SEMINARSKI RAD

Elektronsko bankarstvo

Beograd  

2018

VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU I

PREDUZETNIŠTVO

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018

1

SADRŽAJ

1.UVOD

..............................................................................................................................................2

2.POJAM ELEKTRONSKOG  BANKARSTVA

..........................................................................3

3.RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA

.........................................................................5

4.SISTEMI ELEKTRONSKIH PLAĆANJA

.................................................................................9

4.1.ON-LINE I OF-LINE SISTEMI PLAĆANJA

.............................................................................9

4.2.ON-LINE SISTEMI PLAĆANJA

................................................................................................9

4.2.BEZGOTOVINSKO PLAĆANJE

.............................................................................................11

5.KREDITNE/ DEBITNE KARTICE

...........................................................................................12

6.PAMETNE KARTICE

................................................................................................................15

7.ELEKTRONSKI ILI DIGITALNI NOVAC

.............................................................................16

8.ELEKTRONSKA PLAĆANJA U SRBIJI

.................................................................................18

9.ZAKLJUČAK

...............................................................................................................................19

10.LITERATURA

...........................................................................................................................20

background image

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018

3

2.POJAM ELEKTRONSKOG  BANKARSTVA

Elektronsko bankarstvo

, kao specifičan deo elektronskog poslovanja, 

ima mnoge prednosti u odnosu na klasično poslovanje:  

smanjenje troškova 

transakcija; brži obrt sredstava; siguran i bezbedan platni promet; ušteda 
vremena;

 

mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mesta i stalni uvid u 

stanje na računu i promet.

Primarni cilj uvođenja sistema elektronskih plaćanja 

bio je rešavanje 

problema sistema plaćanja zasnovanih na papiru, korišćenjem potencijalnih 
prednosti primene informacione tehnologije. Praksa je kasnije pokazala da 
ovi procesi znače mnogo više od zamene papirnih dokumenata i njihovog 
fizičkog   prenosa   elektronskim   putem,   odnosno   da   efikasno   i   ekonomično 
korišćenje   ove   tehnologije   zahteva   reinženjering   poslovnih   procesa   i 
međuodnosa učesnika.

Najčešće korišćeni nazivi su: bankarstvo iz kuće (Home Banking), 

direktno bankarstvo (Direct Banking), on-line bankarstvo (On-line Banking), 
Internet bankarstvo (Internet Banking), sajber bankarstvo (Cyber Banking), 
Web bankarstvo (Web e Banking).

Homeb@nking  

se   definiše   kao   sistem   za   direktno   korišćenje 

bankarskih usluga od kuće, pošto omogućava neposredan transfer sredstava, 
informacija i naloga putem informaciono- komunikacione mreže, dakle bez 
pisanja pratećih dokumenata. Jedan od poslovnih sistema koji obezbjeđuje 
kućno   bankarstvo   je   Homelink   u   Notingemu   koji   je   formirala   Britanska 
stambena štedionica Nottingham Building Society. Sistem se sastoji u tome 
da klijenti ove stambene štedionice, koji na svome računu kod te štedionice 
imaju iznos preko određenog limita, mogu da koriste Homelink iz svojih kuća 
za obavljanje određenih rutinskih transakcija.

Ovaj sistem plaćanja, kod nas, trenutno nije dovoljno razvijen, upravo 

zbog niskog životnog standarda i uslova u kojima živimo, ali u budućnosti, 
svakako moze postati sastavni deo svakog domaćinstva.

On-line   bankarstvo  

je   kompjuterizovana   usluga   koja   omogućava 

bankarskim korisnicima da dobiju vezu sa bankom preko telefonske linije da 
bi videli status svojih naloga i istoriju transakcija. Takođe, omogućava im 
prenos   sredstava,   plaćanje   računa,   itd.Osnovna   razlika   između   On-line 
bankarstva   i   Internet   bankarstva  je  u   ugradnji  

specijalnih   softverskih 

programa

,   koji   ograničavaju   korisnika  na  obavljanje   usluga   isključivo   sa 

računarom u koji  je  ugrađen odgovarajući softver. Razlike su i u  

stepenu 

sigurnosti pri obavljanju transakcija

, zatim u novcu potrebnom za kupovinu 

i ugradnju softvera i vremenu potrebnom za obuku korisnika.

Pomenuti   razlozi   ukazuju   da

 

je   Internet   bankarstvo 

praktičniji,ekonomičniji i bezbedniji 

način obavljanja bankarskog poslovanja 

direktno iz fotelje.

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018

4

Razvoj Internet bankarstvo počinje 1980. godine i teče sporo do 1995. 

godine   kada   banka   Wells   Fargo   izrađuje   prvi   WEB   bankarski   program   za 
obavljanje   poslova   na   internetu.   Danas   internet   bankarstvo   ima   na   milione 
korisnika .

Najpoznatije internet banke su

Wells Fargo

First Internet Bank of Indiana

Citibank

Huntington National Bank

Sajber   bankarstvo

  (Cyber   Banking)   ili  

Web   bankarstvo

  predstavlja   obavljanje 

bankarskog poslovanja direktno iz kuće, posredstvom Interneta.Cilj E-bank programa je 
uspostavljanje novog odnosa 

klijent - banka

 tako što se šalter banke "seli" na radno mesto 

korisnika i u njegovu kuću. Ovakav "šalter" je otvoren 24 sata dnevno, svih sedam dana 
nedeljno   i   365   dana   godišnje,   čak   i   kada   se   dnevno   procesiraju   podaci   ili   se   radi   na 
održavanju  sistema.Pojava  elektronskog  novca  nametnula je potpuno  novu  filozofiju  u 
bankarstvu koja se zasniva na elektronskoj razmeni podataka i sredstava (EFT - Electronic 
Funds   Transfer),   koja   je   pojmovno   određena   kao   elektronsko   bankarstvo.Sa   porastom 
potreba   korisnika   bankarskih   usluga,   raste   i   očekivani   kvalitet   usluge.   Dobra   strana 
automatizacije   bankarskog   poslovanja   je   što   je   omogućeno   korišćenje   usluga   24   časa 
dnevno.   Očekivani   kvalitet   usluge   uključuje   i   različite   dimenzije   usluga.   U   poslednje 
vreme   se   javljaju   korisnički   zahtevi   za   boljom   kontrolom   i   upravljanjem   finansijama. 
Internet je omogućio masovni protok informacija i naterao banke da se više pozabave 
kvalitetom   i   dostupnošću   informacija.Automatizacija   transakcija   u   bankarstvu   dugo   je 
odlagana   zbog   relativno   male   vrednosti   prosečne   transakcije.   Usled   visokih   cena 
neophodne   opreme   i   infrastrukture   za   formiranje   platnih   sistema   na   malo   troškovi   po 
jednoj transakciji bili bi previsoki u odnosu na vrednost same transakcije. Razvoj tehnike i 
tehnologije.   međutim   doveo   je   do   pada   cene   odgovarajuće   opreme   tako   da   je   danas 
moguće izvršiti automatizaciju transakcija u bankarstvu na malo uz prihvatljivetroškove po 
jednoj transakciji. Za tehnologizaciju bankarstva na malo od ključnog značaja su trendovi 
u   informacionoj   i   komunikacionoj   tehnologiji   upotreba   javnih   računarskih   mreža   (pre 
svega Interneta) kao i razvoj i primena metode kriptografije.

Nova revolucija u oblasti tehnologizacije bankarstva na malo, bazirana je na ideji 

da za automatizaciju transakcija u bankarstvu nije neophodno formirati novu (i skupu) 
infrastrukturu. Potreba smanjenja troškova transakcija uslovila je sve širu upotrebu javnih 
računarskih   mreža   kakav   je   Internet   za   automatizaciju   bankarskih   transakcija.   U   ovoj 
oblasti   trenutno   dominiraju   male   i   velike   informatičke   i   softverske   firme,   koje   mogu 
uspešno   da   konkurišu   velikim   bankama,   budući   da   one   do   sada   nisu   imale   nikakva 
ulaganja u skupu infrastrukturu ogranaka i filijala te da su marginalni troškovi i korišćenje 
javnih računarskih mreža izuzetno mali.U ne tako dalekoj prošlosti novac je smatran nečim 
fizičkim,   materijalnim,   poput     papira   ili   plemenitog   metala.   On   predstavlja   jedinicu 
vrednosti   iza   koje   stoji   opšte   priznati   autoritet   obično   nacionalna   vlada.   Elektronsko 
bankarstvo   predstavlja   pokušaj   spajanja   više   različitih   tehnologija,   od   kojih   se   svaka 
razvijala u drugom smeru i na drugačiji način.

background image

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018

6

Uvođenje  

bankomata

  izazvalo je revoluciju u bankarskom poslovanju. Radi se o 

bankarskim   automatima   koji   obavljaju   rutinske   operacije   za   korisnike.   Oni   sadrže 
mikroprocesore koji imaju on-line vezu sa bazom podataka u banci. U suštini se radi o 
novom tipu elektronskih "filijala" savremenih banaka koje mogu da obave niz rutinskih 
operacija sa individualnim klijentima. Time se rasterećuje filijalska mreža banaka koja 
može da bude znatno redukovana i to utoliko više ukoliko se veća masa rutinskih operacija 
obavlja preko ATM.

Banke su zainteresovane za ekspanziju ATM terminala jer time smanjuju troškove 

odnosno povećavaju profitabilnost. Potrošači su zalnteresovani za korišćenje ATM zato što 
ovi rade 24 časa dnevno i sedam dana u nedelji. Ukoliko je više rasprostranjena mreža 
bankarskih automata, građanima je lakše da obave rutinske poslove kod najbližeg ATM 
terminala nego da idu do filijale banke.

Uvođenje bankomata izazvalo je revoluciju u bankarskom poslovanju. Radi se o 

bankarskim   automatima   koji   obavljaju   rutinske   operacije   za   korisnike.   Oni   sadrže 
mikroprocesore koji imaju  

on-line

  vezu sa bazom podataka u banci. U suštini se radi o 

novom tipu elektronskih "filijala" savremenih banaka koje mogu da obave niz rutinskih 
operacija sa individualnim klijentima. Time se rasterećuje filijalska mreža banaka koja 
može da bude znatno redukovana i to utoliko više ukoliko se veća masa rutinskih operacija 
obavlja preko ATM.

Banke su zainteresovane za ekspanziju ATM terminala jer time smanjuju troškove 

odnosno povećavaju profitabilnost. Potrošači su zalnteresovani za korišćenje ATM zato što 
ovi rade 24 časa dnevno i sedam dana u nedelji. Ukoliko je više rasprostranjena mreža 
bankarskih automata, građanima je lakše da obave rutinske poslove kod najbližeg ATM 
terminala nego da idu do filijale banke.

U tehničkom smislu ATM ima

 šest

 glavnih komponenata:

Terminal

Dispenser novca

Spremište

Centralni kontrolor

Printer i

Softverski program

Instaliranje ATM vrši se na onim lokacijama na kojima se očekuje da će potrošači

najviše   da   koriste   njihove   usluge.   U   tom   smislu,   ATM   nalazi   se   u   zgradama 

banaka, prodavnica itd. Iskustvo pokazuje da se ATM koriste najviše za vreme vikenda 
kao i van radnog vremena banaka.

Želiš da pročitaš svih 23 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti