SEMINARSKI RAD
IZ PREDMETA
„EKOLOŠKI INŽINJERING“
NAZIV SEMINARSKOG RADA:
„ISPRAVNOST VODE ZA PIĆE”
Mentor:
Student:
Profesor dr Ljiljana Stojanović Bjelić Svetlana Smiljanić
Banja Luka, juni 2018. godine
Ispravnost vode za piće
UVOD
Voda predstavlja jedan od osnovnih uslova opstanka i života čovjeka na Zemlji.
Pitka
voda je najvredniji prirodni resurs, dovoljan unos pitke vode je jedan od osnnovnh uslova za
život, ali i stalan izvor opasnosti ne brinemo li se o njenom kvalitetu. Zbog toga se ovaj rad
usmjerio na vodu kao strateški resurs ovog vijeka. Ograničeni globalni slatkovodni resursi
nejednako raspoređeni širom svijeta, postavljaju izazove smanjenja za one s previše pitke vode i
izazove upravljanja za one s premalo pitke vode. Ti izazovi se povećavaju s porastom broja
stanovnika koji opterećuju ograničene resurse sa sve većom potrošnjom. Osim stanovništva,
klimatske promjene uveliko prijete te otežavaju upravljanje prirodnim resursima.
Pri manjim gubicima vode u organizmu čovjeka javljaju se smetnje (glavobolja,
manjak koncentracije, poremećaj mentalnih funkcija, smetnje u radu bubrega, probavnog
sustava i srca). Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi koja hrani srce,
mozak, mišiće i ostale organe i tkiva, pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne
funkcije.
Voda ima i veliki higijenski značaj. Ukoliko su za zadovoljenje higijenskih i drugih
životnih potreba stanovništvu dostupne dovoljne količine zdrave i higijenski ispravne vode
utoliko je lakše održavanje lične i opće higijene, što se direktno ili indirektno odražava i na
zdravstveno stanje stanovništva. Svoju osnovnu higijensku ulogu voda može ispuniti ako je
ima u dovoljnim količinama, ako svojim fizičkim, hemijskim i mikrobiološkim svojstvima ne
utiče nepovoljno na zdravlje.
Korišćenje vode za odmor i rekreaciju je također jako značajno i iz tog razloga je
potrebno da kvaliteta vode koja se koristi u ove svrhe (rijeke, jezera) bude ispravna.
Na osnovu izvedenog neophodno se kroz seminar prvo klasificirati vodu , zatim
utvrditi koja su to zagađenja vodnih resursa i njihov uticaj na zdravlje ( hemijska zagađenja),
zatim navesti koji se zahtjevi u pogledu kvalitete vode traže od strane zakonodavstva.
Neophodno je obrazložiti metode ispitivanja i ocjene rezultata, kroz koje su navedene oblasti
uzorkovanja vode, parametri kontrole i dezinfekcija vode. Kao zadnja cjelina dat je hemijski
pregled vode.
1. VODA I NJEN ZNAČAJ U PRIRODI
Voda predstavlja najzastupljeniju supstancu u prirodi i u prosjeku oko 70% težinskog
sastava živog svijeta čini voda. Voda je neophodna životna potreba za svu biocenozu,
uključujući i čovjeka ona je univerzalan rastvarač, izvor hrane i minerala, životna sredina za
mnoge žive organizme, bitan klimatski faktor, prirodan estetski element, predmet rada i
sredstvo za rad, izvor energetskih resursa, mjesto rekreacije, opšte društveno dobro. Voda u
tečnom stanju pokriva 71% ukupne površine Zemlje. Ukupna količina vode na zemlji iznosi
1,4*10
9
km
3
(1,4 milijardi kubnih kilometara) vode, od čega na slane vode otpada 97,4%, a na
slatke svega 2,6%.
1
Potrebe za vodom stalno se povećavaju i to kako zbog rasta stanovništva na našoj
planeti tako i zbog razvoja prirode u mnogim zemljama svijeta. Voda je jedini resurs na
Zemlji čija se količina ne smanjuje, ali se njezina kvaliteta stalno pogoršava. Prirodne vodi
imaju sposobnost da donekle neutrališu zagađenje jer teže da uspostave prvobitnu ravnotežu.
Ta sposobnost se naziva samoprečišćavanje. Ako je zagađenje veliko, potrebno je pristupiti
pročišćenju sa posebnim uređajima i postrojenjima.
Voda se u prirodi ne pojavljuje u hemijski čistom obliku, zbog toga što rastvara
različite organske i neorganske materije, čija količina u vodi varira. Od količine sastojaka
zavise i karakteristike vode. Voda se prema svom porijeklu može podijeliti na:
atmosfersku
površinsku
podzemnu vodu.
Atmosferska voda potiče od padavina kao što su kiša, led, inje i rosa. Ova voda sadrži
rastvorene gasove iz atmosfere sa kojim dolazi u dodir: N
2
, O
2
,CO
2
,H
2
S, SO
2
i dr. Pored
gasova ona sadrži i malu količinu rastvorenih soli , kao i čestice prašine, čađi i dr.
Površinska voda je voda koja se nalazi na površini Zemlje ( potoci, rijeke, jezera, mora i
okeani). Ona je u kontaktu sa zemljištem zbog čega je bogata rastvorenim organskim i
neorganskim materijama.
Podzemne vode nastaju infilitracijom atmosferskih padavina i površinskih voda do
vodootpornog sloja gline, gdje se nastavlja lagano kretanje vode u pravcu terena. Ova voda je
obogaćena solima magnezija, kalcija, natrija i ima konstantan sastav, nižu temperaturu, bistra
je i bezbojna.
1
Priručnik za polaganje prijemnog ispita, Univerzitet Singidunum, Fakultet za primjenjenu ekologiju „Futura“,
Beograd 2010., str. 27.
