatura i dovoljno dugog vremena zadržavanja produkata izgaranja u peći dolazi
do razgradnje štetnih organskih spojeva. Istovremeno pepeo koji ostaje nakon
izgaranja goriva ugrađuje se u finalni proizvod, cement. Mjerni sustavi na svim
glavnim ispustima u tvornicama cementa, kontinuirano prate i emisije.
46
4.SAVREMENE METODE UPRAVLJANJA OTPADOM
Savremene metode upravljanja otpadom koristi sve više zemalja. Naročitu pažnju
ovome pridaju članice EU.
Pod posebnim mjerama za postizanje strateških ciljeva navodi se izbjegavanje i
smanjivanje količina otpada kroz edukaciju javnosti, provođenje projekata čistije
proizvodnje, unaprijeđenje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada, itd.
Međutim, nisu jasno navedeni ciljevi koji se žele postići izbjegavanjem neopasnog i
opasnog otpada, kao ni rokovi i metode, niti tko je odgovoran za njihovo
implementiranje. Također, strategija uvođenja čistije proizvodnje bi trebala biti
detaljnije objašnjena, s jasno definiranim ciljevima i ovlastima. Značaj sektora
upravljanja otpadom u domenu smanjenja negativnog uticaja na životnu sredinu
ogleda se u tome da je moguće, relativno lako, smanjiti emisije gasova sa efektom
staklene bašte u atmosferu, što nije slučaj u svim oblastima. Kako se industrije i
zemlje širom sveta bore da adresiraju svoje emisije ugljenika, aktivnosti sektora za
otpad predstavljaju mogućnost za smanjivanje emisija gasova sa efektom staklne
IZ
BJE
GA
VA
NJE
SM
AN
JE
NJE
RE
CIK
LIR
AN
JE
OB
RA
DA
OD
LA
GA
N
JE
48
Skupina s višenamjenskim funkcijama koje se međusobno povezane ima ključnu
ulogu kako bi se omogućila dostupnost cjelokupne stručnosti i iskustava na lokaciji.
To bi moglo obuhvatiti zaposlenike iz računovodstva, nabave, proizvodnje,
održavanja i marketinga. U najboljem slučaju, članovi skupine trebali bi predstavljati
zaposlenike svih položaja u tvrtki. Rukovatelji proizvodnim postupkom imaju
izravno iskustvo kako i zašto nastaje otpad.
S ciljem smanjenja količine otpada, koji će se, ne samo trajno odložiti, nego koji će
što manje ugrožavati okoliš, klimu i zdravlje ljudi, potrebno je najprije unapređivati
institucionalni okvir za gospodarenje komunalnim otpadom, a najvažniji je cilj
financijski održiva djelatnost 8 utemeljena na načelu „onečišćivač plaća“. Primarni je
cilj izbjegavanje nastajanja otpada, a nastali komunalni otpad treba ponovno koristiti
i obraditi u skladu s hijerarhijom otpada.
Za određene vrste otpada koriste se različiti postupci obrade s ciljem potpunog
izbjegavanja ili što je moguće većeg smanjenja količina ostatnog otpada. Obradom se
ostatni otpad mineralizira i, što je najvažnije, smanjuju se opasnosti odlaganja.
Budući da je u gospodarenje otpadom potrebno uložiti velika financijska sredstva
važno je što više smanjiti masu i volumen otpada, a zbog ograničene dostupnosti
energije i sirovina iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo.Otpad se mora
smanjivati počevši od prijevoza sve do prodaje, potrošnje, korištenja i odlaganja, a
pritom se ne smije stvarati smeće. Iz otpada se moraju izdvajati korisni sastojci za
reciklažu i proizvodnju. Mjere praćenja, informiranje, upravljanje, propisi, edukacija,
komunikacija s javnosti, važni su alati uspješnog gospodarenja otpadom. Svijest o
problemu otpada mora biti opća. Nužno je da svi, od državnih struktura, proizvođača,
do krajnjeg potrošača, shvate bit problema i da se pronađe zajednički put za
ostvarivanje cjelovitog sustava održivog gospodarenja otpadom. Na odlagalištima
otpada i u okolini stvara se veće zagađenje, od onog vidljivog. Procjedne vode se
svakog trena slijevaju u zemlju i čine štetu postojećem bio sustavu. Štetni plinovi
odlaze u atmosferu te se u konačnici trujemo svojim vlastitim otpadom.
4.2.Razdvajanje otpada
Razdvajanje otpada predstavlja fizičko razdvajanje otpada i njegovo odlaganje u
namjenske posude za određenu vrstu otpada. U razvijenim zemljama, zemljama u
49
razvoju i u zemljama koje imaju uređen sistem upravljanja otpadom, postavljene su
zasebne posude za odlaganje otpada po vrstama.
Slika 4.Razdvajanje otpada
Otpadni papir se odlaže u plave spremnike postavljene na javnim prometnim
površinama ili u reciklažna dvorišta.
U plave spremnike treba odlagati: novine, časopise, prospekte, kataloge, bilježnice,
knjige, telefonske imenike, slikovnice, pisaći i kompjuterski papir, pisma, uredske
tiskovine, papirnate vrećice, mape, kartonske fascikle, valovitu ljepenku, kartonske
kutije (bez ljepljive trake, plastike, stiropora i dr.). U plave spremnike ne smije se
odlagati: indigo papir, ugljeni papir, fotografije i foto papir, zauljeni i prljavi papir,
gumirane etikete, pelene i sl.
U zelene spremnike treba odlagati samo staklenu ambalažu (boce, staklenke i sl.). U
zelene spremnike ne smije se odlagati: prozorsko staklo, automobilsko staklo,
kristalno i optičko staklo, armirano staklo, laboratorijsko staklo, staklena vuna,
žarulje i fluorescentne svjetiljke, porculanski i keramički predmeti. Ravno prozorsko
staklo odlaže se isključivo u reciklažna dvorišta.
51
Slika 5.Znak reciklaže
U cilju eliminacije, ili makar umanjenja svih negativnih efekata opasnog otpada,
neophodno je pristupiti odgovarajućem, izabranom, tretmanu. U slučaju
neblagovremenog rješavanja problema, cijena tretmana će porasti, i ukoliko (što je
vrlo vjerovatno), dođe do dodatne kontaminacije tla i podzemnih voda, može se
desiti da se sasvim isključi mogućnost dekontaminacije.
Pri tretiranju opasnog otpada u cilju zaštite životne sredine od štetnih dejstava, treba
definisati prioritetetne zahvate. Na sadašnjem stepenu razvoja, postavljaju se sljedeći
prioriteti:
-
minimizacija opasnog otpada,
-
reciklaža i prečišćavanje,
-
tretman i spaljivanje,
-
deponovanje (skladištenje).
Redoslijed na listi prioriteta je napravljena po redoslijedu njihove primjene u ciklusu
ukupnog menađžmenta opasnog otpada a da bi konačan efekat bio najsvrsishodniji.
2.2.Minimizacija i reciklaža
U cilju uspostavljanja postupka čiji je cilj minimizacija opasnog otpada (što bi u
svakom slučaju trebalo da bude prvi i obavezan korak), procesi koji za produkte
imaju velike količine opasnog otpada, se modifikuju ili zabranjuju tako da se znatno
smanjuje količina nastalog opasnog i drugog otpada, što u ukupnom bilansu čini sam
52
proces mnogo jeftinijim. Mada je modifikacijom procesa moguće minimizirati
količinu proizvedenog opasnog otpada, ipak ga je nemoguće sasvim eliminisati
(uzimajući u obzir da su pojedini procesi neophodni u cilju proizvodnje
odgovarajućih dobara), što ostavlja i dalje otvoren problem njegovog daljeg
tretiranja.
Reciklaža je sljedeći korak u upravljanju opasnim otpadom koji na sadašnjem
stepenu razvoja nema alternativu. Kao i u slučaju čvrstih komunalnih otpadaka,
opasni otpad se reciklira iz sljedećih razloga:
-
iskorišćavanje korisnih (reciklabilnih) materijala i energije,
-
smanjenje mase i zapremine koja bi se odlagala na deponije,
-
smanjenje troškova u daljem procesu tretiranja i
-
priprema otpadaka za trajno skladištenje.
Način na koji će se organizovati reciklaža opasnog otpada zavisi od korisnih
komponenata koje otpad sadrži od mogućnosti njihove ponovne upotrebe u
odgovarajućem procesu, njihovove kategorije, udaljenosti na kojoj se mora
transportovati sekundarna sirovina i niza drugih parametara od kojih ekonomski
parametri imaju značajno mjesto. U svakom slučaju, reciklažom pojedinih
komonenata opasnog otpada mogu se ostvariti značajna sredstva koja mogu biti
iskorišćena u daljim fazama tretiranja.
Za tretiranje opasnog otpada po završenoj reciklaži, postoji niz različitih postupaka.
U osnovi svi procesi za tretman, mogu biti svrstani u četiri grupe:
-
fizički,
-
hemijski,
-
biološki i
-
termički procesi obrade.
Vrlo često je neophodno koristiti kombinaciju ovih procesa da bi se postigli
zadovoljavajući efekti uz minimalnu cijenu koštanja. Hemijske metode tretiranja su
one u kojima se raznim reakcijama vrši transformacija opasnog otpada ili njegovih
komponenti u manje opasne ili eventualno otpad koji se ne svrstava u kategoriju
opasnog otpada. Postoji niz različitih formi hemijskog tretiranja, u okviru kojeg se
54
4.4.Spaljivanje otpada
Spaljivanje otpada je izvajanje spaljivoe vrsdte otpada u posebnim spalionocama
koje se vrši radi daljnje upotrebe. Upotrebba pplinova iz spalionica ili gasova koriosti
se najčešće za proitvodnju pare za zagrijavanje ili električne enrgije. Spaljivanjem se
otpad smanjuje čak za 90%.Prve spalionice su se pojavile krajem 19.-tog vijeka.
Spalionice i splajivanje su jako skup projekat, rako da ukoliko se vodi računa u
savremenom načinu upravljanja otpadm, projekat može da zaživi, redukujući ostale
parametre upravljanja otpadom. Spaljivanje ili insineracija predstavlja jedan od
ekonomski opravdanih projekata, kao i projekata koji štiti životnu sredinu.
Spaljivanje je pored sušenja i pirolize termička metoda koja se zasniva na potpunom
uništenju otpada u specijalnim postrojenjima. Primjena spaljivanja u spalionicama je
značajna iz više razloga jer se radi o brzom načinu rješavanja smeća kojim se vrši
proizvodnja energije. Sam proces spaljivanja smatra se boljim rješenjem od
odlaganja jer spaljivanjem ostaje relativno malo štetnih čestica u vazduhu.
Iako su spalionice otpada u javnosti najčešće prikazane kao veliki zagađivači okoliša,
one to zapravo nisu. Spalionice otpada podliježu Direktivi o spaljivanju i
suspaljivanju otpada u kojoj su strogo definirani uvjeti rada i granične vrijednosti
onečišćujućih tvari. Kako bi zadovoljile zahtjeve Direktive spalionice otpada moraju
imati sofisticirane sustave izgaranja i obrade dimnih plinova, kao što je na primjer
izgaranje u fluidiziranom mjehuričastom sloju, DeNOx i DeSOx sustavi, sustavi
odvajanja teških metala. Prema pisanju časopisa New York Times, moderne
spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da
daleko veću opasnost od emitiranja dioksina u atmosferu predstavljaju ispusti iz
kamina u domaćinstvu ili s dvorišnih roštilja nego iz spalionice. Osim smanjenja
volumena otpada, spalionice se koriste i pri generiranju pare u kotlovima postrojenja
za proizvodnju električne energije. Ako se postrojenje za spaljivanje otpada izgradi
pokraj tvornice kojoj je potrebna para za tehnološki proces ili u blizini stambenog
bloka, spalionica se može koristiti za kogenerativnu proizvodnju električne i
toplinske energije. Kogeneracijska postrojenja učinkovitija su od termoelektrana koje
proizvode samo električnu energiju jer im je ukupna iskoristivost znatno viša.
Osnovne vrste termičke obrade otpada su: spaljivanje (suspaljivanje) i piroliza.
Prilikom termičke obrade otpada elementarne tvari se ne mogu uništiti. U dimnim
55
plinovima nakon izgaranja one međusobno reagiraju pa nastaju novi spojevi, među
kojima najpoznatiji otrovi današnjice: dioksini i furani. Spaljivanje ne pridonosi
održivom razvoju, jer je dio linearne ekonomije, tj. ne omogućava slijedećim
generacijama korištenje resursa. Ono što se može ponovno koristiti, reciklirati ili
kompostirati treba ostaviti i za buduće generacije i nema opravdavanja za spaljivanje.
Ostatni dio koji se ne može iskoristiti niti reciklirati može se pretvoriti u sintetički
pijesak, oporabiti pirolizom, što je daleko prihvatljivije od spaljivanja u spalionicama
i cementarama.
Spaljivanje, sagorijevanje organskog materijala kao što je otpad s mogućnošću
obnavljanja energije je najčešći i najrašireniji oblik realizacije dobivanja energije iz
otpada. Sva nova postrojenja za energiju iz otpada u Organizaciji za ekonomsku
suradnju i razvoj moraju zadovoljiti određene emisijske standarde, uključujući one za
dušikove okside (NOx), sumporov dioksid (SO2), teške metale i dioksine. Stoga,
moderni tipovi spalionica za energiju iz otpada neusporedivo se razlikuju od starih
tipova spalionica, od kojih neke niti su koristile obnovu energije niti obnovu
materijala. Moderne spalionice smanjuju volumen originalnog otpada za 95-96 %,
ovisno o sastavu i stupnju, mjeri obnavljanja materijala kao što je upotreba pepela u
recikliranju. Zabrinutost u vezi s radom spalionica odnosi se na emisije finih čestica,
teških metala, dioksina (u tragovima) i emisija kiselih plinova, makar su te emisije
relativno niske kod modernih spalionica. Također postoji zabrinutost koja uključuju
zbrinjavanje otrovnog pepela koji odlazi u zrak i spaljenog pepela koji ostaje na dnu
kao šljaka nakon spaljivanja. Rasprave o etici otpadnih resursa uključuju mišljenje da
spalionice uništavaju vrijedne resurse, kao i strah da one mogu smanjiti poticaje i
aktivnosti u recikliranju otpada. Spalionice imaju električne učinkovitosti reda
veličine 14-28 %.Ostatak energije može biti iskorišten za npr. područno grijanje iz
toplane, ili ostati neiskorišten u obliku otpadne topline.
57
skladu sa Zakonima i odlukama kao i izricanju kazneninh odredbi, u velikoj mejri
došlo bi do realizacije projekata i aktivnosti usmjerenim na zaštiti životne sredine i
pravilnom odlaganju otpada.
Prema Samuelsonu, instrumentima državne politike,
država realizira svoje četiri ekonomske funkcije i to:
17
1. Unapređenje ekonomske efikasnosti
2. Ostvarenje manje nejednake raspodjele dohotka
3. Stabiliziranje ekonomije pomoču makroekonomskih politika
4. Međunarodno predstavljanje zemlje.
Unapređenje ekonomske efikasnosti podrazumijeva:
18
-
nesavršena konkurencija dolazi sa pojavom nesavršenog konkurenta
(monopola i oligopola) i država obuzdava monopolske cijene kroz zakone,
-
Sprečava štetne ekstrenalije;
-
javna dobra koja doprinose općem blagostanju država direktno financira,
-
neregulirana tržišta daju nesavršene informacijeza potrošače,
-
nacionalizacija prirodnih resursa.
Ostvarenje manje nejednake raspodjele dohotka:
-
oporezivanje (veći dohodak veći porez i obrnuto)
-
politikama trošenja kroz socijalno-sigurnosne programe i mreže
-
politikama reguliranja jednakih uvjeta za zapošljavanje, obrazovanje.
Stabiliziranje ekonomije pomoću makroekonomskih politika:
19
-
Stabilizaciona politika ima za cilj da ostvari stabilnost cijena održavanjem
agregatne (ukupne) tražnje na nivou agregatne ponude(ukupne ponude) pri
punoj zaposlenosti (ne samo radnika već i proizvodnih kapaciteta).
-
Stabilizacijsku politiku država vodi odgovarajučom ekonomskom politikom i
to mjerama FISKALNE I MONETARNE POLITIKE ili kombinacijom
njihovih instrumenata.
17
Mahmutović H.,
Uvod u ekonomiju,
Ekonomski fakultet Zenica, Zenica., 2012., str. 33.
18
Ibid., str. 34.
19
Mahmutović H.,
Uvod u ekonomiju,
Ekonomski fakultet Zenica, Zenica., 2012., str. 35.
58
Da bi pokrenuli savremeni način upravljanja optadom ,pored procedura i propisanih
Zakona, komunalna preduzeća bi ovim putem uicala na rizik poslovanja. Svako
poslovanje sa sobom nosi rizik. Ukoliko dođe do nestabilnosti (povećanja ili
smanjenja) finansijskih varijabli,odnosi na tržištu se mijenjaju,pa samim tim dolazi
do povećanja i rizika.
Svaki rizik se dijeli na finansijski i poslovni rizik.
20
Poslovni rizici mogu upropastiti i najbolje poslovne poduhvate,stoga je važno znati
koji su to sve rizici mogući u poslovanju poduzeća.
21
Kombinacijom navedenog sa
aktivnim učešćem države, komunalna preduzeća bi poslovala sa pozitivnim
finansijskim rezulatom.
Ekonomske funkcije životne sredine na koje može uticati
Država su slijedeće:
1. pružanje određenih dobara i usluga za potrošnju-što podrazumijeva da se
dobra mogu koristiti od nekoliko subjekata ( potrošnja vode, prijatnost
prirode),
2. pruža resurse za proizvodnju ( voda, kisik, minerali, sunčeva svjetlost...)
3. emisija reziduala iz proizvodnje i potrošnje i
4. prostor za lokalizaciju ekonomskih sistema.
Princip oportunitetnog troška predstavlja vrijednost neiskorištene alternative, gdje
korisnost upotrebe resursa mora biti veća od oprtunitetnog troška. Princip dugoročne
perspektive odnosi se na smanjenje zagađenja i izgradnje sistema za kontrolu. Jedan
od principa je i naplata zagađenja, odnosi se na naplatu šttete u zagađenju pri
prooizvodnji ili pružanju usluga. Mnogo je principa koji se kreću u smjeru zaštite
životne sredine, međutim implementacija istih je skoro pa nemoguća bez uticaja
Države. U teoriji i praksi često se pominje izraz troškovi smanjenja zagađenja koji se
baziraju na slijedećim stavkama:
22
1. Promjene u tehnologiji
2. zamjena inputa
3. recikliranje
4. tretiranje otpada
5. promjena lokacije zagadživača i sl.
20
Lacković Z.“Malo poduzeće u uvjetima tranzicije“,Grafika Osijek,2002 god.
21
Deželjin i dr.,“Poduzetnički menadžment“ ,1999 godine;Alineja, Zagreb
22
Ana Đ.
Visoka poslovna škola strukovnih studija, predavanja, Novi Sad ,2012
60
Grafikon 2. Stvarno stanje deponiranja i recikliranja otpada
ALBA
VITKOM
BAŠBUNAR
VILENICA ČISTOĆA
0
5
10
15
20
25
30
2017
UKUPAN PREUZETI OTPAD
RAZDVOJENO
OTPAD ZA RDM
Prema ovom grafikonu, vidljivo je da se veoma mali dio otpada razvja i to samo na
području Zenice. Nerazdvojeni otpad u cijelim količinama se odlaže na regionalnu
deponiju i tim stvara veće troškove za komunalna preduzeća.
Grafikon 3. Moguće stanje pri 50 postotnom razdvajanju
ALBA
VITKOM
BAŠBUNAR
VILENICA ČISTOĆA
0
5
10
15
20
25
30
2017
UKUPAN PREUZETI OTPAD
RAZDVOJENO
OTPAD ZA RDM
61
Ukoliko se otpad polovično razdvajao,došlo bi do smanjenja troškova koji se odnose
na deponiranje, a povećao bi se priliv od prodaje ili iskoristavanja iskoristiog dijela
otpada.
Grafikon 4. Moguće stanje prema direktivama
ALBA
VITKOM
BAŠBUNAR
VILENICA ČISTOĆA
0
5
10
15
20
25
30
2017
UKUPAN PREUZETI OTPAD
RAZDVOJENO
OTPAD ZA RDM
Stanje prema direktivama upravljanja otpadom, odnosno stanje učinkovitog
cjelokupnog razdvajanja, doveo bi do znatnog pada troškova deponiranja, i većeg
priliva od prodaje ili iskorištenja iskoristivog dijela otpada, s tim da bi se prihod
deponije smanjio u znatnoj mjeri. Troškovi prikupljanja, odvoza i deponovonanja
komunalnog otpada, mogu iznositi do 70 % ukupnih troškova upravljanja otpadom.
Sakupljanje otpade otpada predstavlja fizičko skupljanje otpada iz posuda
namijenjenih za otpad, putem radne sange i vozila. Svaka stavka u prikupljanju
otpada predstavlja trošak ( posude , vozila i ljudska radna snaga). Ukoliko se postave
prosječne vrijdnosti toškova zbrinjavanja otpada, dobit ćemo da je trošak
prikupljanja po toni otpada 168 KM.
U navedeni trošak uvršteno je:
-
Troškovi posuda u prsoječnoj vrijednosti od 27,00 KM, trošak vozila u iznosu
od 40,90 KM i troškovi radne snage od 100,10 KM
-
Trošak prikupljanja po toni otpada je dobijen na osnovu prosječnih srednjih
vrijednosti troškova prikuppljanja komunalnih preduzeća, pri čemu su uzeti u
obzir slijedeći podaaci.
63
Grafikon 6. Uticaj rashoda na imovinu
Obzirom na trenutna stanja u komunalnim preduzećima srednje Bosne, može se reći
da rashodi premašuju prihode, što dovodi do negativnog poslovanja.
Ukupni prihodi-ukupni rashodi = rezultat poslovanja
( neto efekt: pozitivni,-dobit
razdoblja-povećanje kapitala ), negativni-gubitak razdoblja-smanjenje kapitala.
Upravljanje rashodima dovelo bi do slijedećeg stanja:
Grafikon 7. Projekcija uticaja na trošak
2018
2019
2020
2021
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
PROJEKCIJA UTICAJA NA TROŠAK
PRIHODI
RASHODI
Smanjenje ukupnih troškova poslovanja komunalnih preduzeća dovelo bi do
pozitivnog finansijskog rezultata. Jedan od načina smanjenja troškova bio bi
izgradnja pretovarne stanica za komunalna preduzeća osim Albe, obzirom da Alba
posjeduje pretovarnu stanicu. Prevoz otpada do regionalne deponije "Mošćanica"
RASHODI
SMANJENJE
IMOVINE
POVEĆANJE
OBAVEZA
SMANJENJE
KAPITALA
64
predstavlja direknte troškove u koje su uključeni vozilo i radna snaga. Kamioni
manje nosivosti do deponije u toku dana treba da pređu veću kilometražu, dok bi sa
pretovarnom stanicom, otpad mogao prevoziti kamion jednom dnevno ili rjeđe.
Ukoliko se u pretovarnoj stanici uspostavi sistem razdvajanja otpada, troškovi bi se
više smanjivali ali nakon određenog perioda, obzirom da bi pretovarna stanica
zahtijevala trošak radne snage. Smanjenjem troškova i uspostavom ekonomije obima,
komunalna preduzeća sednje Bosne za izvjesno vrijeme postala bi ekonomski
održiva.
Jedan od načina unapređenja poslovanja komunalnih preduzeća je i izgradnja
spalionice.Ovaj način unapređenja poslovanja dao bi efekat na duži vremenski period
i udruživanjem komunalnih preduzeća zbog eknomije obima. Dobiveni oblik
električne ili toplinske energije nastaje putem spaljivanja otpada. Postrojenja za
dobivenu energiju iz otpada u zemljama za ekonomsku saradnju i razvoj ( OECD)
moraju zadovoljiti određene standarde. Moderne spalionice smanjuju otpad za 95-
96% u ukupnoj mjeri ali u zavisnosti od vrste otpada. Prema procjenama već
postojećih spalionica u EU, prosječna količina energije koju bi spalionice mogle
proizvesti su 0,7 MWh struje i 2 MWh grijanja.
Međutim u Bosni i Hercegovini za pristupanje izgradnji spalionice mnoge su
zakonske prepreke. Kako bi unaprijedila poslovanje, preduzeća bi trebala investirati
u opremu koja je već zastarjela. Kako posluju negativno, preduzeća ne mogu da
investicije ostvare iz vlastitih sredstava, s toga bi trebale posvetiti pažnju stranim
direktnim investicijama.
5.3.Korporativno upravljanje
Kako bi unaprijedilo poslovanje i zaštitilo se od svih loših strana poslovanja,
preduzeće mora kombinovati tri vrste upravljanja:
1. strateško upravjanje,
2. operativno upravljanje,
3. upravljanje rizikom.
66
6.ZAKLJUČAK
Iz svega prethodno navedenog možemo zaključiti sljedeće:
-
Kako bi komunalna preduzeća srednje Bosne poslovala uzlaznom putanjom,
treba implementirati savremene načine upravljanja otpadom.
-
Smanjenje troškova i adekvatna tehnika, tehnologija i investicije dovele bi
do pozitivnih pomaka u poslovanju.
-
Zalaganjem za ekonomiju obima, i poštivanje Zakona, propisa i odluka kao i
njohovu kontrolu, komunalna preduzeća bi ostvarila znatan doprinos i
ekonomiji BiH kroz povećanje taksi i poreza. Ukoliko bi se komunalna
preduzeća odlučila za izvoz iskoristivog otpada, direktno bi uticala na
povećanje BDP-a.
-
Danas oko 70 posto robnog izvoza BiH i oko 20 posto zaposlenosti u
poslovnom sektoru, ostvaruju kompanije koje su utemeljene na SDI, a 10-20
posto investicija u BiH ostvaruje se putem SDI.
-
Realni i očiti primjeri povećanja BDP-a očituju se u strategiji razvoja ZE-DO
kantona.
-
Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju da rade na izgradnji tržišnog
ambijenta, te ekonomskim reformama i ubrzanju integracionih procesa što će
doprinijeti većem ulaganju u privredu BiH, a isto će rezultirati povećanjem
BDP, povećanjem zaposlenosti itd.
-
Samo činjenično stanje o promjenama koje se dešavaju u proteklom periodu,
znatno je vidljivo da strane direktne investicije idu uzlaznom putanjom na
području Bosne i Hercegovine, te da postoji vema malo preduzeća koje je
utemeljeno na bazi SDI, a da se dovelo u proces stečaja ili likvidacije.
67
LITERATURA
Knjige:
1. Čavrak, V., Gelo, T., Pripužić, D.,
Politika cijena u energetskom
sektoru i utjecaj cijena energenata na gospodarski razvoj Republike
Hrvatske
, Zbornik Ekonomskog fakulteta, Zagreb, 2006., str. 52.
2. Ćirović, M., SDI: "Strana ulaganja", str. 153, Univerzitet BK,
Beograd, 2000.
3. Deželjin i dr.,(1999) : „Poduzetnički menadžment“ Izazov, rizik,
zadovoljstvo;Alineja, Zagreb
4. Kitanović, D., Golubović, N.,
Osnovi Ekonomije
, KOBSON, Niš,
2006., str. 359.
5. Kumalić J., Poslovne finansije, Bihać,oktobar 2007.godina
6. Kumalić, J., Finansijski menadžment, Ekonomski fakultet
Univerziteta u Bihaću, 2004
7. Lacković Z.Malo poduzeće u uvjetima tranzicije,Grafika Osijek,2002
god.
8. Mahmutović H.,
Uvod u ekonomiju,
Ekonomski fakultet Zenica,
Zenica., 2012., str. 35.
9. Nitschke, P.,
Monopol slike u defenzivi: o promjeni državnosti na
području unutarnje sigurnosti
, Plitička misao, Zagreb, 2002., str. 85.
10. Obadić, A.,
Utjecaj veličine države na ekonomski rast u okviru
najnovijih promjena fiskalne politike Europske unije
, Zbornik
ekonomskog fakulteta, Zagreb, 2006., str. 72.
11. Ramsey, F.P. ,
A Contribution to the Theory of Taxation
, MATE,
Zagreb, 1990., str. 29.
12. Softić M. "Doprinos stranih direktnih investivija razvoju preduzeća u
Bosni i Hercegovini praćeno na osnovu pokazatelja iz bilansa stanja i
bilansa uspjeha" , Doktorska disertacija, Bihać, 2015
13. Šebić F.,
Uvod u ekonomiju,
Ekonomski fakultet Sarajevo, Sarajevo,
1997., str. 131.
69
7. http://jkpbasbunar.com/o-nama/
8. http://www.fzs.ba/fed_brojke
9. http://danica.popovic.ekof.bg.ac.rs/ pristup 01.06.2018
10. http://www.fipa.gov.ba/informacije/statistike/investicije/default.aspx?
id=180&langTag=bs-BA
11.
www.cbbh.ba/files/godisnji_izvjestaji/2014/GI_2014_bs.pdf
12. www.zdk.ba/sjednicevlade
70
POPIS ILUSTRACIJA
Tabela 1.Akti koji regulišu oblast komunalnih djelatnosti i naknada u BiH
(Posmatrane opštine: Zenica, Travnik, Vitez)
Tabela 1.1.Zakoni o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine I
Tabela 1.2.Zakoni o okolišu u Federaciji Bosne i Hercegovine II
Tabela 2.Općine iz ZDK koje su orijentirane prema RD "Mošćanica"
Tabela 3. Pregled dopremljenih količina komunalnog otpada na regionalnu deponiju
'mošćanica'' za period 01.01.-31.12.2010.godine
Tabela 4. Pregled dopremljenih količina komunalnog otpada na regionalnu deponiju
'mošćanica'' za period 01.01.-31.12.2017.godine
Tabela 5. Pregled broja stanovnika i domaćinstava u Općini Novi Travnik
Tabela 6.Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u ZDK
Tabela 7.Osnovni podaci i karakteristike općinskih deponija u SBK/KSB
Tabela 8. Pregled upravljanja otpadom u EU
Tabela 9.
Ukupni rashodi KJKP-a i JKP–a- nominalna struktura u KM
Slika 1. Regionalna deponija Mošćanica
Slika 2. Cjenovnik usluga "VILENICA-ČISTOĆA"
Slika 3. Pregled EU direktiva koje daju definicije otpada (Izvor: Kruti otpad,
Rukopis predavanja, Prof. dr. Jure Margeta)
