Odlomak

Uvod

Krađa vozila je globalni problem koji traži poseban pristup u rešavanju. Međunarodni nivo povezanosti automafije mora biti praćen povezanošću policija različitih država, jer u protivnom ove nezakonite radnje vrlo brzo se otrgnu kontroli. Poslednjih dvadesetak godina svedoci smo brojnih kriminalnih radnji koje su se dešavale i koje se još uvek dešavaju u našoj, ali i ostalim zemljama. Pored trgovine narkoticima, oružjem, ljudima i sličnim oblicima kriminala, dobar deo poslova mafije vezan je za krađu motornih vozila, pre svega putničkih automobila.

 

 

 

KRAĐA
Pojam i vrste krađe.
Krađa je krivično delo protiv imovine i zauzuma prvo mesto po masovnosti u strukturi evidentiranih krivičnih dela. Krivično delo krađa se sastoji u oduzimanju tuđe pokretne imovine u nameri da se njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Radnja izvršenja sastoji se u oduzimanju, a stvar mora biti tuđa i pokretna i mora i mora postojati namera da se njenim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist jer, u suprotnom , neće postojati ovo krivično delo. U krivično pravnom pogledu, pored krivičnog dela krađe, postoje i sledeći oblici: teška krađa, i razbojnička krađa, a u nekim zakonima i sitno delo krađe.
Krivično delo krađe vrše prigodni i profesionalni učinioci. Prigodni učinioci krađu vrše samo u određenim prilikama ili prigodama I predstavljaju trenutno učinioca krivičnog del, jer je krađa nije njihov stalan izvor prihoda, mada uvek postoji mogućnost da prigodni učinioci vremenom postanu profesionalci. Profesionalnim učenje, krivična dela krađe su zanimanje I uglavnom I izvor prihoda od kojeg žive.

 

 

 

Izvori saznanja
Do saznanja da je izvršeno krivično delo frađe, najčešće se dolazi prijavom oštećenog lica, bez obzira o kojem obliku imovine se radi s’ tim da kada se radi o privatnoj imovini, prijavu, u određenim situacijama podnosi I neko od rodbine oštećenog. Međutim, u pojednim slučajevima očtećena pravna lica I ne znaju da je izvršena krađa nekih stvari, sto je posledica neodgovornog I nesaveznog odnosa prema zaštiti imovine, odnosno nepostojanja tačne evidencije sredstava I loše organizacije poslovanja, što se odražava na obim “tamne brojke” imovinskog kkriminaliteta.
Pored prijave oštećenih, bez obzira na oblik svojine, kao izvor saznanja da je izvršeno krivično delo krađe, pojavljuju se I prijave građana, anonimne I pseudonimne prijave I sredstva javnog informisanja. Praksa pokazuje da anonimne I pseudonomne prijave najčešće podnose radnici koji su u random odnosu u pojedinim privrednim I drugim asocijacijama u onim slučajevim kada to ne učine njihovi nadležni organi, bez obzira na to da li je učinilac poznat. Ni u predhodnom periodu ni u današnje vreme, zaštita svih postojećih oblika svojine nije na zadovoljavajućem nivou, jer je ona dostupna mnogim licima. Koja su sklona da njenim prisvajanjem pribave sebi protiv pravnu imovinsku korist. Svakako da bi više pažnje trebalo posvetiti fizičko-tehničkoj zaštiti imovine u fizičkoj I stručnoj sposobnosti lica koja neposredno rade na njenoj zaštiti.

 

 

 

Krađa vozila
Krađa motornog vozila se sastoji u oduzimanju tuđeg motornog vozila (automobile. Kamiona, autobusa…), u nameri da se njegovim prisvajanjem sebi ili drugom pribavi protiv pravna imovinska korist. Krivično pravo poznaje I jedno drugo slično – “oduzimanje vozila”, kod koga se radnja izvršenja takođe sastoji u oduzimanju, ali bez namere da se time sebi ili drugom pribavi protivpravna imovinska korist, već isključivo u nameri da se oduzeto vozilo upotrebi za vožnju. Ovo drugo delo nema veći kriminalistički značaj, ne sam ozbog benignijih namera njegovih učinioca, već I stoga što takvi učinioci upotrebljeno vozilo po pravilu vraćaju, ili ga ostavljaju, nakon upotrebe, pa se tada ne postavlja kao veći problem njegovo pronalaženje. Pored toga, sa porastom upotrebe motornih vozila I vozila uopšte , te njihovom većom dostupnošću širem krugu građana, smanjuje se I broj krivičnih dela oduzimanja vozila, čije je činjenje ipak karakteristično za period “ početne motorizacije” I delikvenciju maloletnika željnih dokazivanja, mada naravno ne treba ni potcenjivati društvenu opasnost ovih krivičnih dela, naročito u situaciji kada njihovo činjenje predstavlja uvod u vršenje krađa motornih vozila.
Krađa motornih vozila spade u teške krađe I to ili zbog načina izvršenja, kada se vozila obijaju, ili oduzimaju na naročito drzak način, ili uz postojanja neke druge kvalifikatorne okolnosti, a po pravilu je reč o teškim krađama, usled velike vrednosti vozila, što predstavlja i veliki i osnovni pokretački motiv za kradljivce. Ovaj oblik kriminaliteta je postao veoma raširen, uz dostizanje zabrinjavajućih razmera I u meünarodnim dimenzijama i to naročito poslednjih godina, paralerno sa nastupanjem velikih društvenih promena u nekadašnjim socijalističkim državama, koje su istovremeno postale ne samo veliki poligot za vršenje ovih krađa, već i ogromnim tržište za preprodavanje vozila ukradenih u drugim državama, prtežno na zapadu. Problem se usložnjava i time što kradljivci formiraju čitave međusobne povezane “segmente jedinstvenog lanca”, koji se kreće od oduzimanja vozila, do njegovog prebacivanja u drugu državu, pri čemu se često prelazi i više državnih granica, pa do ponovnog registrovanja vozila, uz falsifikovanje dokumentacije, te do konačnog otuđenja ukradenog vozila, a cela problematika se dodatno komplikuje i time što se ponekad u kratkom period promeniviše vlasnika. Uz krađe se vrše i sve delatnosti čiji je cilj prekrivanje porekla vozila. Tako se ono u potpunosti ili delimično prefarbava drugom bojom u odnosu na originalnu, uklanjaju se i zamenjuju pojedini delovi, te potpuno ili delimično falsifikuju brojevi šasije i motora, uz falsifikovanje saobraćajne dozvole. Posebno su teške za otkrivanje krađe vozila, koje se finilaziraju rasklapanjem ukradenog vozila i njegovom prodajom u delovima..
Potpuno razjašnjavanje krađe vozila je veoma komplikovano, zahteva uporan i dugotrajan rad, koji podrazumeva predhodno kvalitetno evidentiranje svih promena u registaciji vozila, uz uvođenje rigoroznih kontrola i to kako prilikom registracije vozila, kada treba biti izuzetno oprezan, ka kose ne bi legalizovano vozilo koje je ukradeno, tako i u radu carinskih organa, jer veliki broj ukradenih vozila ima svoje krajnje odredište van granica naše zemlje, isto kao što ima mnogo vozila ukradena u drugim državama, dospevaju na našu teritoriju.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Saobraćaj

Više u Skripte

Komentari