Elektronsko bankarstvo
SEMINARSKI RAD
Elektronsko bankarstvo
Beograd
2018
VISOKA ŠKOLA ZA POSLOVNU EKONOMIJU I
PREDUZETNIŠTVO
Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018
1
SADRŽAJ
2.POJAM ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
..........................................................................3
3.RAZVOJ ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
.........................................................................5
4.SISTEMI ELEKTRONSKIH PLAĆANJA
.................................................................................9
4.1.ON-LINE I OF-LINE SISTEMI PLAĆANJA
.............................................................................9
................................................................................................9
.............................................................................................11
...........................................................................................12
7.ELEKTRONSKI ILI DIGITALNI NOVAC
.............................................................................16
8.ELEKTRONSKA PLAĆANJA U SRBIJI
.................................................................................18

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018
3
2.POJAM ELEKTRONSKOG BANKARSTVA
Elektronsko bankarstvo
, kao specifičan deo elektronskog poslovanja,
ima mnoge prednosti u odnosu na klasično poslovanje:
smanjenje troškova
transakcija; brži obrt sredstava; siguran i bezbedan platni promet; ušteda
vremena;
mogućnost obavljanja transakcija sa radnog mesta i stalni uvid u
stanje na računu i promet.
Primarni cilj uvođenja sistema elektronskih plaćanja
bio je rešavanje
problema sistema plaćanja zasnovanih na papiru, korišćenjem potencijalnih
prednosti primene informacione tehnologije. Praksa je kasnije pokazala da
ovi procesi znače mnogo više od zamene papirnih dokumenata i njihovog
fizičkog prenosa elektronskim putem, odnosno da efikasno i ekonomično
korišćenje ove tehnologije zahteva reinženjering poslovnih procesa i
međuodnosa učesnika.
Najčešće korišćeni nazivi su: bankarstvo iz kuće (Home Banking),
direktno bankarstvo (Direct Banking), on-line bankarstvo (On-line Banking),
Internet bankarstvo (Internet Banking), sajber bankarstvo (Cyber Banking),
Web bankarstvo (Web e Banking).
Homeb@nking
se definiše kao sistem za direktno korišćenje
bankarskih usluga od kuće, pošto omogućava neposredan transfer sredstava,
informacija i naloga putem informaciono- komunikacione mreže, dakle bez
pisanja pratećih dokumenata. Jedan od poslovnih sistema koji obezbjeđuje
kućno bankarstvo je Homelink u Notingemu koji je formirala Britanska
stambena štedionica Nottingham Building Society. Sistem se sastoji u tome
da klijenti ove stambene štedionice, koji na svome računu kod te štedionice
imaju iznos preko određenog limita, mogu da koriste Homelink iz svojih kuća
za obavljanje određenih rutinskih transakcija.
Ovaj sistem plaćanja, kod nas, trenutno nije dovoljno razvijen, upravo
zbog niskog životnog standarda i uslova u kojima živimo, ali u budućnosti,
svakako moze postati sastavni deo svakog domaćinstva.
On-line bankarstvo
je kompjuterizovana usluga koja omogućava
bankarskim korisnicima da dobiju vezu sa bankom preko telefonske linije da
bi videli status svojih naloga i istoriju transakcija. Takođe, omogućava im
prenos sredstava, plaćanje računa, itd.Osnovna razlika između On-line
bankarstva i Internet bankarstva je u ugradnji
specijalnih softverskih
programa
, koji ograničavaju korisnika na obavljanje usluga isključivo sa
računarom u koji je ugrađen odgovarajući softver. Razlike su i u
stepenu
sigurnosti pri obavljanju transakcija
, zatim u novcu potrebnom za kupovinu
i ugradnju softvera i vremenu potrebnom za obuku korisnika.
Pomenuti razlozi ukazuju da
je Internet bankarstvo
praktičniji,ekonomičniji i bezbedniji
način obavljanja bankarskog poslovanja
direktno iz fotelje.
Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018
4
Razvoj Internet bankarstvo počinje 1980. godine i teče sporo do 1995.
godine kada banka Wells Fargo izrađuje prvi WEB bankarski program za
obavljanje poslova na internetu. Danas internet bankarstvo ima na milione
korisnika .
Najpoznatije internet banke su
Wells Fargo
First Internet Bank of Indiana
Citibank
Huntington National Bank
Sajber bankarstvo
(Cyber Banking) ili
Web bankarstvo
predstavlja obavljanje
bankarskog poslovanja direktno iz kuće, posredstvom Interneta.Cilj E-bank programa je
uspostavljanje novog odnosa
klijent - banka
tako što se šalter banke "seli" na radno mesto
korisnika i u njegovu kuću. Ovakav "šalter" je otvoren 24 sata dnevno, svih sedam dana
nedeljno i 365 dana godišnje, čak i kada se dnevno procesiraju podaci ili se radi na
održavanju sistema.Pojava elektronskog novca nametnula je potpuno novu filozofiju u
bankarstvu koja se zasniva na elektronskoj razmeni podataka i sredstava (EFT - Electronic
Funds Transfer), koja je pojmovno određena kao elektronsko bankarstvo.Sa porastom
potreba korisnika bankarskih usluga, raste i očekivani kvalitet usluge. Dobra strana
automatizacije bankarskog poslovanja je što je omogućeno korišćenje usluga 24 časa
dnevno. Očekivani kvalitet usluge uključuje i različite dimenzije usluga. U poslednje
vreme se javljaju korisnički zahtevi za boljom kontrolom i upravljanjem finansijama.
Internet je omogućio masovni protok informacija i naterao banke da se više pozabave
kvalitetom i dostupnošću informacija.Automatizacija transakcija u bankarstvu dugo je
odlagana zbog relativno male vrednosti prosečne transakcije. Usled visokih cena
neophodne opreme i infrastrukture za formiranje platnih sistema na malo troškovi po
jednoj transakciji bili bi previsoki u odnosu na vrednost same transakcije. Razvoj tehnike i
tehnologije. međutim doveo je do pada cene odgovarajuće opreme tako da je danas
moguće izvršiti automatizaciju transakcija u bankarstvu na malo uz prihvatljivetroškove po
jednoj transakciji. Za tehnologizaciju bankarstva na malo od ključnog značaja su trendovi
u informacionoj i komunikacionoj tehnologiji upotreba javnih računarskih mreža (pre
svega Interneta) kao i razvoj i primena metode kriptografije.
Nova revolucija u oblasti tehnologizacije bankarstva na malo, bazirana je na ideji
da za automatizaciju transakcija u bankarstvu nije neophodno formirati novu (i skupu)
infrastrukturu. Potreba smanjenja troškova transakcija uslovila je sve širu upotrebu javnih
računarskih mreža kakav je Internet za automatizaciju bankarskih transakcija. U ovoj
oblasti trenutno dominiraju male i velike informatičke i softverske firme, koje mogu
uspešno da konkurišu velikim bankama, budući da one do sada nisu imale nikakva
ulaganja u skupu infrastrukturu ogranaka i filijala te da su marginalni troškovi i korišćenje
javnih računarskih mreža izuzetno mali.U ne tako dalekoj prošlosti novac je smatran nečim
fizičkim, materijalnim, poput papira ili plemenitog metala. On predstavlja jedinicu
vrednosti iza koje stoji opšte priznati autoritet obično nacionalna vlada. Elektronsko
bankarstvo predstavlja pokušaj spajanja više različitih tehnologija, od kojih se svaka
razvijala u drugom smeru i na drugačiji način.

Seminarski rad:Elektronsko bankarstvo -2018
6
Uvođenje
bankomata
izazvalo je revoluciju u bankarskom poslovanju. Radi se o
bankarskim automatima koji obavljaju rutinske operacije za korisnike. Oni sadrže
mikroprocesore koji imaju on-line vezu sa bazom podataka u banci. U suštini se radi o
novom tipu elektronskih "filijala" savremenih banaka koje mogu da obave niz rutinskih
operacija sa individualnim klijentima. Time se rasterećuje filijalska mreža banaka koja
može da bude znatno redukovana i to utoliko više ukoliko se veća masa rutinskih operacija
obavlja preko ATM.
Banke su zainteresovane za ekspanziju ATM terminala jer time smanjuju troškove
odnosno povećavaju profitabilnost. Potrošači su zalnteresovani za korišćenje ATM zato što
ovi rade 24 časa dnevno i sedam dana u nedelji. Ukoliko je više rasprostranjena mreža
bankarskih automata, građanima je lakše da obave rutinske poslove kod najbližeg ATM
terminala nego da idu do filijale banke.
Uvođenje bankomata izazvalo je revoluciju u bankarskom poslovanju. Radi se o
bankarskim automatima koji obavljaju rutinske operacije za korisnike. Oni sadrže
mikroprocesore koji imaju
on-line
vezu sa bazom podataka u banci. U suštini se radi o
novom tipu elektronskih "filijala" savremenih banaka koje mogu da obave niz rutinskih
operacija sa individualnim klijentima. Time se rasterećuje filijalska mreža banaka koja
može da bude znatno redukovana i to utoliko više ukoliko se veća masa rutinskih operacija
obavlja preko ATM.
Banke su zainteresovane za ekspanziju ATM terminala jer time smanjuju troškove
odnosno povećavaju profitabilnost. Potrošači su zalnteresovani za korišćenje ATM zato što
ovi rade 24 časa dnevno i sedam dana u nedelji. Ukoliko je više rasprostranjena mreža
bankarskih automata, građanima je lakše da obave rutinske poslove kod najbližeg ATM
terminala nego da idu do filijale banke.
U tehničkom smislu ATM ima
šest
glavnih komponenata:
•
Terminal
•
Dispenser novca
•
Spremište
•
Centralni kontrolor
•
Printer i
•
Softverski program
Instaliranje ATM vrši se na onim lokacijama na kojima se očekuje da će potrošači
najviše da koriste njihove usluge. U tom smislu, ATM nalazi se u zgradama
banaka, prodavnica itd. Iskustvo pokazuje da se ATM koriste najviše za vreme vikenda
kao i van radnog vremena banaka.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti