Italijanska mafija
REPUBLIKA SRPSKA
NEZAVISNI UNIVERZITET BANjALUKA
FAKULTET ZA BEZBJEDNOST I ZAŠTITU
BANjA LUKA
ITALIJANSKA MAFIJA
-DIPLOMSKI RAD-
MENTOR: STUDENT:
xxxxxxxxxxxxxxxxxxxx
xxxxxxxxxxxxx
Broj indeksa:xxxxxx
Banja Luka, 2016. godine
DIPLOMSKI RAD
1
SADRŽAJ
Strana:
ORGANIZOVANI KRIMINAL, POJAM, VRSTE I KARAKTERISTIKE
Uzroci koji pogoduju nastanku i razvoju organizovanog kriminaliteta............................6
ORGANIZOVANI KRIMINAL I MAFIJA-FUNKCIONISANJE MAFIJE KAO DIO
........................................................................................... 7
3. MAFIJA, POJAM I KARAKTERISTIKE MAFIJE
.........................................................9
KAKO JE ITALIJANSKA MAFIJA POSTALA VRHUNAC ZLOČINA
TRADICIONALNE ITALIJANSKE MAFIJAŠKE ORGANIZACIJE
(LA) COSA NOSTRA, NASTANAK I RAZVOJ ("KOZA NOSTRA" u prevodu:

DIPLOMSKI RAD
3
UVOD
Istoričari se ne slažu oko toga koliko je mafija stara. Jedni kažu da se prvi put spominje u
13. vijeku, drugi da je nastala 1812, odnosno 1860. godine. Prvi kao „dokaz“ navode da je riječ o
društvu koje je nastalo da bi se borilo protiv Anžujaca iz Francuske.
P
ovod je bio silovanje
devojke koje je 1282. godine u Palermu počinio francuski vojnik na dan njenog vjenčanja. Grupa
razljućenih Sicilijanaca odgovorila je napadom i masakrom francuskih vojnika. Kako su se
vijesti širile od sela do sela, od grada do grada, tako su se Sicilijanci dizali i ubijali francuske
vojnike. Hiljade Francuza je poginulo, a slogan mafia postao je ratni poklič.
Često se u svakodnevnom govoru, u sredstvima javnog informisanja, ali i u pojedinim
radovima spominje riječ mafija, uglavnom kao sinonim za određene oblike organizovane
kriminalne djelatnosti, bez prethodnog objašnjenja pravog sadržaja ovog pojma. Tako se
upotrebljavaju termini narko-mafija, alko-mafija, krijumčarska mafija, auto-mafija, makro-
mafija i dr., kojima se žele prikazati kao mafijaški pojedini oblici kriminalne djelatnosti raznih
kriminalnih organizacija. Takođe, i na međunarodnom planu riječ mafija se često upotrebljava
kao pojam koji sadržajno obuhvata kriminalnu djelatnost pojedinih organizacija u određenim
zemljama, kao npr.: italijanska mafija, kolumbijska mafija, američka mafija, ruska mafija i sl.
U sagledavanju pojma mafije, polazi se od stanovišta da je transnacionalni organizovani
kriminalitet najširi pojam koji obuhvata razne oblike kriminalne djelatnosti na prostorima više
država koje su međusobno povezane. U tom smislu mafija je specifičan oblik organizacije u
sklopu transnacionalno organizovanog kriminaliteta, na većem stepenu organizovanosti i
finansijske moći u odnosu na druge kriminalne organizacije, odnosno mafija je jedan od
najorganizovanijih oblika djelovanja transnacionalnog organizovanog kriminaliteta, koji se bavi
nelegalnim raznovrsnim kriminalnim djelatnostima i unosnim legalnim poslovima u cilju
bogaćenja, ostvarivanja profita i stvaranja političke moći i društvenog uticaja.
Mafija je specifična delikventna struktura iz sredine koja djeluje u okviru organizovanih
oblika kriminala. Jedan broj autora iznosi mišljenje da preteču mafije čine privatne armije,
formirane od feudalnih gospodara u cilju držanja vlasti nad svojim posjedima. Ove armije su
dijelile pravdu koja se zasnivala na tradiciji, uvijek poštovanoj na tim prostorima. Neka tadašnja
tradicionalna pravila i danas se poštuju u okviru mafijaških kriminalnih organizacija, naročito
kod Kosa Nostre. U tom kontekstu karakteristični su i slučajevi ubistava, koji su načinom
izvršenja, ostavljali poruku:
DIPLOMSKI RAD
4
leš bez glave značio je da se radi o nekom sitnom lopovu,
leš sa odsečenim polnim organom stavljenim u usta, ukazivao je na to da je ubijeni za
vrijeme života na neki način uvredio ženu druta iz kriminalne organizacije,
leš kome je odsečen jezik jasno je ukazivao na to da se radi o licu koje je prekršilo zavet
ćutanja, tzv. omertu.
Specifičnosti mafije ukazuju na čvrstinu i jaku strukturu organizacije koja je spremna da
se obračuna sa svim protivnicima, bez obzira na nivo na kome se nalaze i koje funkcije obavljaju
u organima vlasti i državnim organima. Brutalni metodi mafije često se ispoljavaju u vidu
vršenja atentata na one ličnosti koje su poznate kao vodeći i ogorčeni borci protiv nje, što navodi
na zaključak da se mafija u obračunu sa svojim protivnicima služi i pojedinim terorističkim
metodama, pa postoji realna opasnost da se u okrilju mafije razvije i teroristička organizacija sa
određenim ciljem.

DIPLOMSKI RAD
6
1.1
Ciljevi organizovanog kriminalnog djelovanja
Obezbjeđivanje profita
Kupovina i obezbjeđivanje političkog uticaja, socijalnog statusa, zaštite putem različitih
metoda zbog obezbjeđivanja veće zaštite
Kupovina slave, društvenog ugleda, zaštite
Kupovina ugleda
1.2
Uzroci koji pogoduju nastanku i razvoju organizovanog kriminaliteta
1. Ekonomski uzroci
2. Socijalni uzroci
3. Politički uzroci
1.3
Ekonomski uzroci organizovanog kriminaliteta
Pojava globalnog finansijskog tržišta ekonomije i kapitala, koja zahtjeva fleksibilnije i
otvorenije granice, doprinosi pojavi i razvoju transnacionalnog organizovanog kriminaliteta.
Osnivanje rasprostranjenih finansijskih tržišta, globalizacija u oblasti ekonomije i uspostavljanje
zajedničkih tržišta su osnovni ekonomski faktori koji doprinose organizovanom kriminalitetu, s
obzirom na to da slobodno kretanje dobara i usluga, novca i ljudi omogućava nove dimenzije
organizovanog kriminaliteta, ali i aktuelizaciju već postojećih oblika kao što su prekogranična
krijumčarenja, različite vrste organizovanih prevara, itd. Novi sistem formiranja kompanija,
transnacionalna vlasništva i poboljšanje regulacije za zapošljavanje koje dozvoljavaju
zapošljavanje ljudi iz različitih zemalja predstavljaju pogodne uslove za nastanak i razvoj
organizovanog kriminaliteta, posebno u razvijenim, zapadnim zemljama.
Bitni ekonomski faktori
koji doprinose organizovanom kriminalitetu su izuzetna pokretljivost i transfer novca i kapitala
koji se odvija kako unutar države, tako i na međunarodnom nivou
Pored razvijenih zemalja,
organizovani kriminalitet je prisutan i u zemljama koje nisu tako ekonomski razvijene, pa je i u
zemljama u tranziciji našao odgovarajuće ekonomske uslove za raznovrsnu kriminalnu
djelatnost.
Bošković, M.V. (2003) Transnacionalni organizovani kriminalitet - oblici ispoljavanja i metodi suprotstavljanja.
Beograd: Policijska akademija
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti