Odlomak

Uvod

Funkcionalizam se u Europi pojavio u 19. stoljeću a razvili su ga u dominantnu teorijsku perspektivu sociologije američki sociolozi u 20. stoljeću. Od 1960-ih godina njena popularnost opada zbog kritika kao i zbog konkurentnih perspektiva za koje se čini da daju bolja objašnjenja a djelomično i zbog promjena u modi. Funkcionalisti smatraju da su razni dijelovi društva međusobno povezani i zajedno čine cjelokupan sustav. Funkcionalistički teorija započinje opažanjem da je ponašanje u društvu strukturiran. Odnosi između članova društva organizirani su pomoću nekih pravila i društveni odnosi zato imaju obrasce i ponavljaju se . Društveni sustav ima određene temeljne potrebe koje moraju zadovoljiti da bi opstali funkcionalni preduvjeti. Budući da je društvo sustav mora postoji određeni stupanj integracije njenih dijelova. Minimalni stupanj integracije je funkcionalni preduvjet društva. Napredak društva se postiže održavanjem reda, a red i stabilnost su osigurani vrijednosnim konsenzusom.

 

 
1.    Pojam i nastanak funkcionalizma

Funkcionalizam je imao snažan utjecaj u suvremenoj sociologiji. Ovaj pristup u centar promatranja ne stavlja čovjeka nego društveni sustav. Počinje se razvijati u 19.-om stoljeću  u djelima osnivača Augusta Comta, Herberta Spencera te Emila Durkheima (Kukić, 2004). Kao cjelovita teorija funkcionalizam nastaje u Americi u prvoj polovici 20-og stoljeća. Osnovna ideja funkcionalizma je da je društvo cjelina, koja se sastoji od dijelova, kao što su obitelj, religija, kultura, političke institucije koji imaju određenu funkciju i tako utječu na očuvanje i stabilnost cjeline. Funkcionalizam je produkt i rezultat sinteze kreativnije izražene varijante biologizma i marksističko – integralističkog poimanja čovjeka i društva na bazi uopćavanja saznanja o primitivnim zajednicama do kojih je došla suvremena etnologija i socijalna antropologija. Prvi pokušaj funkcionalne analize društva je izložio A. Radcliffe – Brown koji društvo definira kao funkcionalni sustav usklađenih odnosa prilagođen vanjskoj sredini (Kuvačić, 1990). Brown je smatrao da je društvo cjelina koju čine dijelovi odnosno elementi. On je smatrao da su elementi društvene strukture pojedinci povezani društvenim procesima. Tako nastaje institucija u kojoj svaki pojedinac ima određenu ulogu. Vršeći te društvene uloge pojedinci grade sustav. Funkcionalistička analiza želi otkriti koje su to društvene institucije bez kojih društvo ne može egzistirati. Među te društvene institucije ubrajaju se:

1.    Obitelj čija je funkcija održavanje kontinuiteta društva kroz reprodukciju i socijalizaciju novih članova,
2.    Obrazovni sustav čija je funkcija daljnje nastavljanje socijalizacije članova društva započetih i obitelji,
3.    Politički sustav čija je funkcija učvršćivanje temeljnih vrijednosti društva,
4.    Religija čija je funkcija provođenje političkih i moralnih vrijednosti društva (Kuvačić, 1970).

Stoga i ne čudi što su osnovne karakteristike funkcionalizma te da je društvo stabilan sustav,  dijelovi sustava su integrirani, svaki od tih dijelova ima svoju određenu funkciju što će dovesti do jačanja sustava, društvo se temelji na općoj suglasnosti o vrijednostima, društveni red  je osnovna pretpostavka uspješnog funkcioniranja s naglaskom da će svako odstupanje od općeprihvaćenih normi dovesti do disfunkcionalnosti te na samom kraju čovjek je biće koje se prilagođava sustavu. Funkcionalizam se najprije afirmirao u socijalnoj antropologiji. Socijalna antropologija se bavi proučavanjem primitivnih zajednica u kojima nema puno društvenih previranja poput  primjerice revolucije. Razlog tome je u primitivnim zajednicama vlada odgoj (socijalizacija), vrijednosti i norme (vrijednosni konsenzus). Temelji funkcionalizma počivaju na nekoliko važnih ideja samih osnivača sociologije. Među tim osnivačima ističu se Immanuel Kant koji je doprinio funkcionalizmu putem svoje socijalne harmonije i stabilnosti poretka kao poželjnom stanju društvenog života. Od Herberta Spencera je preuzet pojam funkcije kao korisne uloge djela u cjelini. Max Weber je funkcionalizmu dao doprinos putem svog stava o kulturnom konzensusu oko temeljnih vrijednosti i ciljeva kao glavnom uvjetu za racionalno djelovanje modernog društva. Sam pojam društvenog djelovanja od Webera je preuzeo najpoznatiji funkcionalista. Funkcionalizam je zaista poslužio kao vrijedan doprinos sociologiji. Jedna od činjenica je i ta što se unutar funkcionalizma spominju stratifikacija i devijantno ponašanje. Predstavnici funkcionalizma kažu da je izvor devijantnog ponašanja u prirodi samog društva (Kuvačić, 1990). Svako društvo prema funkcionalizmu počiva na ustavu zajedničkih normi i vrijednosti. Jedan od poznatih sociologa Emil Durkheim smatra da svaka promjena u društvu počinje nekim oblikom devijantnosti. Ono što je jučer smatrano devijantnošću nakon promjene može biti shvaćeno normalnim. Prema tome, čak i zločin može bit funkcionalan. Za svako društvo je stanovita količina promjene zdrava. Bez devijantnosti ne može biti ni promjena, a time ni bilo kakvog društvenog napretka. Još jedan istaknuti sociolog Albert Cohen smatra da devijantnost može biti i u funkciji sigurnog ventila kojim se štiti određeni društveni poredak. Takvu funkciju ima prostitucija kao oblik devijantnosti jer nudi olakšanje od pritiska i stresa obiteljskog života, a ne ugrožava instituciju obitelji zato što u pravilu ne podrazumijeva snažnu emocionalnu vezanost partnera u odnosu. S druge strane, pojam stratifikacije koja se odnosi na nejednakosti u društvu, također, svoje temelje pronalazi u funkcionalizmu. Poznati predstavnici u poimanju stratifikacije unutar funkcionalizma su Robert Davies i W.E. Moore (Kuvačić, 1990). Ovi teoretičari polaze od pretpostavke da je društvena stratifikacija neizbježna i potrebna. Društvo ima određene funkcije koje su mu potrebne za opstanak. Međutim, da bi se svaka funkcija obavljala trajno i dobro propisuju se uloge. U društvima se stoga pojavljuje sve više uloga. Prema mišljenju Davisa i Moore-a diferencijacija društva je posljedica povećanja razvedenost i složenosti društva (Kuvačić, 1970).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Obrazovanje

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari